Brže od pregledniku!
83 odnosi: Ante Rožić, Atlantska povelja, Bahrein, Berlin, Bernardica Soubirous, Bertolt Brecht, Boeing 737, Bojana Ordinačev, Cipar, Crikvenica, Dora Fišter Toš, Elias Canetti, Enzo Ferrari, Franklin Delano Roosevelt, Fridrik Vilim I. Pruski, Grčka, Gregorijanski kalendar, Halle Berry, Hrvatska, John Galsworthy, Kanada, La Scala, Ljudevit Rossi, Lourdes, Maksimilijan Kolbe, Marijeta Vidak, Miroslav Slavko Mađer, Nela Eržišnik, Nijemci, Nikaragva, Osmansko Carstvo, Pakistan, Paul Sabatier, Prijestupna godina, Richard Freitag, Ružna Betty, Sinj, Sinjska alka, Sjedinjene Američke Države, Steve Martin, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vanda Winter, Vatikan, Winston Churchill, 1688., 1715., 1740., 1850., 1854., ..., 1867., 1894., 1898., 1912., 1913., 1922., 1929., 1932., 1934., 1941., 1943., 1945., 1947., 1956., 1966., 1971., 1972., 1974., 1978., 1980., 1981., 1984., 1988., 1991., 1992., 1994., 1996., 2003., 2005., 2007., 2015., 2020., 2021.. Proširite indeks (33 više) »
Ante Rožić
'''Ante Rožić''' - Turistički centar Brela (1970.) Ante Rožić (Begnište kraj Kavadaraca, Makedonija, 20. svibnja 1934. – Zagreb, 14. kolovoza 2021.), hrvatski arhitekt i urbanist.
Novi!!: 14. kolovoza i Ante Rožić · Vidi više »
Atlantska povelja
'''Winston Churchill i Franklin Delano Roosevelt na krstarici Augusta''' Atlantska povelja je dokument potpisan 14. kolovoza 1941.g. u sjevernom Atlantiku na krstarici Prince of Wales.
Novi!!: 14. kolovoza i Atlantska povelja · Vidi više »
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 14. kolovoza i Bahrein · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: 14. kolovoza i Berlin · Vidi više »
Bernardica Soubirous
Marija Bernardica Soubirous (okcitanski: Bernadeta Sobirós; Lourdes, 7. siječnja 1844. – Nevers, 16. travnja 1879.), francuska redovnica, mističarka i svetica Rimokatoličke Crkve.
Novi!!: 14. kolovoza i Bernardica Soubirous · Vidi više »
Bertolt Brecht
, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. – Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački književnik.
Novi!!: 14. kolovoza i Bertolt Brecht · Vidi više »
Boeing 737
Boeing 737 je putnički zrakoplov američkog proizvođača Boeinga.
Novi!!: 14. kolovoza i Boeing 737 · Vidi više »
Bojana Ordinačev
Bojana Ordinačev (Novi Sad, 14. kolovoza 1980.) je srbijanska kazališna i televizijska glumica (podrijetlom je Makedonka, a rodbina joj je iz okolice Skoplja).
Novi!!: 14. kolovoza i Bojana Ordinačev · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: 14. kolovoza i Cipar · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: 14. kolovoza i Crikvenica · Vidi više »
Dora Fišter Toš
Dora Fišter (Zagreb, 14. kolovoza 1978.) je hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica.
Novi!!: 14. kolovoza i Dora Fišter Toš · Vidi više »
Elias Canetti
Grob '''Eliasa Canettia''' u Zürichu Elias Canetti (Ruščuk, 25. srpnja 1905. – Zürich, 13. kolovoza 1994.), austrijski književnik bugarskog i židovskog porijekla.
Novi!!: 14. kolovoza i Elias Canetti · Vidi više »
Enzo Ferrari
Enzo Ferrari 1964. godine Enzo Anselmo Ferrari (Modena, Kraljevina Italija, 18. veljače 1898. – Maranello, Italija, 14. kolovoza 1988.) je bio talijanski vozač trkaćih automobila i poduzetnik, te osnivač momčadi Scuderia Ferrari, kao i automobilske marke Ferrari.
Novi!!: 14. kolovoza i Enzo Ferrari · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: 14. kolovoza i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Fridrik Vilim I. Pruski
Fridrik Vilim I. (Berlin, 14. kolovoza 1688. – Potsdam, 31. svibnja 1740.) je bio pruski kralj, markgrof Brandenburga i izborni knez Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: 14. kolovoza i Fridrik Vilim I. Pruski · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 14. kolovoza i Grčka · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 14. kolovoza i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Halle Berry
Halle Maria Berry (rođena 14. kolovoza 1966.) američka je filmska glumica.
Novi!!: 14. kolovoza i Halle Berry · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 14. kolovoza i Hrvatska · Vidi više »
John Galsworthy
John Galsworthy (Surrey, 14. kolovoza 1867. – London, 31. siječnja 1933.), britanski književnik.
Novi!!: 14. kolovoza i John Galsworthy · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: 14. kolovoza i Kanada · Vidi više »
La Scala
Unutrašnjost ''La Scale'' Teatro alla Scala – ili samo La Scala – svjetski je poznata operna kuća u Milanu u Italiji.
Novi!!: 14. kolovoza i La Scala · Vidi više »
Ljudevit Rossi
Ljudevit Rossi (Senj, 14. kolovoza 1850. – Karlovac, 4. srpnja 1932.) - hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik.
Novi!!: 14. kolovoza i Ljudevit Rossi · Vidi više »
Lourdes
Svetište Gospe Lurdske Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.
Novi!!: 14. kolovoza i Lourdes · Vidi više »
Maksimilijan Kolbe
Sveti Maksimilijan Marija Kolbe (Zduńska Wola, Poljska, 8. siječnja 1894. – Auschwitz, 14. kolovoza 1941.), katolički svetac, poljski franjevac konventualac, utemeljitelj katoličke udruge Vojska Bezgrješne, mučenik Drugoga svjetskoga rata.
Novi!!: 14. kolovoza i Maksimilijan Kolbe · Vidi više »
Marijeta Vidak
Marijeta Vidak (Virovitica, 14. kolovoza 1992.), hrvatska rukometašica, članica francuskog rukometnog kluba Fleury Loiret HB.
Novi!!: 14. kolovoza i Marijeta Vidak · Vidi više »
Miroslav Slavko Mađer
Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.) bio je hrvatski književnik i književni kritičar.
Novi!!: 14. kolovoza i Miroslav Slavko Mađer · Vidi više »
Nela Eržišnik
Nela Eržišnik (Banja Luka, 18. lipnja 1922. – Volosko, 14. kolovoza 2007.), bila je hrvatska komičarka.
Novi!!: 14. kolovoza i Nela Eržišnik · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: 14. kolovoza i Nijemci · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: 14. kolovoza i Nikaragva · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 14. kolovoza i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: 14. kolovoza i Pakistan · Vidi više »
Paul Sabatier
'''Paul Sabatier''' Paul Sabatier (Carcassonne, 5. studenog 1854. – Toulouse, 14. kolovoza 1941.), francuski kemičar.
Novi!!: 14. kolovoza i Paul Sabatier · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 14. kolovoza i Prijestupna godina · Vidi više »
Richard Freitag
Richard Freitag (Erlabrunn, 14. kolovoza 1991.) nekadašnji je njemački skijaš skakač.
Novi!!: 14. kolovoza i Richard Freitag · Vidi više »
Ružna Betty
"Ružna Betty" je američka dramsko-humoristična TV serija autora Silvija Horte, koja je krenula s emitiranjem na američkoj TV mreži ABC 28. rujna 2006. godine.
Novi!!: 14. kolovoza i Ružna Betty · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: 14. kolovoza i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: 14. kolovoza i Sinjska alka · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 14. kolovoza i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Steve Martin
Stephen Glenn "Steve" Martin (Waco, Teksas, 14. kolovoza 1945.) - američki glumac, komičar, filmski producent, pisac, glazbenik i skladatelj.
Novi!!: 14. kolovoza i Steve Martin · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 14. kolovoza i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 14. kolovoza i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vanda Winter
Vanda Winter (Zagreb, 14. kolovoza 1984.) hrvatska je kazališna i televizijska glumica i pjevačica.
Novi!!: 14. kolovoza i Vanda Winter · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: 14. kolovoza i Vatikan · Vidi više »
Winston Churchill
Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.
Novi!!: 14. kolovoza i Winston Churchill · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1688. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1715. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1740. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1850. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1854. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1867. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1898. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1913. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1922. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 14. kolovoza i 1934. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1947. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1956. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1966. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 14. kolovoza i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1984. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 14. kolovoza i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 14. kolovoza i 1996. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 14. kolovoza i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 14. kolovoza i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 14. kolovoza i 2007. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 14. kolovoza i 2015. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 14. kolovoza i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 14. kolovoza i 2021. · Vidi više »
