Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

11. kolovoza

Indeks 11. kolovoza

11.

90 odnosi: Aleksandar VI., Ante Kostelić, Žena, Baba Vanga, Bitka kod Termopila, Branko Bucalo, Christiaan Eijkman, Drugi svjetski rat, Franklin Delano Roosevelt, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan Mažuranić, Jackson Pollock, Janko Hunjadi, Johann Tetzel, John Henry Newman, Josip Badalić, Leonida I., Los Angeles, Magnencije, Max Theiler, Milan Gutović, Nizozemska, Nobelova nagrada, Pervez Mušaraf, Potres, Pravo glasa za žene, Prijestupna godina, Rasizam, Róža Domašcyna, Reformacija, Robin Williams, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sparta, Sunčana Zelenika Konjević, Sveta Filomena, Tomislav Ivković, Tonko Maroević, Vanderlei Cordeiro de Lima, Vladimir Beara, Winston Churchill, 1204., 1378., 1387., 1456., 1492., 1519., 1655., ..., 1667., 1673., 1718., 1743., 1754., 1791., 1801., 1814., 1833., 1858., 1877., 1888., 1890., 1899., 1911., 1912., 1928., 1929., 1930., 1938., 1941., 1943., 1945., 1946., 1950., 1951., 1953., 1956., 1960., 1965., 1969., 1972., 1985., 1996., 2014., 2020., 2021., 2023., 480. pr. Kr., 897.. Proširite indeks (40 više) »

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Novi!!: 11. kolovoza i Aleksandar VI. · Vidi više »

Ante Kostelić

Ante Kostelić (Zagreb, 11. kolovoza 1938.), hrvatski skijaški trener, nekada aktivni športaš i rukometni trener.

Novi!!: 11. kolovoza i Ante Kostelić · Vidi više »

Žena

Žena Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola.

Novi!!: 11. kolovoza i Žena · Vidi više »

Baba Vanga

Vangelia Pandeva Gušterova (rođeno Surčeva; Strumica, Osmansko Carstvo, (danas Sjeverna Makedonija) 31. siječnja, 1911. − Petrič, Bugarska 11. kolovoza, 1996.), poznatija kao Baba Vanga, bila je bugarska proročica koja je slavu stekla nevjerojatno točnim predviđanjima.

Novi!!: 11. kolovoza i Baba Vanga · Vidi više »

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Novi!!: 11. kolovoza i Bitka kod Termopila · Vidi više »

Branko Bucalo

'''Branko Bucalo''' Branko Bucalo (Šibenik, 11. kolovoza 1929. – Zagreb, 15. ožujka 2015.) je hrvatski prevoditelj, simultani prevoditelj i pisac.

Novi!!: 11. kolovoza i Branko Bucalo · Vidi više »

Christiaan Eijkman

'''Christiaan Eijkman''' Christiaan Eijkman (Nijkerk, 11. kolovoza 1858. – Utrecht, 5. studenog 1930.), nizozemski liječnik i patolog.

Novi!!: 11. kolovoza i Christiaan Eijkman · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 11. kolovoza i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: 11. kolovoza i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 11. kolovoza i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 11. kolovoza i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 11. kolovoza i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: 11. kolovoza i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Jackson Pollock

Paul Jackson Pollock (Cody, 28. siječnja 1912. – Springs, 11. kolovoza 1956.), američki slikar U početku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz.

Novi!!: 11. kolovoza i Jackson Pollock · Vidi više »

Janko Hunjadi

Janko Hunjadi, drvorez iz „Ugarskog ljetopisa“ (''Chronica Hungarorum''), Brno, 1488. husita, crtež iz Ljetopisa Johannesa Thurocza Bitka kod Varne (1444.), prikaz u ''Poljskoj kronici'' iz 1564. godine. Hunjadi u ljetopisu Johanna Thurocza (drvorez) Grb Janka Hunjadija s gavranima i lavovima Kamen u Kalemegdanskom parku u Beogradu, na mjestu gde su kršćanske snage pobijedile Turke Bitka kod Beograda. Janko Hunjadi, grof Bistrički (mađ. Hunyadi János; rum. Iancu/Ioan de Hunedoara; lat. Ioannes Corvinus; 1387. – Zemun, 11. kolovoza 1456.), bio je tamiški župan, severinski ban, vojvoda Erdelja (od 1441.), kapetan Beograda (1444. – 1446.) i regent (1446. – 1453.) Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Novi!!: 11. kolovoza i Janko Hunjadi · Vidi više »

Johann Tetzel

'''Johann Tetzel''' Johann Tetzel (Pirna, 1465. – Leipzig, 11. kolovoza 1519.), njemački fratar, dominikanac.

Novi!!: 11. kolovoza i Johann Tetzel · Vidi više »

John Henry Newman

John Henry Newman (London, 21. veljače 1801. – Birmingham, 11. kolovoza 1890.), engleski kardinal, svetac, istaknuta osoba u religijskoj povijesti Engleske 19. stoljeća.

Novi!!: 11. kolovoza i John Henry Newman · Vidi više »

Josip Badalić

Josip Badalić (Deanovec, 7. lipnja 1888. – Križ, 11. kolovoza 1985.), hrvatski književni povjesničar, slavist Filozofski fakultet polazio je u Zagrebu, a studij je nastavio u Berlinu.

Novi!!: 11. kolovoza i Josip Badalić · Vidi više »

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Novi!!: 11. kolovoza i Leonida I. · Vidi više »

Los Angeles

Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.

Novi!!: 11. kolovoza i Los Angeles · Vidi više »

Magnencije

Magnencije prikazan na novcu Flavije Magnencije (latinski: Flavius Magnus Magnentius) bio je car uzurpator u Zapadnom carstvu koji je vladao u razdoblju od 350. do 353. godine.

Novi!!: 11. kolovoza i Magnencije · Vidi više »

Max Theiler

Max Theiler (Pretoria, 30. siječnja 1899. -, 11. kolovoza 1972.), virolog iz Južnoafričke Republike, koji je 1951.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće cjepiva za žutu groznicu.

Novi!!: 11. kolovoza i Max Theiler · Vidi više »

Milan Gutović

Milan Lane Gutović (Umka, Beograd; 11. kolovoza 1946. – Beograd, 25. kolovoza 2021.) bio je srbijanski glumac, najpoznatiji po ulozi direktora Srećka Šojića u seriji filmskih komedija Tijesna koža.

Novi!!: 11. kolovoza i Milan Gutović · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 11. kolovoza i Nizozemska · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: 11. kolovoza i Nobelova nagrada · Vidi više »

Pervez Mušaraf

Pervez Mušaraf Pervez Musharraf (Urdu: پرويز مشرف); (Delhi, 11. kolovoza 1943. – Dubai, 5. veljače 2023.) bio je pakistanski general i političar, bivši predsjednik Pakistana.

Novi!!: 11. kolovoza i Pervez Mušaraf · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: 11. kolovoza i Potres · Vidi više »

Pravo glasa za žene

Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.

Novi!!: 11. kolovoza i Pravo glasa za žene · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 11. kolovoza i Prijestupna godina · Vidi više »

Rasizam

Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.

Novi!!: 11. kolovoza i Rasizam · Vidi više »

Róža Domašcyna

Róža Domašcyna Róža Domašcyna (Zerna, Njemačka, 11. kolovoza 1951.) - pjesnikinja, esejistica, dramaturginja, urednica i prevoditeljica koja piše na lužičkosrpskom i njemačkom jeziku.

Novi!!: 11. kolovoza i Róža Domašcyna · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: 11. kolovoza i Reformacija · Vidi više »

Robin Williams

Robin McLaurin Williams (Chicago, Illinois, 21. srpnja 1951. – Paradise Cay, Kalifornija, 11. kolovoza 2014.) bio je američki glumac nagrađen Oscarom 1997. za sporednu ulogu u Dobri Will Hunting te mnogim drugim filmskim nagradama.

Novi!!: 11. kolovoza i Robin Williams · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 11. kolovoza i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: 11. kolovoza i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: 11. kolovoza i Sparta · Vidi više »

Sunčana Zelenika Konjević

Sunčana Zelenika Konjević (Zagreb, 11. kolovoza 1969.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 11. kolovoza i Sunčana Zelenika Konjević · Vidi više »

Sveta Filomena

Sveta Filomena (lat. Filumena, Filomena; Krf, 10. siječnja 291. – Rim, 10. kolovoza 304.), katolička svetica i mučenica.

Novi!!: 11. kolovoza i Sveta Filomena · Vidi više »

Tomislav Ivković

Tomislav Ivković (Zagreb, 11. kolovoza 1960.), hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.

Novi!!: 11. kolovoza i Tomislav Ivković · Vidi više »

Tonko Maroević

Tonko Maroević (Split, 22. listopada 1941. – Stari Grad, 11. kolovoza 2020.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj (najviše s talijanskog), istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar, autor niza monografija o hrvatskim slikarima i akademik.

Novi!!: 11. kolovoza i Tonko Maroević · Vidi više »

Vanderlei Cordeiro de Lima

Vanderlei Cordeiro de Lima (Cruzeiro do Oeste, Paraná, Brazil, 11. kolovoza 1969.) - brazilski maratonac.

Novi!!: 11. kolovoza i Vanderlei Cordeiro de Lima · Vidi više »

Vladimir Beara

Vladimir Beara (Zelovo kod Muća, 26. kolovoza 1928. – Split, 11. kolovoza 2014.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 11. kolovoza i Vladimir Beara · Vidi više »

Winston Churchill

Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.

Novi!!: 11. kolovoza i Winston Churchill · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1204. · Vidi više »

1378.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1378. · Vidi više »

1387.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1387. · Vidi više »

1456.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1456. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1492. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1519. · Vidi više »

1655.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1655. · Vidi više »

1667.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1667. · Vidi više »

1673.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1673. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1718. · Vidi više »

1743.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1743. · Vidi više »

1754.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1754. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1791. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1801. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1814. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1833. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1858. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1877. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1888. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1890. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1899. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1912. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 11. kolovoza i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1930. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1938. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 11. kolovoza i 1946. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1951. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1953. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1956. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1960. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 11. kolovoza i 1965. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1969. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1972. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1985. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 1996. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 11. kolovoza i 2014. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 11. kolovoza i 2020. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: 11. kolovoza i 2021. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 11. kolovoza i 2023. · Vidi više »

480. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 480. pr. Kr. · Vidi više »

897.

Bez opisa.

Novi!!: 11. kolovoza i 897. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »