Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

17. rujna

Indeks 17. rujna

17.

130 odnosi: Alfred de Vigny, Anastacia, Andrij Husin, Anne Bancroft, Antoine-Laurent de Jussieu, Anvar el-Sadat, Švedska, Bernhard Riemann, Biserka Alibegović, Boston, Massachusetts, Brigada, Camp David, Charles Robert Cockerell, China Zorrilla, Dettmar Cramer, Dred Scott, Duje Ćaleta-Car, Edgar Mitchell, Egipat, Eugène Viollet-le-Duc, Federacija i konfederacija, Filip IV., španjolski kralj, Folke Bernadotte, Franck Piccard, Francuska, Glumac, Gregorijanski kalendar, Hank Williams, Hildegarda iz Bingena, Hrvoje Babić, Ivana Kapitanović, Izrael, Judah Loew ben Bezalel, Jugoslavenska ratna mornarica, Karl Popper, Karlo III., kralj Franačke, Kulturocid, Liga naroda, Menahem Begin, Mijo Gorski, Minea, Napad na zračnu luku Aden, Nicolas de Condorcet, Nikaragva, Oružane snage Republike Hrvatske, Pavao V., Philadelphia, Pisac, Pjotr Stolipin, Poljska, ..., Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991., Prijestupna godina, Rat, Remist, Robert Bellarmino, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Sporazum iz Camp Davida, Ustav, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Vladan Desnica, Vladimir Kragić, Zagreb, 1098., 1179., 1512., 1542., 1552., 1605., 1609., 1621., 1630., 1665., 1743., 1748., 1787., 1788., 1797., 1809., 1814., 1826., 1836., 1858., 1859., 1862., 1863., 1866., 1874., 1879., 1883., 1895., 1900., 1902., 1905., 1910., 1911., 1922., 1923., 1925., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1934., 1939., 1948., 1952., 1953., 1963., 1965., 1967., 1972., 1973., 1975., 1977., 1978., 1980., 1984., 1985., 1991., 1994., 1996., 1998., 2014., 2015., 2017., 456., 879.. Proširite indeks (80 više) »

Alfred de Vigny

'''Alfred de Vigny''' Alfred de Vigny (Loches, 27. ožujka 1797. – Pariz, 1863.), francuski pjesnik, grof.

Novi!!: 17. rujna i Alfred de Vigny · Vidi više »

Anastacia

Anastacia Lynn Newkirk (Chicago, Illinois, 17. rujna 1968.), američka pop pjevačica kantautorica.

Novi!!: 17. rujna i Anastacia · Vidi više »

Andrij Husin

Andrij Leonidovyč Husin (ukr. Андрій Леонідович Гусін) (Zoločiv, 11. prosinca 1972. – Kijev 17. rujna 2014.) ukrajinski nogometaš i trener.

Novi!!: 17. rujna i Andrij Husin · Vidi više »

Anne Bancroft

Anne Bancroft (Bronx, New York, 17. rujna 1931. – New York, 6. lipnja 2005.), američka filmska glumica koja je postala ikona u povijesti filma.

Novi!!: 17. rujna i Anne Bancroft · Vidi više »

Antoine-Laurent de Jussieu

. Antoine Laurent de Jussieu (Lyon, 12. travnja 1748. – 17. rujna 1836.) je bio francuski botaničar iz poznate francuske botaničarske obitelji de Jussieu.

Novi!!: 17. rujna i Antoine-Laurent de Jussieu · Vidi više »

Anvar el-Sadat

Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.

Novi!!: 17. rujna i Anvar el-Sadat · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: 17. rujna i Švedska · Vidi više »

Bernhard Riemann

Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.

Novi!!: 17. rujna i Bernhard Riemann · Vidi više »

Biserka Alibegović

Biserka Alibegović (Prizren, 8. prosinca 1932. - Zagreb, 17. rujna 2017.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 17. rujna i Biserka Alibegović · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: 17. rujna i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: 17. rujna i Brigada · Vidi više »

Camp David

The Naval Support Facility Thurmont, poznatiji kao Camp David, je od 1942. službeno odmaralište američkog predsjednika.

Novi!!: 17. rujna i Camp David · Vidi više »

Charles Robert Cockerell

Charles Robert Cockerell Charles Robert Cockerell (London, 28. travnja 1788. – London, 17. rujna 1863.), engleski arhitekt i arheolog Kao pomoćnik R. Smirkea 1809. zaposlen je pri pregrađivanju londonskog kazališta Covent arden.

Novi!!: 17. rujna i Charles Robert Cockerell · Vidi više »

China Zorrilla

China Zorrilla kao Emily Dickinson,''The Belle of Amherst'', 1980. China Zorrilla, rođena kao Concepción Matilde Zorrilla de San Martín Muñoz (Montevideo, 14. ožujka 1922. – Montevideo, 17. rujna 2014.), je bila urugvajska kazališna, filmska i televizijska glumica, redateljica, producentkinja i spisateljica.

Novi!!: 17. rujna i China Zorrilla · Vidi više »

Dettmar Cramer

Dettmar Cramer (Dortmund, 4. travnja 1925. – Reit im Winkl, 17. rujna 2015.) je bio njemački bivši nogometaš i trener.

Novi!!: 17. rujna i Dettmar Cramer · Vidi više »

Dred Scott

Dred Scott Dred Scott je rođen u Virginiji tijekom 1790-ih.

Novi!!: 17. rujna i Dred Scott · Vidi više »

Duje Ćaleta-Car

Duje Ćaleta-Car (Šibenik, 17. rujna 1996.) hrvatski je nogometni reprezentativac koji trenutačno nastupa za Lyon kao branič.

Novi!!: 17. rujna i Duje Ćaleta-Car · Vidi više »

Edgar Mitchell

Edgar Dean Mitchell (Hereford, 17. rujna 1930. – West Palm Beach, 4. veljače 2016.), bio je časnik Američke ratne mornarice, pokusni pilot, aeronautički inženjer, astronaut i ufolog.

Novi!!: 17. rujna i Edgar Mitchell · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 17. rujna i Egipat · Vidi više »

Eugène Viollet-le-Duc

Eugène Emmanuel Viollet-le-Duc (Pariz, 27. siječnja 1814. – Lausanne, 17. rujna 1879.), jedan je od najpoznatijih francuskih arhitekata 19.

Novi!!: 17. rujna i Eugène Viollet-le-Duc · Vidi više »

Federacija i konfederacija

Ne postoji jasno definirana razlika u primjeni termina federacija i konfederacija, ni u Hrvatskoj, ni u svijetu.

Novi!!: 17. rujna i Federacija i konfederacija · Vidi više »

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Novi!!: 17. rujna i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »

Folke Bernadotte

Grof Folke Bernadotte af Wisborg Folke Bernadotte af Wisborg (Stockholm, 2. siječnja 1895. – Jeruzalem, Izrael, 17. rujna 1948.), bio je švedski grof, jedan od vođa Crvenog križa i diplomat.

Novi!!: 17. rujna i Folke Bernadotte · Vidi više »

Franck Piccard

Franck Piccard (Saisies, 17. rujna 1965.) je bivši francuski alpski skijaš.

Novi!!: 17. rujna i Franck Piccard · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 17. rujna i Francuska · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: 17. rujna i Glumac · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 17. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hank Williams

Hiram 'Hank' Williams (17. rujna 1923. –, 1. siječnja 1953.), američki pjevač, gitarist, tekstopisac Hank Williams legendarna je ličnost, jedan od najvažnijih country-stilista čija je glazba južnjačkih korijena, doprinijela razvoju rock ‘n' rolla.

Novi!!: 17. rujna i Hank Williams · Vidi više »

Hildegarda iz Bingena

Hildegarda iz Bingena (Bermersheim vor der Höhe, 16. rujna 1098. – Bingen am Rhein, 17. rujna 1179.) bila je njemačka časna sestra, katolička mističarka, književnica i skladateljica.

Novi!!: 17. rujna i Hildegarda iz Bingena · Vidi više »

Hrvoje Babić

Hrvoje Babić (Bugojno, 17. rujna 1929. – Zagreb, 7. lipnja 2015.),, 8.

Novi!!: 17. rujna i Hrvoje Babić · Vidi više »

Ivana Kapitanović

Ivana Kapitanović (Split, 17. rujna 1994.), hrvatska rukometašica članica francuskog rukometnog kluba Metz Handball.

Novi!!: 17. rujna i Ivana Kapitanović · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: 17. rujna i Izrael · Vidi više »

Judah Loew ben Bezalel

Kip Judah Loew ben Bezalela u Pragu Judah Loew ben Bezalel ili Rabin Loew (Poznanj, između 1512. i 1526. – Prag, 17. rujna 1609.) bio je važni talmudski učenjak, židovski mistik i filozof, koji je veći dio svog života služio je kao vodeći rabin u gradovima Mikulov u Moravskoj i u Pragu u Bohemiji.

Novi!!: 17. rujna i Judah Loew ben Bezalel · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Novi!!: 17. rujna i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Karl Popper

Karl Popper Grob Karla Poppera Sir Karl Raimund Popper (Beč, 28. srpnja 1902. – London, 17. rujna 1994.), austrijsko-britanski filozof.

Novi!!: 17. rujna i Karl Popper · Vidi više »

Karlo III., kralj Franačke

Karlo III.

Novi!!: 17. rujna i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »

Kulturocid

Kulturocid označava zločine koje za posljedicu imaju nestanak ili uklanjanje svih ili određenih elemenata kulture na nekom području (grad, regija, država i sl.). Izraz predstavlja neologizam, nastao od riječi "kultura" i latinske riječi cedere ("sjeći, ubijati"), ali mu je popularnost donijela povezanost s izrazom genocid, pa se, slično kao i ekocid i urbicid, rabi u pogrdnim smislu i/li u propagandne svrhe kako bi opisao široki raspon procesa i događaja u raznim područjima i povijesnim razdobljima.

Novi!!: 17. rujna i Kulturocid · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: 17. rujna i Liga naroda · Vidi više »

Menahem Begin

Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.

Novi!!: 17. rujna i Menahem Begin · Vidi više »

Mijo Gorski

Mijo Gorski (Gora Veternička, 17. rujna 1952.) – hrvatski biskup, pomoćni biskup zagrebački.

Novi!!: 17. rujna i Mijo Gorski · Vidi više »

Minea

Renata Končić, poznatija kao Minea (Zagreb, 17. rujna 1977.), hrvatska je pop-pjevačica i televizijska voditeljica.

Novi!!: 17. rujna i Minea · Vidi više »

Napad na zračnu luku Aden

Napad na zračnu luku Aden bio je napad jemenskih pobunjeničkih skupina Nacionalne oslobodilačke fronte i Fronte za oslobođenje okupiranoga Južnog Jemena na postaju Kraljevskih zračnih snaga Khormaksar, Aden.

Novi!!: 17. rujna i Napad na zračnu luku Aden · Vidi više »

Nicolas de Condorcet

Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. – Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.

Novi!!: 17. rujna i Nicolas de Condorcet · Vidi više »

Nikaragva

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Novi!!: 17. rujna i Nikaragva · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 17. rujna i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Pavao V.

Pavao V., lat. Paulus PP.

Novi!!: 17. rujna i Pavao V. · Vidi više »

Philadelphia

Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.

Novi!!: 17. rujna i Philadelphia · Vidi više »

Pisac

pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.

Novi!!: 17. rujna i Pisac · Vidi više »

Pjotr Stolipin

Pjotr Stolipin Pjotr Arkadijevič Stolipin (ruski: Пётр Арка́дьевич Столы́пин; Dresden, 14. travnja 1862. – Kijev, 17. rujna 1911.) - bio je ruski političar.

Novi!!: 17. rujna i Pjotr Stolipin · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 17. rujna i Poljska · Vidi više »

Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991.

Pomorska blokada Hrvatske 17.

Novi!!: 17. rujna i Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991. · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 17. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: 17. rujna i Rat · Vidi više »

Remist

Remist (latinski Remistus) (Ravenna, u. 17. rujna 456.) je bio glavni zapovjednik vojske, magister militum Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: 17. rujna i Remist · Vidi više »

Robert Bellarmino

Sveti Robert Bellarmino (Montepulciano, 4. listopada 1542. – Rim, 17. rujna 1621.), talijanski svetac, kardinal, teolog, crkveni naučitelj, jedan od nositelja protureformacije.

Novi!!: 17. rujna i Robert Bellarmino · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 17. rujna i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 17. rujna i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 17. rujna i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sporazum iz Camp Davida

'''Menahem Begin (lijevo), Jimmy Carter (u sredini) i Anwar el-Sadat (desno) nakon sklapanja Sporazuma''' Sporazum iz Camp Davida bio je sporazum koji su 17. rujna 1978. u Bijeloj kući, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Jimmyja Cartera, potpisali egipatski predsjednik Anwar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin, nakon dvanaest dana tajnih pregovora u Camp Davidu.

Novi!!: 17. rujna i Sporazum iz Camp Davida · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: 17. rujna i Ustav · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: 17. rujna i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Vladan Desnica

Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.), bio je hrvatski i srpski književnik, prevoditelj.

Novi!!: 17. rujna i Vladan Desnica · Vidi više »

Vladimir Kragić

Vladimir-Vlade Kragić (Split, 8. lipnja 1910. – Split, 17. rujna 1975.), hrvatski bivši nogometaš i legendarni splitski Hajdukov bombarder.

Novi!!: 17. rujna i Vladimir Kragić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 17. rujna i Zagreb · Vidi više »

1098.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1098. · Vidi više »

1179.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1179. · Vidi više »

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 17. rujna i 1512. · Vidi više »

1542.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1542. · Vidi više »

1552.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1552. · Vidi više »

1605.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1605. · Vidi više »

1609.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1609. · Vidi više »

1621.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1621. · Vidi više »

1630.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1630. · Vidi više »

1665.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1665. · Vidi više »

1743.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1743. · Vidi više »

1748.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1748. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1787. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1788. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1797. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1809. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1814. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1826. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1836. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1858. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1859. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1862. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1863. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1866. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1874. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1879. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1883. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1895. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 17. rujna i 1900. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1902. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1905. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1911. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1923. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1925. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 17. rujna i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1932. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 17. rujna i 1934. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1939. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1953. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1963. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 17. rujna i 1965. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1967. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1973. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1978. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1980. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1985. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1991. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1994. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 17. rujna i 1998. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 17. rujna i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 17. rujna i 2015. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 17. rujna i 2017. · Vidi više »

456.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 456. · Vidi više »

879.

Bez opisa.

Novi!!: 17. rujna i 879. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »