Brže od pregledniku!
161 odnosi: Aneksija, Anica Vranković, Antoine Henri Becquerel, Augustinski heremiti, Đurđica Cvitanović, Špiro Guberina, Bikini (atol), Bitka za Pakrac ožujka 1991., Blagoje Adžić, Bosna i Hercegovina, Charles Lindbergh, Dalia Grybauskaitė, David Niven, Etiopija, Franjo Glaser, Frédéric Chopin, Gabriele D'Annunzio, Gabrijel od Žalosne Gospe, Georg Simmel, Georges J. F. Köhler, Gregorijanski kalendar, Harry Belafonte, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hugenoti, Hugenotski ratovi, Ion Creangă, Italija, Ivo Banac, Jacobus Henricus van 't Hoff, Jacques Rivette, Jadranka Kosor, Japansko Carstvo, Javier Bardem, Jensen Ackles, Jichak Rabin, John Tyler, Josip Tabak, Julije Benešić, Justin Bieber, Karlo Štajner, Kesha, Koreja, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Lincoln, Nebraska, Lucio Dalla, Matthias Joseph Scheeben, Međunarodni monetarni fond, Mirko Filipović, Mladen Lorković, ..., Nacionalni park, Nacionalni park Yellowstone, Narodni list, Nebraska, Nuklearno oružje, Ohio, Oskar Kokoschka, Paul Nemenyi, Petar Skok, Porez na dodanu vrijednost, Povijest Koreje, Prijestupna godina, Radioaktivnost, Radoslav Tomić, Rio de Janeiro, Ron Howard, Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj, Stjepan Perić, Suđenje vješticama u Salemu, Teksas, Tihi ocean, Titanic (1997.), Toma Rosandić, Tona, Tonči Trstenjak, Vjera Žagar Nardelli, Vladimir Tadej, Vladislav II. Jagelović, Zlatko Kranjčar, Zvjezdan Linić, 1101., 1131., 1244., 1456., 1516., 1562., 1565., 1692., 1747., 1792., 1803., 1810., 1835., 1837., 1838., 1845., 1849., 1852., 1858., 1862., 1863., 1867., 1872., 1878., 1881., 1883., 1886., 1888., 1889., 1895., 1896., 1902., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1918., 1919., 1922., 1924., 1927., 1928., 1932., 1933., 1938., 1941., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1952., 1954., 1956., 1957., 1958., 1966., 1969., 1978., 1980., 1982., 1983., 1987., 1991., 1992., 1994., 1995., 1998., 2002., 2003., 2007., 2009., 2011., 2012., 2013., 2016., 2017., 2019., 2020., 2021.. Proširite indeks (111 više) »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: 1. ožujka i Aneksija · Vidi više »
Anica Vranković
Anica Vranković (rođ. Markušić) (Varaždin, 14. veljače 1939. – Sveti Ivan Zelina, 1. ožujka 1982.), hrvatska je slikarica, primijenjena umjetnica i zaslužna likovna pedagogica.
Novi!!: 1. ožujka i Anica Vranković · Vidi više »
Antoine Henri Becquerel
Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Novi!!: 1. ožujka i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »
Augustinski heremiti
AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.
Novi!!: 1. ožujka i Augustinski heremiti · Vidi više »
Đurđica Cvitanović
nagrade "Vicko Andrić" za životno djelo za 2007. Dr.
Novi!!: 1. ožujka i Đurđica Cvitanović · Vidi više »
Špiro Guberina
Špiro Guberina (Šibenik, 1. ožujka 1933. – Zagreb, 27. studenoga 2020.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1. ožujka i Špiro Guberina · Vidi više »
Bikini (atol)
Bikini (maršalski: Pikinni, što znači „mjesto kokosa”) je atol u Mikroneziji koji pripada Republici Maršalovi Otoci, otočju u Oceaniji (Tihi ocean).
Novi!!: 1. ožujka i Bikini (atol) · Vidi više »
Bitka za Pakrac ožujka 1991.
Bitkom za Pakrac je oružani sukob između hrvatske policije i srpskih pobunjenika, kojega neki smatraju krajem Balvan revolucije i početkom Domovinskog rata.
Novi!!: 1. ožujka i Bitka za Pakrac ožujka 1991. · Vidi više »
Blagoje Adžić
Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Novi!!: 1. ožujka i Blagoje Adžić · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 1. ožujka i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Charles Lindbergh
'''Charles Lindbergh''' Charles Augustus Lindbergh (Detroit, 4. veljače 1902. – Havaji, 26. kolovoza 1974.) je bio američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj.
Novi!!: 1. ožujka i Charles Lindbergh · Vidi više »
Dalia Grybauskaitė
Dalia Grybauskaitė (Vilnius 1. ožujka 1956.) je aktualna predsjednica Litve.
Novi!!: 1. ožujka i Dalia Grybauskaitė · Vidi više »
David Niven
David Niven, rođen kao James David Graham Niven, (London 1. ožujka 1910. - Château-d'Œx, Vaud, Švicarska 29. srpnja 1983.), bio je britanski filmski glumac.
Novi!!: 1. ožujka i David Niven · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: 1. ožujka i Etiopija · Vidi više »
Franjo Glaser
Franjo Glaser (Osijek, 7. siječnja 1913. – Zagreb, 1. ožujka 2003.), bio je hrvatski nogometni reprezentativac i nogometni trener.
Novi!!: 1. ožujka i Franjo Glaser · Vidi više »
Frédéric Chopin
Frédéric François Chopin, polj.
Novi!!: 1. ožujka i Frédéric Chopin · Vidi više »
Gabriele D'Annunzio
Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
Novi!!: 1. ožujka i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »
Gabrijel od Žalosne Gospe
Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe, rođen kao Francesco Possenti (Assisi, 1. ožujka 1838. – Isola del Gran Sasso d'Italia, 27. veljače 1862.), bio je talijanski katolički svetac, redovnički pripravnik pasionist, zaštitnik mladih, zajedno sa svetim Alojzijom Gonzagom.
Novi!!: 1. ožujka i Gabrijel od Žalosne Gospe · Vidi više »
Georg Simmel
Georg Simmel Georg Simel (Berlin, 1. ožujka 1858. – Strassburg, 28. rujna 1918.) bio je njemački filozof, te jedan od prvih njemačkih sociologa.
Novi!!: 1. ožujka i Georg Simmel · Vidi više »
Georges J. F. Köhler
Georges Jean Franz Köhler (München, 17. ožujka 1946. – Freiburg, 1. ožujka 1995.), njemački biolog.
Novi!!: 1. ožujka i Georges J. F. Köhler · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harry Belafonte
Harry Belafonte (New York City, 1. ožujka 1927. – New York City, 25. travnja 2023.) bio je američki pjevač i glumac.
Novi!!: 1. ožujka i Harry Belafonte · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. ožujka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: 1. ožujka i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hugenoti
Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.
Novi!!: 1. ožujka i Hugenoti · Vidi više »
Hugenotski ratovi
Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.
Novi!!: 1. ožujka i Hugenotski ratovi · Vidi više »
Ion Creangă
Ion Creangă Ion Creangă (Humulesti, 1. ožujka 1837. – Iaşi, 31. prosinca 1889.) bio je rumunjski pisac, rođen u Moldaviji.
Novi!!: 1. ožujka i Ion Creangă · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 1. ožujka i Italija · Vidi više »
Ivo Banac
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.
Novi!!: 1. ožujka i Ivo Banac · Vidi više »
Jacobus Henricus van 't Hoff
Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. – Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar.
Novi!!: 1. ožujka i Jacobus Henricus van 't Hoff · Vidi više »
Jacques Rivette
Jacques Rivette (Rouen, Francuska, 1. ožujka 1928. – 29. siječnja 2016.) bio je francuski filmski redatelj.
Novi!!: 1. ožujka i Jacques Rivette · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: 1. ožujka i Jadranka Kosor · Vidi više »
Japansko Carstvo
Japansko Carstvo je država nastala 1868. kada je car Meiji stupio na prijestolje, a trajalo je do kapitulacije 1945. kada je završio Drugi svjetski rat.
Novi!!: 1. ožujka i Japansko Carstvo · Vidi više »
Javier Bardem
Javier Ángel Encinas Bardem (1. ožujka 1969., Las Palmas de Gran Canaria) španjolski je filmski glumac i prvi Španjolac dobitnik Oscara.
Novi!!: 1. ožujka i Javier Bardem · Vidi više »
Jensen Ackles
Jensen Ross Ackles (Dallas, 1. ožujka 1978.), američki filmski i televizijski glumac.
Novi!!: 1. ožujka i Jensen Ackles · Vidi više »
Jichak Rabin
'''Yitzhak Rabin''' Jichak Rabin (Jeruzalem, 1. ožujka 1922. – Tel Aviv, 4. studenoga 1995.), izraelski vojnik i političar.
Novi!!: 1. ožujka i Jichak Rabin · Vidi više »
John Tyler
John Tyler, mlađi (Charles City County, 29. ožujka 1790. – Richmond, 18. siječnja 1862.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 10. po redu predsjednik SAD-a.
Novi!!: 1. ožujka i John Tyler · Vidi više »
Josip Tabak
Josip Tabak (Sarajevo, 1. ožujka 1912. – Zagreb, 5. srpnja 2007.), hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika.
Novi!!: 1. ožujka i Josip Tabak · Vidi više »
Julije Benešić
Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.
Novi!!: 1. ožujka i Julije Benešić · Vidi više »
Justin Bieber
Justin Drew Bieber (London, Ontario, Kanada, 1. ožujka 1994.) je kanadski pop i R&B pjevač i tekstopisac.
Novi!!: 1. ožujka i Justin Bieber · Vidi više »
Karlo Štajner
Karlo Štajner (Beč, 15. siječnja 1902. – Zagreb, 1. travnja 1992.) bio je hrvatski komunistički aktivist i publicist austrijskog podrijetla.
Novi!!: 1. ožujka i Karlo Štajner · Vidi više »
Kesha
Kesha Rose Sebert (1. ožujka 1987.) poznatija pod stiliziranim imenom Ke$ha, američka je pjevačica.
Novi!!: 1. ožujka i Kesha · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: 1. ožujka i Koreja · Vidi više »
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: 1. ožujka i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lincoln, Nebraska
Lincoln je glavni grad američke savezne države Nebraska.
Novi!!: 1. ožujka i Lincoln, Nebraska · Vidi više »
Lucio Dalla
Lucio Dalla (Bologna, 4. ožujka 1943. – Montreux, 1. ožujka 2012.), bio je popularni talijanski pjevač, tekstopisac i glazbenik.
Novi!!: 1. ožujka i Lucio Dalla · Vidi više »
Matthias Joseph Scheeben
Spomen ploča Matthiasu Josephu Scheebenu. Matthias Joseph Scheeben (Meckenheim, Bonn, 1. ožujka 1835. – Köln, 21. srpnja 1888.) bio je njemački katolički teološki pisac, svećenik i mistik.
Novi!!: 1. ožujka i Matthias Joseph Scheeben · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: 1. ožujka i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Mirko Filipović
|- bgcolor.
Novi!!: 1. ožujka i Mirko Filipović · Vidi više »
Mladen Lorković
Mladen Lorković (Zagreb, 1. ožujka 1909. – Lepoglava?, kraj travnja 1945.), bio je hrvatski političar, u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944.
Novi!!: 1. ožujka i Mladen Lorković · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: 1. ožujka i Nacionalni park · Vidi više »
Nacionalni park Yellowstone
Nacionalni park Yellowstone (eng.: Yellowstone National Park, arapaho: Henihco'oo' ili Héetíhco'oo) je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se smatra za najstariji svjetski nacionalni park, utemeljen 1. ožujka 1872. godine.
Novi!!: 1. ožujka i Nacionalni park Yellowstone · Vidi više »
Narodni list
Narodni list iz Zadra najstarije su žive hrvatske novine, s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom, koje znanstvenici s pravom nazivaju zadarskim pisanim spomenikom kulture.
Novi!!: 1. ožujka i Narodni list · Vidi više »
Nebraska
je savezna država SAD-a. To je jedina trostruko kopnena zemlja u SAD-u. Glavni grad je Lincoln, a najveći grad je Omaha, koji se nalazi na rijeci Missouri.
Novi!!: 1. ožujka i Nebraska · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: 1. ožujka i Nuklearno oružje · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: 1. ožujka i Ohio · Vidi više »
Oskar Kokoschka
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Dolnja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar, grafičar i pisac, češkog podrijetla.
Novi!!: 1. ožujka i Oskar Kokoschka · Vidi više »
Paul Nemenyi
Paul Felix Nemenyi (Rijeka, 5. lipnja 1895. – Washington, 1. ožujka 1952.), hrvatsko-mađarski matematičar i fizičar, ekspert mehanike kontinuuma, otac američkog šahista Bobbyja Fischera.
Novi!!: 1. ožujka i Paul Nemenyi · Vidi više »
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Novi!!: 1. ožujka i Petar Skok · Vidi više »
Porez na dodanu vrijednost
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. ožujka i Porez na dodanu vrijednost · Vidi više »
Povijest Koreje
Karta Koreje 10. godine pr. Kr. Povijest Koreje povezana je s poviješću cijelog Korejskog poluotoka, pa se može promatrati kao cjelina.
Novi!!: 1. ožujka i Povijest Koreje · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: 1. ožujka i Radioaktivnost · Vidi više »
Radoslav Tomić
Radoslav Tomić (Split, 1. ožujka 1957.) je hrvatski povjesničar umjetnosti i akademik.
Novi!!: 1. ožujka i Radoslav Tomić · Vidi više »
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.
Novi!!: 1. ožujka i Rio de Janeiro · Vidi više »
Ron Howard
Ronald William Howard (Duncan, Oklahoma, 1. ožujka 1954.), američki glumac, redatelj i producent, dvostruki dobitnik Oscara.
Novi!!: 1. ožujka i Ron Howard · Vidi više »
Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj
Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091. – 1095.) Imao je svega 15 godina kada je naslijedio hrvatsko-ugarsku krunu od svog oca Kolomana († 1116.). Još nije bio posve zreo, pa se prepustio užicima, što je posve uništilo njegovo zdravlje, te je stalno pobolijevao.
Novi!!: 1. ožujka i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj · Vidi više »
Stjepan Perić
Stjepan Perić (Zagreb, 1. ožujka 1983.) je hrvatski filmski i televizijski glumac.
Novi!!: 1. ožujka i Stjepan Perić · Vidi više »
Suđenje vješticama u Salemu
Ilustracija Suđenje vješticama u Salemu Suđenje vješticama u Salemu (engl. Salem witch trials) događaj je koji se odigrao 1692. – 1693. u tadašnjoj engleskoj provinciji Massachusetts Bay, u današnjem Massachusettsu.
Novi!!: 1. ožujka i Suđenje vješticama u Salemu · Vidi više »
Teksas
Teksas (Texas) je savezna država na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 1. ožujka i Teksas · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: 1. ožujka i Tihi ocean · Vidi više »
Titanic (1997.)
Titanic je američka epska romansa i film katastrofe iz 1997. godine kojeg je režirao i napisao James Cameron.
Novi!!: 1. ožujka i Titanic (1997.) · Vidi više »
Toma Rosandić
Toma Rosandić (Split, 22. siječnja 1878. – 1. ožujka 1958.) bio je hrvatski kipar, arhitekt i likovni pedagog koji je veći dio svojeg umjetničkoga opusa ostvario u inozemstvu.
Novi!!: 1. ožujka i Toma Rosandić · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: 1. ožujka i Tona · Vidi više »
Tonči Trstenjak
Antun (Tonči) Trstenjak (Kotoriba, 1. ožujka 1944.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pisac, televizijski novinar i urednik.
Novi!!: 1. ožujka i Tonči Trstenjak · Vidi više »
Vjera Žagar Nardelli
Vjera Žagar Nardelli (Zagreb, 6. siječnja 1927. – Zagreb, 1. ožujka 2011.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 1. ožujka i Vjera Žagar Nardelli · Vidi više »
Vladimir Tadej
Vladimir Tadej (Novska, 9. svibnja 1925. – Zagreb, 1. ožujka 2017.) bio je hrvatski filmski redatelj i scenograf.
Novi!!: 1. ožujka i Vladimir Tadej · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović
Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.
Novi!!: 1. ožujka i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »
Zlatko Kranjčar
Zlatko "Cico" Kranjčar (Zagreb, 15. studenoga 1956. – Zagreb, 1. ožujka 2021.) bio je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: 1. ožujka i Zlatko Kranjčar · Vidi više »
Zvjezdan Linić
Zvjezdan Linić (Svilno, 1. veljače 1941. – Samobor, 7. prosinca 2013.),http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/fra-darko-tepert-o-bratu-zvjezdanu-ljubavlju-je-ispunio-mjeru-koju-mu-je-gospodin-namijenio (pristupljeno 10. prosinca 2013.) hrvatski katolički svećenik, franjevac.
Novi!!: 1. ožujka i Zvjezdan Linić · Vidi više »
1101.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1101. · Vidi više »
1131.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1131. · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1244. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1456. · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1516. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1562. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1565. · Vidi više »
1692.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1692. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1747. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1792. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1803. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1810. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1835. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1837. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1838. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1845. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1849. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1852. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1858. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1863. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1872. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1889. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1896. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1902. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1919. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 1. ožujka i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. ožujka i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1933. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 1. ožujka i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1958. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1969. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 1. ožujka i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1. ožujka i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 1. ožujka i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 1. ožujka i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. ožujka i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. ožujka i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. ožujka i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 1. ožujka i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 1. ožujka i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. ožujka i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 1. ožujka i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. ožujka i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 1. ožujka i 2021. · Vidi više »
