Brže od pregledniku!
187 odnosi: Achim Warmbold, Adam Smith, Aleksandar Karađorđević, srpski princ, Aleksandra Fjodorovna, Aleksej Nikolajevič Romanov, Alexander Gottlieb Baumgarten, Ali Hamenei, Anastasija Nikolajevna Romanova, Anders Svensson, Angela Merkel, August Cesarec, Auguste Rodin, Álvaro Obregón, Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Šmuel Josef Agnon, Španjolski građanski rat, Četvrti križarski rat, Billie Holiday, Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Charlotte Corday, Chas Chandler, Claudio López, Damaz II., Darude, David Hasselhoff, Dimitrije II., veliki knez Moskve, Donald Sutherland, Dragoljub (Draža) Mihailović, Eduard I. Stariji, Engleska, Europa, Feliks Hladnik, Francuska, Francuska revolucija, Fulgencio Yegros, Geezer Butler, George William Russell, Georges Lemaître, Geralda Jakob, Giovanni Giolitti, Gregorijanski kalendar, Henri Poincaré, Indonezija, Ismail I., Istanbul, Istočni Timor, Italija, Ivan Padovec, J. Michael Straczynski, Jaap Stam, ..., Jadviga Anžuvinska, James Cagney, Jožef Marko Dravec, John Coltrane, John Jacob Astor, Juan Antonio Samaranch, Juan Manuel Fangio, Karlo VII., kralj Francuske, Katarina II. Velika, Kenan Evren, Lav IV., Leconte de Lisle, Lovis Corinth, Ludvík Čelanský, Lyonel Feininger, Marcos Senna, Matti Nykänen, Meksička revolucija, Milutin Kukuljević Sakcinski, Mimar Sinan, Miraj Grbić, Montréal, Nikola II., ruski car, Pariz, Petar III., ruski car, Pjesnik, Popis ruskih vladara, Potsdam, Potsdamska konferencija, Prijestupna godina, Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj, Robert Guiscard, Robin Shou, Slovenci, Smaknuće carske obitelji Romanov, Stogodišnji rat, Top, Walter Cronkite, Willis Carrier, Windsori, XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., 1084., 1085., 1203., 1373., 1399., 1420., 1429., 1453., 1487., 1489., 1524., 1588., 1697., 1714., 1727., 1728., 1734., 1762., 1763., 1768., 1779., 1780., 1790., 1793., 1794., 1800., 1818., 1821., 1834., 1840., 1842., 1848., 1849., 1858., 1866., 1867., 1868., 1870., 1871., 1872., 1873., 1875., 1880., 1888., 1893., 1894., 1899., 1901., 1902., 1904., 1906., 1910., 1911., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1925., 1926., 1927., 1928., 1931., 1935., 1936., 1938., 1939., 1941., 1945., 1946., 1947., 1949., 1952., 1954., 1956., 1959., 1960., 1963., 1966., 1967., 1972., 1974., 1975., 1976., 1986., 1995., 1996., 2002., 2009., 2010., 2015., 790., 855., 877., 924.. Proširite indeks (137 više) »
Achim Warmbold
Achim Warmbold (rođen 17. srpnja 1941.) je njemački bivši reli-vozač.
Novi!!: 17. srpnja i Achim Warmbold · Vidi više »
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Novi!!: 17. srpnja i Adam Smith · Vidi više »
Aleksandar Karađorđević, srpski princ
Aleksandar Karađorđević Aleksandar Karađorđević (srp. Александар Карађорђевић; London, 17. srpnja 1945.), srpski je princ prijestolonasljednik i sin jedinac kralja Jugoslavije Petra II. Karađorđevića.
Novi!!: 17. srpnja i Aleksandar Karađorđević, srpski princ · Vidi više »
Aleksandra Fjodorovna
Aleksandra Fjodorovna Aleksandra Fjodorovna, pravim imenom Alix od Hessena i Rajne (Darmstadt, 6. lipnja 1872. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), njemačka princeza i ruska carica, podrijetlom iz dinastije Hessen.
Novi!!: 17. srpnja i Aleksandra Fjodorovna · Vidi više »
Aleksej Nikolajevič Romanov
Carević Aleksej Nikolajevič (1913.) Aleksej Nikolajevič Romanov (rus. Алексе́й Никола́евич Романов) (Sankt Petersburg, 12. kolovoza 1904. - Jekaterinburg 17. srpnja 1918.), ruski carević i prijestolonasljednik iz dinastije Romanov.
Novi!!: 17. srpnja i Aleksej Nikolajevič Romanov · Vidi više »
Alexander Gottlieb Baumgarten
Alexander Gottlieb Baumgarten (Berlin, 17. srpnja 1714. – Frankfurt na Odri, 27. svibnja 1762.), njemački filozof.
Novi!!: 17. srpnja i Alexander Gottlieb Baumgarten · Vidi više »
Ali Hamenei
Ali Hamenei (perz. علی خامنهای; azer. Əli Xameneyi; punim imenom: sajed Ali Huseini Hamenei) je iranski političar i ajatolah azerskog podrijetla, trenutačni vrhovni vođa Islamske Republike Iran.
Novi!!: 17. srpnja i Ali Hamenei · Vidi više »
Anastasija Nikolajevna Romanova
Anastasija Nikolajevna Romanova Anastasija Nikolajevna Romanova (ruski: Анастаси́я Никола́евна Романова; Peterhof, 18. lipnja 1901. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.) je bila najmlađa kći cara Nikole II., posljednjeg ruskog cara.
Novi!!: 17. srpnja i Anastasija Nikolajevna Romanova · Vidi više »
Anders Svensson
Anders Svensson (Göteborg, Švedska, 17. srpnja 1976.) je švedski umirovljeni nogometaš i bivši nacionalni reprezentativac.
Novi!!: 17. srpnja i Anders Svensson · Vidi više »
Angela Merkel
Angela Dorothea Merkel, rođena Kasner, (Hamburg, 17. srpnja 1954.), njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade (Bundesregierung).
Novi!!: 17. srpnja i Angela Merkel · Vidi više »
August Cesarec
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.
Novi!!: 17. srpnja i August Cesarec · Vidi više »
Auguste Rodin
François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.
Novi!!: 17. srpnja i Auguste Rodin · Vidi više »
Álvaro Obregón
'''Álvaro Obregón''' Álvaro Obregón Salido (Navojoa, Sonora, 19. veljače 1880. – Ciudad de México, 17. srpnja 1928.), meksički političar i jedan od predvodnika meksičke revolucije.
Novi!!: 17. srpnja i Álvaro Obregón · Vidi više »
Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva
Đuro V., eng.
Novi!!: 17. srpnja i Đuro V., kralj Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Šmuel Josef Agnon
Shmuel Yosef Agnon (hebrejski שמואל יוסף עגנון, Bučač, 17. srpnja 1888. – Jeruzalem, 17. veljače 1970.) je bio prvi hebrejski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost (1966.). Nagradu je dobio zajedno s pjesnikinjom Nelly Sachs.
Novi!!: 17. srpnja i Šmuel Josef Agnon · Vidi više »
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Novi!!: 17. srpnja i Španjolski građanski rat · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: 17. srpnja i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Billie Holiday
Billie Holiday, pravo ime – Eleanor Gough McKay (Philadelphia, 7. travnja 1915. – New York, 17. srpnja 1959.), znana među jazz poklonicima kao Lady Day, predstavlja jednu od najznačajnijih jazz pjevačica svih vremena uz Sarah Vaughan i Ellu Fitzgerald.
Novi!!: 17. srpnja i Billie Holiday · Vidi više »
Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva (Camilla Rosemary rođ. Shand, prethodno Parker Bowles; 17. srpnja 1947.), druga supruga Karla III., britanskog kralja i trenutačna nositeljica titule Kraljice Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 17. srpnja i Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Charlotte Corday
Portret Charlotte Corday Charlotte Corday Marie-Anne Charlotte de Corday d'Armont poznatija kao Charlotte Corday (27. srpnja 1768. – 17. srpnja 1793.) je bila francuska revolucionarka.
Novi!!: 17. srpnja i Charlotte Corday · Vidi više »
Chas Chandler
Bryan James Chandler znan kao Chas Chandler (18. prosinca 1938. – 17. srpnja 1996.) bio je na početku svoje karijere, znan kao basist engleskog ritam i blues sastava The Animals.
Novi!!: 17. srpnja i Chas Chandler · Vidi više »
Claudio López
Claudio Javier López (Río Tercero, Córdoba, Argentina, 17. srpnja 1974.) je argentinski umirovljeni nogometni napadač.
Novi!!: 17. srpnja i Claudio López · Vidi više »
Damaz II.
Damaz II., papa od 17. srpnja 1048. do 9. kolovoza 1048. godine.
Novi!!: 17. srpnja i Damaz II. · Vidi više »
Darude
Darude (pravim imenom Ville Virtanen) je finski trance DJ i glazbeni producent.
Novi!!: 17. srpnja i Darude · Vidi više »
David Hasselhoff
David Michael Hasselhoff (Baltimore, Maryland, 17. srpnja 1952.), američki glumac, pjevač i producent.
Novi!!: 17. srpnja i David Hasselhoff · Vidi više »
Dimitrije II., veliki knez Moskve
Dimitrije II.
Novi!!: 17. srpnja i Dimitrije II., veliki knez Moskve · Vidi više »
Donald Sutherland
Donald Sutherland, (Saint John, Novi Brunswick, Kanada, 17. srpnja 1935.) je kanadski glumac čija karijera traje već preko 50 godina.
Novi!!: 17. srpnja i Donald Sutherland · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: 17. srpnja i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Eduard I. Stariji
Eduard I. Stariji (eng. Edward the Elder, staroengleski: Ēadweard se Ieldra)) bio je drugi engleski kralj, rođen između 874. i 877. godine, a umro je 17. srpnja 924. godine. Na skoro svima osim na dvjema svojim poveljama nosi naslov "kralj Anglosasa" (Anglorum Saxonum rex).Simon Keynes; Higham (2001.), str. 57. Bio je drugim kraljem Anglosasa koji je nosio taj naslov; tvorac je njegov otac.
Novi!!: 17. srpnja i Eduard I. Stariji · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 17. srpnja i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: 17. srpnja i Europa · Vidi više »
Feliks Hladnik
Feliks Hladnik u Africi Označavanja eksponata Feliks Hladnik (Prevoje, Domžale, Slovenija, 27. srpnja 1915. – Zagreb, 17. srpnja 2002.), diplomirani ekonomist, svjetski putnik, fotograf, kolekcionar i planinar, živio je i radio u Zagrebu.
Novi!!: 17. srpnja i Feliks Hladnik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 17. srpnja i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: 17. srpnja i Francuska revolucija · Vidi više »
Fulgencio Yegros
Fulgencio Yegros y Franco de Torres (Quyquyhó, 1780. – Asunción, 17. srpnja 1821.) bio je prvi paragvajski predsjednik, vojskovođa.
Novi!!: 17. srpnja i Fulgencio Yegros · Vidi više »
Geezer Butler
Terence Michael Joseph "Geezer" Butler (Aston, Birmingham, 17. srpnja 1949.) je engleski basist, najpoznatiji kao član heavy metal sastava Black Sabbath.
Novi!!: 17. srpnja i Geezer Butler · Vidi više »
George William Russell
George William Russell, ''alias'' Æ ''Kupači'' (''Bathers'') Æ-a George William Russell (10. travnja 1867. – 17. srpnja 1935.), pseudonim Æ, anglo-irski pristaša Nacionalističkog pokreta u Irskoj, kritičar, pjesnik i slikar.
Novi!!: 17. srpnja i George William Russell · Vidi više »
Georges Lemaître
Georges Edouard Lemaître (Charleroi, Belgija, 17. srpnja 1894. - Löwen, Belgija, 20. lipnja 1966.), belgijski katolički svećenik, matematičar i astronom.
Novi!!: 17. srpnja i Georges Lemaître · Vidi više »
Geralda Jakob
Geralda Jakob (Donjara kod Carevdara, 17. srpnja 1906. - jama Jazovka, 15. svibnja 1945.) - hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: 17. srpnja i Geralda Jakob · Vidi više »
Giovanni Giolitti
Giovanni Giolitti (Mondovì, 27. lipnja 1842. — Cavour, Pijemont, 17. srpnja 1928.) bio je talijanski državnik.
Novi!!: 17. srpnja i Giovanni Giolitti · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 17. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Henri Poincaré
'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.
Novi!!: 17. srpnja i Henri Poincaré · Vidi više »
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: 17. srpnja i Indonezija · Vidi više »
Ismail I.
Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.
Novi!!: 17. srpnja i Ismail I. · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: 17. srpnja i Istanbul · Vidi više »
Istočni Timor
Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: 17. srpnja i Istočni Timor · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 17. srpnja i Italija · Vidi više »
Ivan Padovec
Ivan Padovec (Varaždin, 17. srpnja 1800. – Varaždin, 4. studenog 1873.) bio je hrvatski gitarist i skladatelj.
Novi!!: 17. srpnja i Ivan Padovec · Vidi više »
J. Michael Straczynski
'''J. Michael Straczynski''' (2008.) Joseph Michael Straczynski (Paterson, New Jersey, 17. srpnja 1954.), (poznat profesionalno kao J. Michael Straczynski i neformalno kao Joe Straczynski ili jms), je nagrađivan američki pisac i producent koji radi u različitim medijima, uključujući i televizijske serije, romane, pripovijetke, strip knjige, i radio drame.
Novi!!: 17. srpnja i J. Michael Straczynski · Vidi više »
Jaap Stam
Jakob "Jaap" Stam (Kampen, 17. srpnja 1972.) umirovljeni je nizozemski nogometaš.
Novi!!: 17. srpnja i Jaap Stam · Vidi više »
Jadviga Anžuvinska
Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.
Novi!!: 17. srpnja i Jadviga Anžuvinska · Vidi više »
James Cagney
James Francis Cagney Jr. (New York, 17. srpnja 1899. – Stanford, 30. ožujka 1986.), američki filmski glumac poznat po raznovrsnim ulogama, uključujući prekretnu u filmu Državni neprijatelj.
Novi!!: 17. srpnja i James Cagney · Vidi više »
Jožef Marko Dravec
Jožef Marko Dravec (Beltinci, 20. ožujka, 1697. – Vesprim, 17. srpnja, 1779.) slovenski je rimokatolički svećenik, kanonik, dekan i pisac.
Novi!!: 17. srpnja i Jožef Marko Dravec · Vidi više »
John Coltrane
John William Coltrane (23. rujna 1926. –, 17. srpnja 1967.), američki jazz saksofonist.
Novi!!: 17. srpnja i John Coltrane · Vidi više »
John Jacob Astor
Astor na slici autora Gilberta Stuarta, 1794. John Jacob Astor (17. srpnja 1763. – 29. ožujka 1848.) bio je njemačko-američki poslovni magnat, trgovac i investitor.
Novi!!: 17. srpnja i John Jacob Astor · Vidi više »
Juan Antonio Samaranch
Juan Antonio Samaranch 1998. god. Juan Antonio Samaranch (katalonski Joan Antoni Samaranch i Torelló, 17. srpnja 1920. Barcelona, Španjolska - 21. travnja 2010. Barcelona, Španjolska), bio je španjolski športski djelatnik, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: 17. srpnja i Juan Antonio Samaranch · Vidi više »
Juan Manuel Fangio
Juan Manuel Fangio (Balcarce, 24. lipnja 1911. – Buenos Aires, 17. srpnja 1995.), argentinski vozač Formule 1.
Novi!!: 17. srpnja i Juan Manuel Fangio · Vidi više »
Karlo VII., kralj Francuske
Karlo VII. Pobjednik Karlo VII.
Novi!!: 17. srpnja i Karlo VII., kralj Francuske · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: 17. srpnja i Katarina II. Velika · Vidi više »
Kenan Evren
Kenan Evren (Alaşehir, 17. srpnja 1917. – Ankara, 9. svibnja 2015.), bivši turski general, vođa puča izvršenog 12. rujna 1980., te kasnije 7.
Novi!!: 17. srpnja i Kenan Evren · Vidi više »
Lav IV.
Lav IV., papa od 10. travnja 847. do 17. srpnja 855.
Novi!!: 17. srpnja i Lav IV. · Vidi više »
Leconte de Lisle
'''Leconte de Lisle''' Charles-Marie-René Leconte de Lisle (Saint-Paul, 22. listopada 1818. – Luveciennes pokraj Pariza, 17. srpnja 1894.), francuski pjesnik.
Novi!!: 17. srpnja i Leconte de Lisle · Vidi više »
Lovis Corinth
'''Lovis Corinth''', autoportret Lovis Corinth (Tapiau (danas Gvardejsk), 21. srpnja 1858. - Zandvoort, Nizozemska, 12. srpnja 1925.), njemački slikar i grafičar.
Novi!!: 17. srpnja i Lovis Corinth · Vidi više »
Ludvík Čelanský
Ludvík Čelanský ili punim imenom Ludvík Vítězslav Čelanský (Beč, 17. srpnja 1870. – Prag, 21. listopada 1931.) bio je češki dirigent i skladatelj, osnivač i prvi šef dirigent Češke filharmonije.
Novi!!: 17. srpnja i Ludvík Čelanský · Vidi više »
Lyonel Feininger
Lyonel Feininger (New York, 17. srpnja 1871. – New York, 13. siječnja 1956.), američki slikar njemačkog podrijetla Bio je virtuoz na violini te karikaturist i ilustrator njemačkih, francuskih i američkih časopisa.
Novi!!: 17. srpnja i Lyonel Feininger · Vidi više »
Marcos Senna
Marcos Antônio Senna da Silva (São Paulo, 17. srpnja 1976.) španjolski je umirovljeni nogometaš, rodom iz Brazila.
Novi!!: 17. srpnja i Marcos Senna · Vidi više »
Matti Nykänen
Matti Ensio Nykänen (Jyväskylä, Finska, 17. srpnja 1963. – 4. veljače 2019.) je finski skakač na skijama, četverostruki pobjednik Zimskih olimpijskih igara.
Novi!!: 17. srpnja i Matti Nykänen · Vidi više »
Meksička revolucija
Meksička revolucija (špa. Revolución mexicana) je izraz, kojim se opisuju politička previranja, pučevi i serija građanskih ratova u Meksiku koji su okvirno trajali od 1910. do 1920. godine.
Novi!!: 17. srpnja i Meksička revolucija · Vidi više »
Milutin Kukuljević Sakcinski
Milutin Kukuljević Sakcinski (Zagreb, 31. srpnja 1849. — Beč, 17. srpnja 1910.) - hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: 17. srpnja i Milutin Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Mimar Sinan
Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. travnja 1489. – Carigrad, 17. srpnja 1588.) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Sulejmana I., Selima II., i Murata III. Njegov najznačajniji rad je svakako Sulejmanova džamija u Carigradu.
Novi!!: 17. srpnja i Mimar Sinan · Vidi više »
Miraj Grbić
Miraj Grbić (Sarajevo, 17. srpnja 1976.) je bosanskohercegovački kazališni, televizijski i filmski glumac s američkom adresom.
Novi!!: 17. srpnja i Miraj Grbić · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: 17. srpnja i Montréal · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: 17. srpnja i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 17. srpnja i Pariz · Vidi više »
Petar III., ruski car
Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.
Novi!!: 17. srpnja i Petar III., ruski car · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: 17. srpnja i Pjesnik · Vidi više »
Popis ruskih vladara
Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja.
Novi!!: 17. srpnja i Popis ruskih vladara · Vidi više »
Potsdam
Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.
Novi!!: 17. srpnja i Potsdam · Vidi više »
Potsdamska konferencija
Na konferenciji koja je održana u Potsdamu (20 km jugoistočno od Berlina) 17.
Novi!!: 17. srpnja i Potsdamska konferencija · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 17. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj
Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj i tadašnjoj Kraljevini SHS obavio je Radio Zagreb u Zagrebu 17. srpnja 1927. godine s Igrališta Građanskog na inicijativu Zagrebačkog nogometnog podsaveza.
Novi!!: 17. srpnja i Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: 17. srpnja i Robert Guiscard · Vidi više »
Robin Shou
Shou Wan Por (kin. 仇雲波) (Hong Kong, 17. srpnja 1960.) poznatiji kao Robin Shou je honkonški glumac.
Novi!!: 17. srpnja i Robin Shou · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 17. srpnja i Slovenci · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: 17. srpnja i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Novi!!: 17. srpnja i Stogodišnji rat · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: 17. srpnja i Top · Vidi više »
Walter Cronkite
Walter Cronkite Walter Leland Cronkite Jr.
Novi!!: 17. srpnja i Walter Cronkite · Vidi više »
Willis Carrier
Willis Haviland Carrier (26. studenog 1876. – 7. listopada 1950.), američki inženjer, najpoznatiji po svom izumu moderne klimatizacije.
Novi!!: 17. srpnja i Willis Carrier · Vidi više »
Windsori
Dinastija Windsor, vladajuća dinastija u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske i u svakom od kraljevstava koje čini krunske zemlje Commonwealtha.
Novi!!: 17. srpnja i Windsori · Vidi više »
XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.
XXI.
Novi!!: 17. srpnja i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »
1084.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1084. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1085. · Vidi više »
1203.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1203. · Vidi više »
1373.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1373. · Vidi više »
1399.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1399. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1420. · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1429. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1453. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1487. · Vidi više »
1489.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1489. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1524. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1588. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1697. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1714. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1727. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1728. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1734. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1762. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1763. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1768. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1780. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1790. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1793. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1794. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1800. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1818. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1821. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1834. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1842. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1849. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1858. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1868. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1875. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1880. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1888. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1894. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1899. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 17. srpnja i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 17. srpnja i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 17. srpnja i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 17. srpnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1931. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 17. srpnja i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1967. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 17. srpnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1976. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1986. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 1996. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 17. srpnja i 2002. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 17. srpnja i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 17. srpnja i 2010. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 17. srpnja i 2015. · Vidi više »
790.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 790. · Vidi više »
855.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 855. · Vidi više »
877.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 877. · Vidi više »
924.
Bez opisa.
Novi!!: 17. srpnja i 924. · Vidi više »
