Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2002.

Indeks 2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

312 odnosi: Alina Zagitova, André Clot, Ante Mladinić, Astrid Lindgren, Australija, Austrija, Autizam, Đurđa Šegedin, Španjolska, Čečenija, Bali, Belgija, Beograd, Billy Wilder, Boško Buha (mlađi), Branko Bauer, Branko Jegić, Brazilska nogometna reprezentacija, Bugarska, Carmen Silvera, Carolina Fadic, César Milstein, Crna Gora, Cyrus Vance, Danijel Popović (nogometaš), Danilo Stojković, David Riesman, Davor Benčić, Dee Dee Ramone, Donald Buck, Dudley Moore, Edsger Dijkstra, Eduardo Camavinga, Elizabeth Bowes-Lyon, Erfurt, Estonija, Euro, Europska unija, Europski zimski bacački kup 2002., Feliks Hladnik, Finska, Francuska, Franjo Ćurić, Franjo Kuharić, Franjo Rotter, Fritz Walter, George Roy Hill, Geza Kikić, Gimnazija, Govind Perumal, ..., Grčka, Gregorijanski kalendar, H. Robert Horvitz, Hag, Hildegard Knef, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Imre Kertész, Irena Kolesar, Irska, Istočni Timor, Italija, Ivan Horvat (pjesnik), Ivan Illich, Ivo Latin, Ivo Maček, Ivo Prćić mlađi, Jakov Sirotković, James Coburn, Janica Kostelić, Japan, Jimmy Carter, Joško Gvardiol, Joe Strummer, John E. Sulston, John Gotti, Jozo Laušić, Juan Alberto Schiaffino, Južna Koreja, Karel Dončec, Kim Hunter, Kosovo, Kruno Cipci, Ladislao Kubala, Latvija, Layne Staley, Lil Tecca, Lisa Lopes, Litva, Ljubica Štefan, Luka Sučić, Luksemburg, Maksimir, Marica Slava Vedrina, Masatoshi Koshiba, Mia Čorak Slavenska, Mia Negovetić, Michael Walford, Mirko Vidaković, Miroslav Beker, Miroslav Brandt, Moskva, NATO, Nigerija, Nizozemska, Njemačka, Njemačka nogometna reprezentacija, NLE Choppa, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Oliver Dragojević, Paul Sartorius, Pedri, Peg Phillips, Pero Čimbur, Petar Šarčević (bacač kugle), Peter M. Blau, Portugal, Predrag Vranicki, Pula, Raymond Davis, ml., Riccardo Giacconi, Richard Helms, Ronaldo Nazário, Rosemary Clooney, Rudolf Brucci, Rumunjska, Rusija, Salt Lake City, Utah, Samoubojstvo, Savezna Republika Jugoslavija, Sida Košutić, Simo Häyhä, Slobodan Milošević, Slovačka, Slovenija, Srbija, Stalni arbitražni sud, Stephen Jay Gould, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002., Sydney Brenner, Thor Heyerdahl, Tomo Vereš, Ujedinjeno Kraljevstvo, Valerij Lobanovs'kyj, Vanja Timer, Veljko Atanacković, Vjenceslav Richter, Vlajko Stojiljković, Wales, Waylon Jennings, XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002., Zagrebačka povorka ponosa, Zaid Ibn Shaker, Zimske olimpijske igre, Zoja Mihelac, Zoltán Turcsányi, Zoran Janković (vaterpolist), Zvonimir Boban, 1. listopada, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. travnja, 1. veljače, 10. lipnja, 10. ožujka, 10. studenoga, 10. svibnja, 11. ožujka, 11. rujna, 11. svibnja, 11. travnja, 12. listopada, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. studenoga, 12. veljače, 13. lipnja, 13. studenoga, 13. svibnja, 13. travnja, 13. veljače, 14. ožujka, 14. veljače, 15. kolovoza, 15. prosinca, 15. rujna, 15. veljače, 16. kolovoza, 16. siječnja, 16. svibnja, 16. travnja, 17. lipnja, 17. ožujka, 17. rujna, 17. siječnja, 17. srpnja, 17. svibnja, 17. travnja, 18. studenoga, 18. svibnja, 18. travnja, 19. veljače, 1900., 1905., 1906., 1907., 1909., 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1934., 1935., 1936., 1937., 1939., 1940., 1941., 1944., 1946., 1947., 1949., 1952., 1959., 1963., 1965., 1967., 1970., 1971., 1974., 1982., 1999., 2. ožujka, 2. prosinca, 20. svibnja, 21. kolovoza, 21. siječnja, 21. studenoga, 22. listopada, 22. ožujka, 22. prosinca, 22. studenoga, 22. travnja, 22. veljače, 23. listopada, 23. siječnja, 24. ožujka, 24. veljače, 25. listopada, 25. studenoga, 25. svibnja, 25. travnja, 26. kolovoza, 26. listopada, 26. svibnja, 26. travnja, 26. veljače, 27. ožujka, 27. prosinca, 27. travnja, 28. siječnja, 29. lipnja, 29. travnja, 3. kolovoza, 3. lipnja, 3. prosinca, 3. rujna, 30. kolovoza, 30. lipnja, 30. listopada, 30. ožujka, 31. listopada, 31. siječnja, 31. svibnja, 4. veljače, 5. lipnja, 5. listopada, 5. srpnja, 5. svibnja, 5. travnja, 6. kolovoza, 6. srpnja, 7. listopada, 7. studenoga, 8. rujna, 8. travnja, 8. veljače, 9. ožujka, 9. prosinca, 9. srpnja, 9. veljače. Proširite indeks (262 više) »

Alina Zagitova

Alina Ilnazovna Zagitova (ruski: Алина Ильназовна Загитова; Iževsk, 18. svibnja 2002.) je ruska klizačica.

Novi!!: 2002. i Alina Zagitova · Vidi više »

André Clot

André Clot (1909. – 2002.) je francuski povjesničar i esejist.

Novi!!: 2002. i André Clot · Vidi više »

Ante Mladinić

Ante Mladinić (Split, 1. listopada 1929. – Zagreb, 11. lipnja 2002. - hrvatski nogometaš i nogometni trener. Poznat je pod nadimkom "Biće". Kao nogometaš nastupao je 136 puta za HNK Hajduk i postigao 43 gola od 1947. do 1956. godine. Nakon toga igrao je dvije godine za RNK Split. Nakon završetka karijere nogometaša, bio je trener juniorske škole Hajduka do 1968. godine. Nakon toga je prvo bio izbornik juniorske reprezentacija Jugoslavije do 1974. godine, a zatim dvije godine izbornik seniorske reprezentacije Jugoslavija. Od 1976. do 1978. bio je trener FK Partizana iz Beograda, pa godinu dana pomoćni trener Hajduka., a zatim od 1980. do 1982. i glavni trener Hajduka. Kasnije je bio još trener omladinske škole u francuskom Bordeauxu i NK Zagrebu. Preminuo je 11. lipnja 2002. u Zagrebu.

Novi!!: 2002. i Ante Mladinić · Vidi više »

Astrid Lindgren

'''Astrid Lindgren''' Astrid Anna Emilia rođ.

Novi!!: 2002. i Astrid Lindgren · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: 2002. i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2002. i Austrija · Vidi više »

Autizam

Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam. Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga.

Novi!!: 2002. i Autizam · Vidi više »

Đurđa Šegedin

Đurđa Šegedin (Zagreb, 8. listopada 1916. – Zagreb, 5. svibnja 2002.) je bila hrvatska televizijska, kazališna i filmska glumica i redateljica.

Novi!!: 2002. i Đurđa Šegedin · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: 2002. i Španjolska · Vidi više »

Čečenija

Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.

Novi!!: 2002. i Čečenija · Vidi više »

Bali

Bali je najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 4 317 404 stanovnika (2020).

Novi!!: 2002. i Bali · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: 2002. i Belgija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 2002. i Beograd · Vidi više »

Billy Wilder

Billy Wilder (pravim imenom Samuel Wilder) (Sucha, 22. lipnja 1906. – Beverly Hills, 27. ožujka 2002.), bio je austrijsko-američki filmski redatelj i scenarist židovskog podrijetla, čija je karijera trajala preko 50 godina.

Novi!!: 2002. i Billy Wilder · Vidi više »

Boško Buha (mlađi)

Boško Buha (Virovitica, 30. rujna 1959. – Beograd, 10. lipnja 2002.), general - major MUP-a Srbije.

Novi!!: 2002. i Boško Buha (mlađi) · Vidi više »

Branko Bauer

Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.

Novi!!: 2002. i Branko Bauer · Vidi više »

Branko Jegić

Branko Jegić (Subotica, 13. travnja 1944. K.Č.: Branko Jegić, br.3-4/2002. – Subotica, 19. ožujka 2002.) je bački hrvatski književnik i kulturni radnik iz Vojvodine.

Novi!!: 2002. i Branko Jegić · Vidi više »

Brazilska nogometna reprezentacija

Brazilska nogometna reprezentacija predstavlja Brazil u međunarodnim nogometnim natjecanjima i pod upravom je Brazilskog nogometnog saveza.

Novi!!: 2002. i Brazilska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 2002. i Bugarska · Vidi više »

Carmen Silvera

Carmen Silvera (2. lipnja 1922. – 3. kolovoza 2002.) je kanadsko-britanska glumica.

Novi!!: 2002. i Carmen Silvera · Vidi više »

Carolina Fadic

Carolina Fadic Maturana (Santiago, 27. veljače 1974. – Santiago, 12. listopada 2002.), bila je čilska filmska, kazališna i televizijska glumica i televizijska voditeljica hrvatskog podrijetla.

Novi!!: 2002. i Carolina Fadic · Vidi više »

César Milstein

200px César Milstein (Bahia Blanca, Argentina, 8. listopada 1927. – 24. ožujka 2002. Cambridge, Engleska) bio je britanski biokemičar rođen u Argentini, podrijetlom Židov.

Novi!!: 2002. i César Milstein · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 2002. i Crna Gora · Vidi više »

Cyrus Vance

Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.

Novi!!: 2002. i Cyrus Vance · Vidi više »

Danijel Popović (nogometaš)

Danijel Popović (Vukovar, 6. ožujka 1982. – Borovo, 23. listopada 2002.), bio je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 2002. i Danijel Popović (nogometaš) · Vidi više »

Danilo Stojković

Danilo "Bata" Stojković (Beograd, 11. kolovoza 1934. – Beograd, 16. ožujka 2002.), srbijanski glumac i komičar.

Novi!!: 2002. i Danilo Stojković · Vidi više »

David Riesman

David Riesman (Philadelphia, 22. rujna 1909. – Binghamton, 10. svibnja 2002.), američki pravnik i sociolog.

Novi!!: 2002. i David Riesman · Vidi više »

Davor Benčić

Davor Benčić (Split, 15. rujna 2002.) bio je nogometaš RNK Split.

Novi!!: 2002. i Davor Benčić · Vidi više »

Dee Dee Ramone

Dee Dee Ramone, pravim imenom Douglas Glenn Colvin (18. rujna 1952. – 5. lipnja 2002.), bio je američki glazbenik i tekstopisac, najpoznatiji po svom glazbenom djelovanju u punk rock sastavu Ramones.

Novi!!: 2002. i Dee Dee Ramone · Vidi više »

Donald Buck

Donald Eaton Buck (26. rujna 1916. – 3. lipnja 2002.) je bivši američki hokejaš na travi.

Novi!!: 2002. i Donald Buck · Vidi više »

Dudley Moore

Dudley Stuart John Moore CBE (19. travnja 1935. – 27. ožujka 2002.), britanski glumac i glazbenik, nominiran za Oscara, i osvajač dva Zlatna globusa.

Novi!!: 2002. i Dudley Moore · Vidi više »

Edsger Dijkstra

Edsger Wybe Dijkstra (Rotterdam, 11. svibnja, 1930. – 6. kolovoza, 2002.); (MFA za engl.) je bio nizozemski računalni znanstvenik.

Novi!!: 2002. i Edsger Dijkstra · Vidi više »

Eduardo Camavinga

Eduardo Celmi Camavinga (Miconge, 10. studenoga 2002.) francuski je nogometaš koji igra kao vezni igrač.

Novi!!: 2002. i Eduardo Camavinga · Vidi više »

Elizabeth Bowes-Lyon

Elizabeth Bowes-Lyon Lady Elizabeth Angela Marguerite Bowes-Lyon (London, 4. kolovoza 1900. – Windsor, 30. ožujka 2002.) je bila supruga kralja Đura VI. te tako kraljica Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: 2002. i Elizabeth Bowes-Lyon · Vidi više »

Erfurt

Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.

Novi!!: 2002. i Erfurt · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: 2002. i Estonija · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: 2002. i Euro · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 2002. i Europska unija · Vidi više »

Europski zimski bacački kup 2002.

Europski zimski bacački kup 2002. bilo je drugo izdanje europskog atletskog natjecanja u bacačkim disciplinama održano u hrvatskom gradu Puli 9. i 10. ožujka 2002. godine na stadionu Veruda.

Novi!!: 2002. i Europski zimski bacački kup 2002. · Vidi više »

Feliks Hladnik

Feliks Hladnik u Africi Označavanja eksponata Feliks Hladnik (Prevoje, Domžale, Slovenija, 27. srpnja 1915. – Zagreb, 17. srpnja 2002.), diplomirani ekonomist, svjetski putnik, fotograf, kolekcionar i planinar, živio je i radio u Zagrebu.

Novi!!: 2002. i Feliks Hladnik · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: 2002. i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 2002. i Francuska · Vidi više »

Franjo Ćurić

Franjo / Frano / Ćurić (Kralje, Bihać, 19. svibnja 1921. – Novska, 16. kolovoza 2002.), hrvatski pjesnik.

Novi!!: 2002. i Franjo Ćurić · Vidi više »

Franjo Kuharić

Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.

Novi!!: 2002. i Franjo Kuharić · Vidi više »

Franjo Rotter

Franjo Rotter (23. kolovoza 1970., Gerištof, Austrija- Gornja Pulja, Austrija, 15. veljače 2002.), jezikoslovac, pisac i pjesnik gradišćanskih Hrvata.

Novi!!: 2002. i Franjo Rotter · Vidi više »

Fritz Walter

Friedrich "Fritz" Walter (Kaiserslautern, 31. listopada 1920. – Enkenbach-Alsenborn, 17. lipnja 2002.) - njemački nogometaš Bio je sin domara nogometnog kluba Kaiserslautern.

Novi!!: 2002. i Fritz Walter · Vidi više »

George Roy Hill

George Roy Hill (20. prosinca 1921. – 27. prosinca 2002.), američki filmski redatelj.

Novi!!: 2002. i George Roy Hill · Vidi više »

Geza Kikić

Geza Kikić (Subotica, 15. rujna 1925. – Dubrovnik, 22. ožujka 2002.) je bio bački hrvatski književni kritičar, književni povjesničar i antologičar iz Vojvodine, Republika Srbija.

Novi!!: 2002. i Geza Kikić · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: 2002. i Gimnazija · Vidi više »

Govind Perumal

Govind Perumal (25. rujna 1925. – Nala Sopara, 17. rujna 2002.) je bivši indijski hokejaš na travi.

Novi!!: 2002. i Govind Perumal · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 2002. i Grčka · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 2002. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

H. Robert Horvitz

H.

Novi!!: 2002. i H. Robert Horvitz · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: 2002. i Hag · Vidi više »

Hildegard Knef

Hildegard Frieda Albertine Knef (Ulm, 28. prosinca 1925. – Berlin, 1. veljače 2002.), njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica.

Novi!!: 2002. i Hildegard Knef · Vidi više »

Hrvatska nogometna reprezentacija

Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.

Novi!!: 2002. i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.

Novi!!: 2002. i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »

Imre Kertész

'''Imre Kertész''' Imre Kertész (Budimpešta, 9. studenog 1929. – Budimpešta 31. ožujka 2016.), židovsko-mađarski književnik.

Novi!!: 2002. i Imre Kertész · Vidi više »

Irena Kolesar

Irena Kolesar (Slavonski Brod, 22. studenog 1925. – Zagreb, 3. rujna 2002.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 2002. i Irena Kolesar · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: 2002. i Irska · Vidi više »

Istočni Timor

Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: 2002. i Istočni Timor · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 2002. i Italija · Vidi više »

Ivan Horvat (pjesnik)

Ivan Horvat (Hrvatski Židan, Mađarska, 1940. – Acsád, Mađarska, 2002.) je hrvatski pjesnik i romanopisac za djecu iz mađarskog dijela Gradišća.

Novi!!: 2002. i Ivan Horvat (pjesnik) · Vidi više »

Ivan Illich

Ivan Illich (Beč, 4. rujna 1926. – Bremen, 2. prosinca 2002.) bio je filozof hrvatskog i židovskog porijekla, rimokatolički svećenik i kritičar institucija moderne zapadne kulture i njihovog utjecaja na obrazovanje, medicinu, rad, iskorištavanje energije i ekonomski razvoj.

Novi!!: 2002. i Ivan Illich · Vidi više »

Ivo Latin

Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.

Novi!!: 2002. i Ivo Latin · Vidi više »

Ivo Maček

Ivo Maček (Sušak, 24. ožujka 1914. – Zagreb, 26. svibnja 2002.) bio je hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik.

Novi!!: 2002. i Ivo Maček · Vidi više »

Ivo Prćić mlađi

Ivo Prćić mlađi (1. travnja 1927. – 2002.) je bio bački hrvatski pjesnik, putopisac, književni kritičar i bibliograf.

Novi!!: 2002. i Ivo Prćić mlađi · Vidi više »

Jakov Sirotković

Jakov Sirotković (Rab, 7. studenoga 1922. – Zagreb, 31. listopada 2002.), hrvatski ekonomist i političar.

Novi!!: 2002. i Jakov Sirotković · Vidi više »

James Coburn

James Harrison Coburn, Jr. (31. kolovoza 1928. -, 18. studenog 2002.), slavni američki glumac i dobitnik Oscara.

Novi!!: 2002. i James Coburn · Vidi više »

Janica Kostelić

Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.

Novi!!: 2002. i Janica Kostelić · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: 2002. i Japan · Vidi više »

Jimmy Carter

James Earl "Jimmy" Carter, jr. (Plains, 1. listopada 1924.) je 39.

Novi!!: 2002. i Jimmy Carter · Vidi više »

Joško Gvardiol

Joško Gvardiol (Zagreb, 23. siječnja 2002.) hrvatski je nogometaš i reprezentativac, koji trenutačno nastupa za Manchester City.

Novi!!: 2002. i Joško Gvardiol · Vidi više »

Joe Strummer

Joe Strummer John Graham Mellor (21. kolovoza 1952. – 22. prosinca 2002.), poznatiji pod pseudonimom Joe Strummer, bio je engleski pjevač, glumac, ritam gitarist i suosnivač punk rock sastava The Clash.

Novi!!: 2002. i Joe Strummer · Vidi više »

John E. Sulston

John E. Sulston Sir John Edward Sulston (Cambridge, 27. ožujka 1942.) britanski je znanstvenik koji je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s H. Robertom Horvitzom i Sydneyjem Brennerom za otkrića vezana uz genetičku regulaciju razvoja organa i programiranu staničnu smrt.

Novi!!: 2002. i John E. Sulston · Vidi više »

John Gotti

FBI-jeva slika Johna Gottija John Joseph Gotti, Jr. (27. listopada 1940. – 10. lipnja 2002.) bio je američki mafijaš talijanskog podrijetla.

Novi!!: 2002. i John Gotti · Vidi više »

Jozo Laušić

Jozo Laušić (Kreševo, župa Radobilja, 16. siječnja 1936. Zagreb, 29. travnja 2002.), hrvatski književnik, romanopisac, esejist, putopisac, dramski pisac, lektor, znanstveni suradnik i novinar.

Novi!!: 2002. i Jozo Laušić · Vidi više »

Juan Alberto Schiaffino

Juan Alberto "Pepe" Schiaffino Vilano (28. srpnja 1925. – 13. studenog 2002.) – urugvajsko-talijanski nogometaš Igrao je u urugvajskom klubu Peñarol s kojim je osvojio urugvajsko prvenstvo 1949., 1951., 1953. i 1954. Bio je najbolji strijelac lige 1945. Igrao je za talijanski Milan od 1954. U 171.

Novi!!: 2002. i Juan Alberto Schiaffino · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: 2002. i Južna Koreja · Vidi više »

Karel Dončec

'''Karel Dončec''' Karel Dončec, mađ. Doncsecz Károly (Orfalu, oko 30. svibnja 1918. – Körmend, 12. studenog 2002.), mađarski obrtnik slovenskog podrijetla koji se bavio lončarstvom.

Novi!!: 2002. i Karel Dončec · Vidi više »

Kim Hunter

Kim Hunter (12. studenog 1922. – 11. rujna 2002.), američka filmska, kazališna i televizijska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1951. godine).

Novi!!: 2002. i Kim Hunter · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: 2002. i Kosovo · Vidi više »

Kruno Cipci

Kruno Cipci (Split, 16. veljače 1930. – Ljubljana, 17. travnja 2002.) je hrvatski i slovenski dirigent i skladatelj.

Novi!!: 2002. i Kruno Cipci · Vidi više »

Ladislao Kubala

Ladislao Kubala (Budimpešta, 10. lipnja 1927. – Barcelona, 17. svibnja 2002.) – mađarski nogometaš i trener slovačkog porijekla.

Novi!!: 2002. i Ladislao Kubala · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: 2002. i Latvija · Vidi više »

Layne Staley

Layne Staley (Kirkland, 22. kolovoza 1967. – Seattle, 5. travnja 2002.), američki glazbenik najpoznatiji kao pjevač sastava Alice in Chains s kojim je postigao svjetsku slavu tijekom pokreta grunge.

Novi!!: 2002. i Layne Staley · Vidi više »

Lil Tecca

Tyler-Justin Anthony Sharpe (New York City, New York, SAD, 26. kolovoza 2002.), poznatiji po umjetničkom imenu Lil Tecca, američki je reper, pjevač, tekstopisac i glazbeni producent.

Novi!!: 2002. i Lil Tecca · Vidi više »

Lisa Lopes

Lisa Nicole Lopes (Philadelphia, 27. svibnja 1971. – La Ceiba, Honduras, 25. travnja 2002.) - američka pjevačica Lisa Nicole Lopes poznatija pod umjetničkim imenom "Left Eye", rodila se 27.

Novi!!: 2002. i Lisa Lopes · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2002. i Litva · Vidi više »

Ljubica Štefan

Ljubica Štefan (Prilep, 1921. – Zagreb, 17. ožujka 2002.), bila je hrvatska povjesničarka.

Novi!!: 2002. i Ljubica Štefan · Vidi više »

Luka Sučić

Luka Sučić (Linz, 8. rujna 2002.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji središnjeg veznog.

Novi!!: 2002. i Luka Sučić · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: 2002. i Luksemburg · Vidi više »

Maksimir

Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).

Novi!!: 2002. i Maksimir · Vidi više »

Marica Slava Vedrina

Marica Slava Vedrina (Podgorje Bistričko, 24. rujna 1910. – Asuncion, Paragvaj, 9. srpnja 2002.), bila je hrvatska časna sestra, misionarka u Paragvaju.

Novi!!: 2002. i Marica Slava Vedrina · Vidi više »

Masatoshi Koshiba

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.

Novi!!: 2002. i Masatoshi Koshiba · Vidi više »

Mia Čorak Slavenska

Mia Čorak Mia Čorak Slavenska (Brod na Savi, 20. veljače 1916. – Los Angeles 5. listopada 2002.), prva hrvatska primabalerina.

Novi!!: 2002. i Mia Čorak Slavenska · Vidi više »

Mia Negovetić

Mia Negovetić (Rijeka, 5. listopada 2002.) mlada je hrvatska pjevačica iz Rijeke poznata po pobjedi u dječjem pjevačkom talent showu Zvjezdice koji se prikazivao na RTL.

Novi!!: 2002. i Mia Negovetić · Vidi više »

Michael Walford

Michael Moore Walford (27. studenog 1915. – 16. siječnja 2002.) je bivši britanski hokejaš na travi i kriketaš.

Novi!!: 2002. i Michael Walford · Vidi više »

Mirko Vidaković

Mirko pl.

Novi!!: 2002. i Mirko Vidaković · Vidi više »

Miroslav Beker

mini Miroslav Beker (Karlovac, 24. srpnja 1926. – Zagreb, 29. prosinca, 2002.) bio je hrvatski anglist i teoretičar književnosti.

Novi!!: 2002. i Miroslav Beker · Vidi više »

Miroslav Brandt

Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.

Novi!!: 2002. i Miroslav Brandt · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: 2002. i Moskva · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 2002. i NATO · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: 2002. i Nigerija · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 2002. i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 2002. i Njemačka · Vidi više »

Njemačka nogometna reprezentacija

Njemačka nogometna reprezentacija predstavlja Njemačku na nogometnim natjecanjima.

Novi!!: 2002. i Njemačka nogometna reprezentacija · Vidi više »

NLE Choppa

Bryson Lashun Potts (Memphis, Tennessee, SAD, 1. studenog 2002.), poznatiji pod umjetničkim imenom NLE Choppa, američki je reper i tekstopisac.

Novi!!: 2002. i NLE Choppa · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 2002. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Oliver Dragojević

Oliver Dragojević (Split, 7. prosinca 1947. – Split, 29. srpnja 2018.) bio je hrvatski glazbenik.

Novi!!: 2002. i Oliver Dragojević · Vidi više »

Paul Sartorius

Paul Sartorius (1912. – 2002.) je bivši francuski hokejaš na travi.

Novi!!: 2002. i Paul Sartorius · Vidi više »

Pedri

Pedro González López, poznatiji kao Pedri, (Tegueste, 25. studenog 2002.) španjolski je nogometaš koji igra na poziciji centralnog veznog.

Novi!!: 2002. i Pedri · Vidi više »

Peg Phillips

Peg Phillips (20. rujna 1918. -, 7. studenog 2002.) je bila američka glumica.

Novi!!: 2002. i Peg Phillips · Vidi više »

Pero Čimbur

Pero Čimbur (Knin, 1930. – Zagreb, 4. veljače 2002.), hrvatski novinar, književnik i heraldičar.

Novi!!: 2002. i Pero Čimbur · Vidi više »

Petar Šarčević (bacač kugle)

Petar Šarčević je bio (27. kolovoza 1923. – lipanj 2002.) Srbijanski športaš, podrijetlom Hrvat iz Bačke (Vojvodina).

Novi!!: 2002. i Petar Šarčević (bacač kugle) · Vidi više »

Peter M. Blau

mini Peter Michael Blau (Beč, 7. veljače 1918. – Carrboro, 12. ožujka 2002.) bio je američki sociolog austrijskog porijekla.

Novi!!: 2002. i Peter M. Blau · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: 2002. i Portugal · Vidi više »

Predrag Vranicki

Predrag Vranicki (Benkovac, Kraljevina SHS, 21. siječnja 1922. – Zagreb, Republika Hrvatska, 31. siječnja 2002.), hrvatski filozof.

Novi!!: 2002. i Predrag Vranicki · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 2002. i Pula · Vidi više »

Raymond Davis, ml.

Raymond Davis, ml. (Washington, 14. listopada 1914. – Blue Point, New York, 31. svibnja 2006.), američki fizičar i kemičar.

Novi!!: 2002. i Raymond Davis, ml. · Vidi više »

Riccardo Giacconi

Satelit Uhuru. Satelit i opservatorij Einstein. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Riccardo Giacconi (Genova, 6. listopada 1931. — San Diego, California, 9. prosinca 2018.) bio je američki astronom talijanskog porijekla, pionir i jedan od začetnika rendgenske astronomije.

Novi!!: 2002. i Riccardo Giacconi · Vidi više »

Richard Helms

Richard Helms Richard Helms 30. ožujka 1913. – 22. listopada 2002. je bio CIA-in direktor između 1966. i 1973. godine.

Novi!!: 2002. i Richard Helms · Vidi više »

Ronaldo Nazário

Ronaldo Luís Nazário de Lima ili skraćeno Ronaldo (Bento Ribeiro, Rio de Janeiro, 18. rujna 1976.) bivši je brazilski nogometaš.

Novi!!: 2002. i Ronaldo Nazário · Vidi više »

Rosemary Clooney

Rosemary Clooney (23. svibnja 1928. -, 29. lipnja 2002.), američka glumica i pjevačica.

Novi!!: 2002. i Rosemary Clooney · Vidi više »

Rudolf Brucci

Rudolf Brucci (Zagreb, 30. ožujka 1917. – Novi Sad, 30. listopada 2002.), hrvatski skladatelj.

Novi!!: 2002. i Rudolf Brucci · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 2002. i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 2002. i Rusija · Vidi više »

Salt Lake City, Utah

Pogled u Salt Lake Cityju 2009. Salt Lake City je glavni i najveći grad američke savezne države Utah.

Novi!!: 2002. i Salt Lake City, Utah · Vidi više »

Samoubojstvo

Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Novi!!: 2002. i Samoubojstvo · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: 2002. i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sida Košutić

Sida Košutić (Radoboj, 20. ožujka 1902. – Zagreb, 13. svibnja 1965.), bila je hrvatska pjesnikinja i urednica.

Novi!!: 2002. i Sida Košutić · Vidi više »

Simo Häyhä

Simo Häyhä (Rautjärvi, 17. prosinca 1905. – Hamina, 1. travnja 2002.), finski vojnik poznatiji kao "Bijela smrt" (ruski: Белая смерть, Bjelaja Smjert'; finski: Valkoinen Kuolema; švedski: Vita Döden).

Novi!!: 2002. i Simo Häyhä · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: 2002. i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: 2002. i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 2002. i Slovenija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 2002. i Srbija · Vidi više »

Stalni arbitražni sud

Haag. Stalni arbitražni sud (eng. Permanent Court of Arbitration - PCA, fr. Cour permanente d'arbitrage) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Palači mira u Haagu, Nizozemska.

Novi!!: 2002. i Stalni arbitražni sud · Vidi više »

Stephen Jay Gould

Stephen Jay Gould (10. srpnja 1941. – 20. svibnja 2002.) je bio američki paleontolog, evolucijski biolog, i povjesničar znanosti.

Novi!!: 2002. i Stephen Jay Gould · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.

17.

Novi!!: 2002. i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002. · Vidi više »

Sydney Brenner

Sydney Brenner (Germiston, 13. siječnja 1927.) južnoafrički je biolog koji je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s H. Robertom Horvitzom i Johnom E. Sulstonom za otkrića vezana uz genetičku regulaciju razvoja organa i programiranu staničnu smrt.

Novi!!: 2002. i Sydney Brenner · Vidi više »

Thor Heyerdahl

'''Thor Heyerdahl''' Thor Heyerdahl (Larvik, 6. listopada 1914. – Colla Michieri, 18. travnja 2002.), norveški etnograf, pustolov, pomorski biolog i antropolog.

Novi!!: 2002. i Thor Heyerdahl · Vidi više »

Tomo Vereš

Fr.

Novi!!: 2002. i Tomo Vereš · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 2002. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Valerij Lobanovs'kyj

Valerij Vasyl'ovyč Lobanovs'kyj (ukr. Вале́рій Васи́льович Лобано́вський) (Kijev, 6. siječnja 1939. – Zaporižžja, 13. svibnja 2002.) ukrajinski nogometaš i trener.

Novi!!: 2002. i Valerij Lobanovs'kyj · Vidi više »

Vanja Timer

Vanja Timer (Zagreb, 19. travnja 1914. - Zagreb, 1. listopada 2002.), hrvatska pjevačica i glumica, prvakinja Drame HNK-a u Zagrebu.

Novi!!: 2002. i Vanja Timer · Vidi više »

Veljko Atanacković

Prof.

Novi!!: 2002. i Veljko Atanacković · Vidi više »

Vjenceslav Richter

Vjenceslav Richter pokraj svoje kompozicije '''M 4''', 30. svibnja 2000. Vjenceslav Richter (Donja Drenova kod Sv. Ivana Zeline, 8. travnja 1917. - Zagreb, 2. prosinca 2002.), jedan je od najpoznatijih hrvatskih arhitekata dvadesetog stoljeća.

Novi!!: 2002. i Vjenceslav Richter · Vidi više »

Vlajko Stojiljković

Vlajko Stojiljković (Mala Krsna, 1937. godine - Beograd, 13. travnja 2002. godine), srbijanski političar, funkcionar Socijalističke partije Srbije, i bivši ministar unutarnjih poslova Srbije (1997. – 2000.). Protiv Stojiljkovića, Haaški tribunal podigao je optužnicu zbog ratnih zločina na Kosovu tijekom 1999. godine.

Novi!!: 2002. i Vlajko Stojiljković · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: 2002. i Wales · Vidi više »

Waylon Jennings

Waylon Arnold Jennings (15. lipnja 1937. – 13. veljače 2002.), američki country pjevač, i skladatelj.

Novi!!: 2002. i Waylon Jennings · Vidi više »

XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002.

XIX.

Novi!!: 2002. i XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002. · Vidi više »

Zagrebačka povorka ponosa

Zastava duginih boja na zagrebačkoj povorci ponosa, 2007. Zagrebačka povorka ponosa godišnja je manifestacija je koja se od 2002. godine održava u Zagrebu kao povorka ponosa, te pridruženog programa.

Novi!!: 2002. i Zagrebačka povorka ponosa · Vidi više »

Zaid Ibn Shaker

Feldmaršal Princ Zaid ibn Shaker (1934. – 30. kolovoza 2002.), trostruki jordanski premijer i visoki časnik u vojsci preko 12 godina do smjene 1988. godine.

Novi!!: 2002. i Zaid Ibn Shaker · Vidi više »

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Novi!!: 2002. i Zimske olimpijske igre · Vidi više »

Zoja Mihelac

Zoja Mihelac (Split, 15. lipnja 1947. – Split, 10. lipnja 2002.) je bila hrvatska kazališna i filmska glumica.

Novi!!: 2002. i Zoja Mihelac · Vidi više »

Zoltán Turcsányi

Zoltán Turcsányi (Rábapatona, Mađarska, 7. studenog 1914. – 16. travnja 2002.), je bivši mađarski hokejaš na travi.

Novi!!: 2002. i Zoltán Turcsányi · Vidi više »

Zoran Janković (vaterpolist)

Zoran Janković (Zenica, 8. siječnja 1940. – 25. svibnja 2002.), srbijanski vaterpolist, olimpijski pobjednik iz Meksika 1968. i srebrni s Olimpijskih igara u Tokiju 1964. Igrao je za beogradski Partizan.

Novi!!: 2002. i Zoran Janković (vaterpolist) · Vidi više »

Zvonimir Boban

Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.

Novi!!: 2002. i Zvonimir Boban · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: 2002. i 1. listopada · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: 2002. i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: 2002. i 1. srpnja · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: 2002. i 1. studenoga · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: 2002. i 1. travnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 2002. i 1. veljače · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: 2002. i 10. lipnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: 2002. i 10. ožujka · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: 2002. i 10. studenoga · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: 2002. i 10. svibnja · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: 2002. i 11. ožujka · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: 2002. i 11. rujna · Vidi više »

11. svibnja

11.

Novi!!: 2002. i 11. svibnja · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: 2002. i 11. travnja · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: 2002. i 12. listopada · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: 2002. i 12. ožujka · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: 2002. i 12. siječnja · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: 2002. i 12. studenoga · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: 2002. i 12. veljače · Vidi više »

13. lipnja

13.

Novi!!: 2002. i 13. lipnja · Vidi više »

13. studenoga

13.

Novi!!: 2002. i 13. studenoga · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: 2002. i 13. svibnja · Vidi više »

13. travnja

13.

Novi!!: 2002. i 13. travnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: 2002. i 13. veljače · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: 2002. i 14. ožujka · Vidi više »

14. veljače

14.

Novi!!: 2002. i 14. veljače · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: 2002. i 15. kolovoza · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: 2002. i 15. prosinca · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: 2002. i 15. rujna · Vidi više »

15. veljače

15.

Novi!!: 2002. i 15. veljače · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: 2002. i 16. kolovoza · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: 2002. i 16. siječnja · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: 2002. i 16. svibnja · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: 2002. i 16. travnja · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: 2002. i 17. lipnja · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: 2002. i 17. ožujka · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: 2002. i 17. rujna · Vidi više »

17. siječnja

17.

Novi!!: 2002. i 17. siječnja · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: 2002. i 17. srpnja · Vidi više »

17. svibnja

17.

Novi!!: 2002. i 17. svibnja · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: 2002. i 17. travnja · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: 2002. i 18. studenoga · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: 2002. i 18. svibnja · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: 2002. i 18. travnja · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: 2002. i 19. veljače · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 2002. i 1900. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1907. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1909. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 2002. i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 2002. i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 2002. i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1930. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 2002. i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 2002. i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 2002. i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1947. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1949. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1952. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1959. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1963. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 2002. i 1965. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1967. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 2002. i 1974. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 2002. i 1982. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 2002. i 1999. · Vidi više »

2. ožujka

2.

Novi!!: 2002. i 2. ožujka · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: 2002. i 2. prosinca · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: 2002. i 20. svibnja · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: 2002. i 21. kolovoza · Vidi više »

21. siječnja

21.

Novi!!: 2002. i 21. siječnja · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: 2002. i 21. studenoga · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: 2002. i 22. listopada · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: 2002. i 22. ožujka · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: 2002. i 22. prosinca · Vidi više »

22. studenoga

22.

Novi!!: 2002. i 22. studenoga · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: 2002. i 22. travnja · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: 2002. i 22. veljače · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: 2002. i 23. listopada · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: 2002. i 23. siječnja · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: 2002. i 24. ožujka · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: 2002. i 24. veljače · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: 2002. i 25. listopada · Vidi više »

25. studenoga

25.

Novi!!: 2002. i 25. studenoga · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: 2002. i 25. svibnja · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: 2002. i 25. travnja · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: 2002. i 26. kolovoza · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: 2002. i 26. listopada · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: 2002. i 26. svibnja · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: 2002. i 26. travnja · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: 2002. i 26. veljače · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: 2002. i 27. ožujka · Vidi više »

27. prosinca

27.

Novi!!: 2002. i 27. prosinca · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: 2002. i 27. travnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: 2002. i 28. siječnja · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: 2002. i 29. lipnja · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: 2002. i 29. travnja · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: 2002. i 3. kolovoza · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: 2002. i 3. lipnja · Vidi više »

3. prosinca

3.

Novi!!: 2002. i 3. prosinca · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: 2002. i 3. rujna · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: 2002. i 30. kolovoza · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: 2002. i 30. lipnja · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: 2002. i 30. listopada · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: 2002. i 30. ožujka · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: 2002. i 31. listopada · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: 2002. i 31. siječnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: 2002. i 31. svibnja · Vidi više »

4. veljače

4.

Novi!!: 2002. i 4. veljače · Vidi više »

5. lipnja

5.

Novi!!: 2002. i 5. lipnja · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: 2002. i 5. listopada · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: 2002. i 5. srpnja · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: 2002. i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: 2002. i 5. travnja · Vidi više »

6. kolovoza

6.

Novi!!: 2002. i 6. kolovoza · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: 2002. i 6. srpnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: 2002. i 7. listopada · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: 2002. i 7. studenoga · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: 2002. i 8. rujna · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: 2002. i 8. travnja · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: 2002. i 8. veljače · Vidi više »

9. ožujka

9.

Novi!!: 2002. i 9. ožujka · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: 2002. i 9. prosinca · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: 2002. i 9. srpnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: 2002. i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

2002.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »