Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2014.

Indeks 2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

326 odnosi: Adalbert Rebić, Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandar Vučić, Ana Karić, Andrij Husin, Andrija Hebrang (otac), Anne Frank, Ante Kovačić, Ante Vican, Antun Dujlović, Apple Macintosh, Ariel Šaron, Banovina Hrvatska, Beatifikacija, Bečki kongres, Beograd, Berislav Klobučar, Berlinski zid, Blaženik, Bob Hoskins, Boris Buzančić, Christoph Willibald Gluck, Claudio Abbado, Dan D, Danko Jakšić, Davorin Savnik, Dimitrije Popović, Dobrica Ćosić, Domingo Mihovilović Rajčević, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Drugi vatikanski sabor, Dušan Poček, Dubrovnik, Eduard Ševardnadze, Euro, Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014., Eurozona, Eusébio, FLOPS, Francuska revolucija, Franjo, Gabriel García Márquez, Godina posvećenog života, Grčka, Gregorijanski kalendar, Hanžekovićev memorijal, Harold Ramis, Hrvatska kuna, ..., Hrvatsko slovo, Isabella (superračunalo), Italija, Ivan Ladislav Galeta, Ivan Mažuranić, Ivan Pavao II., Ivan XXIII., Ivan Zajc, Izbori za Europski parlament 2014., Jack Brabham, Jacques Le Goff, Josip Margitaj, Jovan Pavlović, Julije Kempf, Juraj Gospodnetić, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Konzultativni referendum o neovisnosti Katalonije, Korupcija, Kosovo, Kosovska nogometna reprezentacija, Krešimir Barišić, Krim, Latvija, Lauren Bacall, Lipa (novac), Lorin Maazel, Luise Rainer, Maja Petrin, Marijan Radanović, Martin Špegelj, Matko Kovačević, Maximilian Schell, Maya Angelou, Mayotte, Međunarodni Crveni križ, Međunarodni olimpijski odbor, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mickey Rooney, Milan Bandić, Milan Horvat, Milan Ružić, Mile Krajina, Miljenko Prohaska, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Miro Gavran, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nadine Gordimer, Nanjing, Olimpijske igre mladih, Osijek, Pad Bastille, Papa, Paraolimpijske igre, Petar Šimunović, Philip Seymour Hoffman, Pjesma Eurovizije 2014., Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014., Predrag Matić, Prijestupna godina, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita, Prvi korejski mučenici, Prvi svjetski rat, Redovnik, Referendum o neovisnosti Škotske, Richard Attenborough, Rik Mayall, Rimski brojevi, Robin Williams, Roger Lloyd-Pack, Rusija, Sadudin Musabegović, Sarajevski atentat, Senebkay, Seul, Shirley Temple, Slavica Fila, Smiljko Ašperger, Soči, Srbija, Srpska napredna stranka, Stjepan Mihaljinec, Sto posto za Hrvatsku, Sue Townsend, Sulejman Tihić, Superračunalo, Susret hrvatske katoličke mladeži, Sveta Stolica, Sveučilišni računski centar, Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014., Tommy Ramone, Veljko Kadijević, Vijeće Europske unije, Vladimir Beara, Vladimir Vratović, Vojislav Šešelj, Waldemar Maksimilijan Nestor, Wojciech Jaruzelski, XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014., Zagreb, Zdenka Tajer, Zdenko Škrabalo, Zvonimir Balog, Zvonimir Milčec, Zvonimir Torjanac, 1. rujna, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. rujna, 10. svibnja, 10. travnja, 10. veljače, 11. kolovoza, 11. lipnja, 11. siječnja, 11. srpnja, 11. svibnja, 11. travnja, 12. kolovoza, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. studenoga, 12. veljače, 13. lipnja, 13. srpnja, 13. svibnja, 13. veljače, 14. rujna, 14. siječnja, 14. srpnja, 15. lipnja, 15. listopada, 15. siječnja, 15. svibnja, 15. travnja, 16. kolovoza, 16. ožujka, 16. prosinca, 17. ožujka, 17. rujna, 17. travnja, 1714., 1789., 1799., 18. lipnja, 18. ožujka, 18. rujna, 18. svibnja, 18. travnja, 1814., 1854., 1859., 1864., 1894., 19. listopada, 19. svibnja, 1910., 1914., 1915., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1941., 1942., 1943., 1944., 1946., 1947., 1948., 1949., 1951., 1955., 1958., 1959., 1962., 1964., 1967., 1972., 1977., 1984., 1988., 1989., 1994., 2. rujna, 2. srpnja, 2. studenoga, 2. veljače, 20. lipnja, 20. listopada, 20. siječnja, 20. veljače, 21. ožujka, 21. prosinca, 21. stoljeće, 21. studenoga, 22. kolovoza, 22. listopada, 22. siječnja, 22. svibnja, 22. travnja, 23. lipnja, 23. listopada, 23. rujna, 23. travnja, 23. veljače, 24. kolovoza, 24. siječnja, 24. veljače, 25. lipnja, 25. rujna, 25. svibnja, 26. kolovoza, 26. siječnja, 26. travnja, 27. travnja, 28. kolovoza, 28. lipnja, 28. ožujka, 28. srpnja, 28. svibnja, 28. travnja, 29. svibnja, 29. travnja, 3. rujna, 3. siječnja, 3. svibnja, 3. travnja, 30. kolovoza, 30. ožujka, 30. prosinca, 30. rujna, 30. svibnja, 31. siječnja, 4. ožujka, 5. kolovoza, 5. ožujka, 5. rujna, 5. siječnja, 6. lipnja, 6. rujna, 6. siječnja, 6. svibnja, 6. travnja, 7. ožujka, 7. prosinca, 7. siječnja, 7. srpnja, 7. travnja, 7. veljače, 8. ožujka, 8. travnja, 9. lipnja, 9. listopada, 9. rujna, 9. studenoga. Proširite indeks (276 više) »

Adalbert Rebić

Adalbert Rebić (Klenovec Humski, 23. siječnja 1937. – Zagreb, 20. veljače 2014.) bio je svećenik, sveučilišni profesor, prevoditelj.

Novi!!: 2014. i Adalbert Rebić · Vidi više »

Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.

Novi!!: 2014. i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »

Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić (Beograd, 5. ožujka 1970.) srbijanski je pravnik i političar, 7.

Novi!!: 2014. i Aleksandar Vučić · Vidi više »

Ana Karić

Ana Karić (Perušić, 13. svibnja 1941. – Zagreb, 9. listopada 2014.), bila je hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica.

Novi!!: 2014. i Ana Karić · Vidi više »

Andrij Husin

Andrij Leonidovyč Husin (ukr. Андрій Леонідович Гусін) (Zoločiv, 11. prosinca 1972. – Kijev 17. rujna 2014.) ukrajinski nogometaš i trener.

Novi!!: 2014. i Andrij Husin · Vidi više »

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Novi!!: 2014. i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »

Anne Frank

Anne Frank (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. – sabirni logor Bergen-Belsen, ožujak 1945.), jedna je od židovskih žrtava holokausta, posmrtno postala poznata objavljivanjem "Dnevnika Anne Frank" 1947. godine, u kojem dokumentira svoj život u skrivanju od 1942. do 1944., tijekom njemačke okupacije Nizozemske u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: 2014. i Anne Frank · Vidi više »

Ante Kovačić

Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.

Novi!!: 2014. i Ante Kovačić · Vidi više »

Ante Vican

Ante Vican (Vinjani Gornji, 11. lipnja 1926. – Grude, 21. ožujka 2014.) je bio hrvatski filmski i kazališni glumac, rođen u Vinjanima Gornjim, općina Imotski, Hrvatska.

Novi!!: 2014. i Ante Vican · Vidi više »

Antun Dujlović

Antun Dujlović (Ružići, župa Ivanjska, 26. lipnja 1914. – Gumjera kod Prnjavora, 11. srpnja 1943.), katolički svećenik Banjolučke biskupije.

Novi!!: 2014. i Antun Dujlović · Vidi više »

Apple Macintosh

Apple Macintosh PowerBook Duo 2300c iz 1995. godine Macintosh (Mac) je porodica računala koje je razvila američka tvrtka Apple Computer.

Novi!!: 2014. i Apple Macintosh · Vidi više »

Ariel Šaron

'''Ariel Sharon''' Ariel "Arik" Šaron (hebrejski: אריאל "אריק" שרון, Kfar Malal, 27. veljače 1928. - Tel Aviv, 11. siječnja 2014.), bio je izraelski političar i premijer.

Novi!!: 2014. i Ariel Šaron · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: 2014. i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Beatifikacija

Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.

Novi!!: 2014. i Beatifikacija · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: 2014. i Bečki kongres · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 2014. i Beograd · Vidi više »

Berislav Klobučar

Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.) bio je hrvatski dirigent koji je umjetničku karijeru započeo u rodnome gradu, a veliki međunarodni ugled stekao kao dugogodišnji stalni dirigent Bečke državne opere.

Novi!!: 2014. i Berislav Klobučar · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: 2014. i Berlinski zid · Vidi više »

Blaženik

Bl. Ivan Merz Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj.

Novi!!: 2014. i Blaženik · Vidi više »

Bob Hoskins

Robert William "Bob" Hoskins, Jr. (Bury St Edmunds, Suffolk, Engleska, 26. listopada 1942. – London, Engleska, 29. travnja 2014.) britanski je glumac i povremeni redatelj, najpoznatiji po ulogama u gangsterskim filmovima, ali i po obiteljskim djelima.

Novi!!: 2014. i Bob Hoskins · Vidi više »

Boris Buzančić

Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. – 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar (HDZ), prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.

Novi!!: 2014. i Boris Buzančić · Vidi više »

Christoph Willibald Gluck

Christoph Willibald Gluck (Erasbach, 2. srpnja 1714. – Beč, 15. studenoga 1787.), njemački operni skladatelj i dirigent ranoga klasičnoga razdoblja.

Novi!!: 2014. i Christoph Willibald Gluck · Vidi više »

Claudio Abbado

Claudio Abbado (Milano, 26. lipnja 1933. – Bologna, 20. siječnja 2014.) bio je talijanski dirigent.

Novi!!: 2014. i Claudio Abbado · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: 2014. i Dan D · Vidi više »

Danko Jakšić

Danko Jakšić (Zagreb, 27. prosinca 1962. – Zagreb 16. ožujka 2014.), bio je hrvatski slikar, ilustrator, karikaturist, te grafički dizajner i likovni pedagog.

Novi!!: 2014. i Danko Jakšić · Vidi više »

Davorin Savnik

Dr.

Novi!!: 2014. i Davorin Savnik · Vidi više »

Dimitrije Popović

Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.

Novi!!: 2014. i Dimitrije Popović · Vidi više »

Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.

Novi!!: 2014. i Dobrica Ćosić · Vidi više »

Domingo Mihovilović Rajčević

Domingo Mihovilović Rajčević (Punta Arenas, 13. kolovoza 1918. Branka Bezić Filipović: Da se ne zaborave... o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama - Santiago, Čile, 12. ožujka 2014.) je čileanski književnik, filmski i kazališni glumac i redatelj, kazališni povjesničar, povjesničar umjetnosti, osnivač eksperimentalnog kazališta, sveučilišni profesor i čileanski akademik hrvatskog podrijetla.

Novi!!: 2014. i Domingo Mihovilović Rajčević · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 2014. i Domovinski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 2014. i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi vatikanski sabor

Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.

Novi!!: 2014. i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »

Dušan Poček

Dušan Poček (Beograd, 16. svibnja 1932. - Beograd, 18. ožujka 2014.) bio je srbijanski filmski i televizijski glumac.

Novi!!: 2014. i Dušan Poček · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: 2014. i Dubrovnik · Vidi više »

Eduard Ševardnadze

200px Eduard Amvrosijevič Ševardnadze (gruzijski:ედუარდ შევარდნაძე, IPA: ɛduɑrd ʃɛvɑrdnɑdzɛ) (25. siječnja 1928. – 7. srpnja 2014.) bio je gruzijski političar.

Novi!!: 2014. i Eduard Ševardnadze · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: 2014. i Euro · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014.

Jedanaesto europsko prvenstvo u rukometu održalo se u Danskoj od 12. do 26. siječnja 2014. godine.

Novi!!: 2014. i Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014.

Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2014. održalo se od 7. do 21. prosinca 2014.

Novi!!: 2014. i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014. · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: 2014. i Eurozona · Vidi više »

Eusébio

Eusébio da Silva Fereira (Maputo, Mozambik, 25. siječnja 1942. – Lisabon, Portugal 5. siječnja 2014.), bio je portugalski nogometaš podrijetlom iz Mozambika.

Novi!!: 2014. i Eusébio · Vidi više »

FLOPS

FLOPS (eng. FLoating point OPerations per Second) je mjerna jedinica koja se koristi pri mjerenju brzine procesora.

Novi!!: 2014. i FLOPS · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: 2014. i Francuska revolucija · Vidi više »

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Novi!!: 2014. i Franjo · Vidi više »

Gabriel García Márquez

Gabriel José García Márquez (Aracataca, Kolumbija, 6. ožujka 1927. – Ciudad de México, Meksiko, 17. travnja 2014.) kolumbijski je pisac, novinar, izdavač i politički aktivist.

Novi!!: 2014. i Gabriel García Márquez · Vidi više »

Godina posvećenog života

Logo Godine posvećenog života. Redovnice Godina posvećenog života je razdoblje od 21. studenoga 2014. do 2. veljače 2016. prema odluci pape Franje.

Novi!!: 2014. i Godina posvećenog života · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 2014. i Grčka · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 2014. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hanžekovićev memorijal

Poster za 2009. godinu Hanžekovićev memorijal ime je međunarodnog atletskog mitinga koji se održava u Zagrebu od 1951. godine.

Novi!!: 2014. i Hanžekovićev memorijal · Vidi više »

Harold Ramis

Harold Ramis (Chicago, 21. studenog, 1944. – 24. veljače 2014.) bio je američki glumac, scenarist i redatelj.

Novi!!: 2014. i Harold Ramis · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.

Novi!!: 2014. i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatsko slovo

Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: 2014. i Hrvatsko slovo · Vidi više »

Isabella (superračunalo)

Isabella je najpoznatije hrvatsko superračunalo.

Novi!!: 2014. i Isabella (superračunalo) · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 2014. i Italija · Vidi više »

Ivan Ladislav Galeta

Ivan Ladislav Galeta (Vinkovci, 9. svibnja 1947. – Zagreb, 7. siječnja 2014.), hrvatski multimedijalni umjetnik i filmski redatelj.

Novi!!: 2014. i Ivan Ladislav Galeta · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: 2014. i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: 2014. i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivan XXIII.

Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.

Novi!!: 2014. i Ivan XXIII. · Vidi više »

Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

Novi!!: 2014. i Ivan Zajc · Vidi više »

Izbori za Europski parlament 2014.

1Od 1.

Novi!!: 2014. i Izbori za Europski parlament 2014. · Vidi više »

Jack Brabham

Sir John Arthur "Jack" Brabham (Hurtsville, 2. travnja 1926. – Gold Coast, 19. svibnja 2014.) je bio australski vozač automobilističkih utrka.

Novi!!: 2014. i Jack Brabham · Vidi više »

Jacques Le Goff

Jacques Le Goff (Toulon, 1. siječnja 1924. –  Pariz, 1. travnja 2014.), francuski povjesničar i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Novi!!: 2014. i Jacques Le Goff · Vidi više »

Josip Margitaj

Josip Margitaj o. 1884. Josip Margitaj (Margitai József, rođ. Jožef Majhen, ponegdje Majhon) (Črenšovci, 9. ožujka, 1854. – Budimpešta, 6. lipnja, 1934.) hrvatski je pisac, učitelj, političar, propagandist, mađaron.

Novi!!: 2014. i Josip Margitaj · Vidi više »

Jovan Pavlović

Jovan Pavlović Jovan Pavlović (Medinci, 2. listopada 1936. – Zagreb, 3. travnja 2014.) bio je episkop Srpske pravoslavne Crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski 1982.

Novi!!: 2014. i Jovan Pavlović · Vidi više »

Julije Kempf

Julije Kempf (Požega, 25. siječnja 1864. – Požega, 6. lipnja 1934.), hrvatski povjesničar, muzeolog i književnik, te gradonačelnik Požege.

Novi!!: 2014. i Julije Kempf · Vidi više »

Juraj Gospodnetić

Don Juraj Gospodnetić Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910. – Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Novi!!: 2014. i Juraj Gospodnetić · Vidi više »

Klemens Wenzel Lothar Metternich

'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.

Novi!!: 2014. i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »

Konzultativni referendum o neovisnosti Katalonije

Prosvjed pristaša katalonske neovisnosti 11. rujna 2012. Referendum o neovisnosti Katalonije održao se 9. studenog 2014. Birači su odgovarali na dva pitanja: "Želite li da Katalonija postane država", i ako da "Želite li da ta država bude neovisna".

Novi!!: 2014. i Konzultativni referendum o neovisnosti Katalonije · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: 2014. i Korupcija · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: 2014. i Kosovo · Vidi više »

Kosovska nogometna reprezentacija

Nogometna reprezentacija Kosova predstavlja državu Kosovo u međunarodnom muškom nogometu.

Novi!!: 2014. i Kosovska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Krešimir Barišić

Velečasni Krešo Barišić (Jajce, 27. srpnja 1907. Krnjeuša, 9. kolovoza 1941.), hrvatski katolički svećenik iz BiH.

Novi!!: 2014. i Krešimir Barišić · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: 2014. i Krim · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: 2014. i Latvija · Vidi više »

Lauren Bacall

Lauren Bacall, rođena kao Betty Joan Perske (Bronx, New York City, 16. rujna 1924. – New York, 12. kolovoza 2014.) bila je američka filmska i kazališna glumica i manekenka, poznata po svojem izraženom duboku glasu i prodornim pogledima.

Novi!!: 2014. i Lauren Bacall · Vidi više »

Lipa (novac)

Lipa, stoti dio jedne hrvatske kune, hrvatske novčane jedinice do 31.

Novi!!: 2014. i Lipa (novac) · Vidi više »

Lorin Maazel

Lorin Varencove Maazel (Neuilly-sur-Seine, Francuska, 6. ožujka 1930. – Castleton, Virginia, 13. srpnja 2014.) bio je američki dirigent, violinist i skladatelj.

Novi!!: 2014. i Lorin Maazel · Vidi više »

Luise Rainer

Luise Rainer (Düsseldorf, 12. siječnja 1910. – London, 30. prosinca 2014.) - njemačka filmska glumica.

Novi!!: 2014. i Luise Rainer · Vidi više »

Maja Petrin

Maja Petrin (Zagreb, 3. srpnja 1972. – Zagreb, 4. ožujka 2014.), bila je hrvatska glumica.

Novi!!: 2014. i Maja Petrin · Vidi više »

Marijan Radanović

Marijan Radanović (Severin kraj Bjelovara, 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.) - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu.

Novi!!: 2014. i Marijan Radanović · Vidi više »

Martin Špegelj

Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).

Novi!!: 2014. i Martin Špegelj · Vidi više »

Matko Kovačević

Matko Kovačević (Uskoplje, svibnja 1935. – Sarajevo, 31. siječnja 2014.), bosanskohercegovački povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik.

Novi!!: 2014. i Matko Kovačević · Vidi više »

Maximilian Schell

Maximilian Schell 2006. Maximilian Schell (Beč, 8. studenog 1930. – Innsbruck, 1. veljače 2014.), Oscarom nagrađeni austrijsko-švicarski glumac, scenarist, filmski redatelj i producent.

Novi!!: 2014. i Maximilian Schell · Vidi više »

Maya Angelou

Maya Angelou (Marguerite Johnson; St. Louis, 4. travnja 1928. – Winston-Salem, 28. svibnja 2014.) bila je afroamerička književnica, pjevačica i glumica.

Novi!!: 2014. i Maya Angelou · Vidi više »

Mayotte

Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.

Novi!!: 2014. i Mayotte · Vidi više »

Međunarodni Crveni križ

Znak Crvenog križa Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: 2014. i Međunarodni Crveni križ · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: 2014. i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: 2014. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Mickey Rooney

Mickey Rooney (rođen kao Joseph Yule, Jr.; 23. rujna 1920. – 6. travnja 2014.) je bio američki filmski glumac i zabavljač čija je filmska, televizijska i kazališna karijera, započeta u ranom djetinjstvu, trajala skoro cijeli život.

Novi!!: 2014. i Mickey Rooney · Vidi više »

Milan Bandić

Milan Bandić (Grude, 22. studenoga 1955. – Zagreb, 28. veljače 2021.), bio je hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba.

Novi!!: 2014. i Milan Bandić · Vidi više »

Milan Horvat

Zagrebačke filharmonije Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.

Novi!!: 2014. i Milan Horvat · Vidi više »

Milan Ružić

Milan Ružić zvani Minta (Rijeka, 25. srpnja 1955. – Rijeka, 26. siječnja 2014.), hrvatski nogometaš, državni reprezentativac i nogometni menadžer.

Novi!!: 2014. i Milan Ružić · Vidi više »

Mile Krajina

Mile Krajina (Zasiok, 15. studenoga 1923.Tomislav Levak:, Glas Slavonije, 16. listopada 2014. – Osijek, 13. listopada 2014.), hrvatski guslar i hrvatski pučki pjesnik, kemijski tehničar, ljubitelj hrvatske povijesti, proizvođač rakije, nesuđeni drvodjelac i bivši vojni ordinanc.

Novi!!: 2014. i Mile Krajina · Vidi više »

Miljenko Prohaska

Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014., pristupljeno 30. svibnja 2014.), hrvatski je skladatelj, aranžer, dirigent i glazbeni pedagog.

Novi!!: 2014. i Miljenko Prohaska · Vidi više »

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje se bavi hrvatskim braniteljima.

Novi!!: 2014. i Ministarstvo hrvatskih branitelja · Vidi više »

Miro Gavran

Miro Gavran (Gornja Trnava, 3. svibnja 1961.), hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: 2014. i Miro Gavran · Vidi više »

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 2014. i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »

Nadine Gordimer

Nadine Gordimer (Springs, 20. studenog 1923. – Johannesburg, 13. srpnja, 2014.), bila je južnoafrička književnica.

Novi!!: 2014. i Nadine Gordimer · Vidi više »

Nanjing

Nanjing (ili Nanking) je glavni grad kineske provincije Jiangsu.

Novi!!: 2014. i Nanjing · Vidi više »

Olimpijske igre mladih

Olimpijske igre mladih (skraćeno OIM) je međunarodni športski događaj u kojem sudjeluju mladi športaši diljem svijeta starosti od 14 do 18 godina.

Novi!!: 2014. i Olimpijske igre mladih · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: 2014. i Osijek · Vidi više »

Pad Bastille

Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.

Novi!!: 2014. i Pad Bastille · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 2014. i Papa · Vidi više »

Paraolimpijske igre

Paraolimpijske igre su danas elitni športski događaj za športaše iz 5 različitih skupina invalidnosti i cilj im je isticanje športskih postignuća, umjesto invalidnosti.

Novi!!: 2014. i Paraolimpijske igre · Vidi više »

Petar Šimunović

Petar Šimunović (Dračevica na Braču, 19. veljače 1933. – Split, 5. kolovoza 2014.), hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, član Razreda za filološke znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: 2014. i Petar Šimunović · Vidi više »

Philip Seymour Hoffman

Philip Seymour Hoffman (23. srpnja 1967. – 2. veljače 2014.) bio je američki glumac, redatelj i producent na filmu i u kazalištu.

Novi!!: 2014. i Philip Seymour Hoffman · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2014.

59.

Novi!!: 2014. i Pjesma Eurovizije 2014. · Vidi više »

Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.

Gunji Velike su poplave u svibnju 2014. pogodile istočnu Hrvatsku.

Novi!!: 2014. i Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014. · Vidi više »

Predrag Matić

Predrag Fred Matić (Požega, 2. lipnja 1962.), hrvatski je branitelj, ministar branitelja u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni zastupnik u Europskom parlamentu.

Novi!!: 2014. i Predrag Matić · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 2014. i Prijestupna godina · Vidi više »

Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita

Magarci u splitskom zoološkom vrtu. Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita. Zgrada zoološkog vrta se nalazi na brdu Marjan, dok je lokacija Prirodoslovnog muzeja na adresi Poljana kneza Trpimira 3 u središtu grada, nasuprot Pazaru.

Novi!!: 2014. i Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita · Vidi više »

Prvi korejski mučenici

Prvi korejski mučenici, poznati i kao blaženi Pavao Ji-chung i drugovi, skupina su 124 katolička svećenika, redovnika i laika (»svjedoka vjere«), progonjenih i pogubljenih na području Korejskog poluotoka za vrijeme vladavine dinastije Joseon, između 1791.

Novi!!: 2014. i Prvi korejski mučenici · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: 2014. i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Redovnik

Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.

Novi!!: 2014. i Redovnik · Vidi više »

Referendum o neovisnosti Škotske

Ujedinjenog Kraljevstva Referendum o neovisnosti Škotske je održan u četvrtak, 18. rujna 2014., od 7h do 22h (ZEV odn. UTC+1).

Novi!!: 2014. i Referendum o neovisnosti Škotske · Vidi više »

Richard Attenborough

Richard Samuel Attenborough (29. kolovoza 1923. – 24. kolovoza 2014.), engleski glumac, redatelj, producent i intepretator.

Novi!!: 2014. i Richard Attenborough · Vidi više »

Rik Mayall

Rik Mayall u ''Državniku novog kova'' Richard Michael "Rik" Mayall (7. ožujka 1958. – 9. lipnja 2014.) bio je engleski glumac, najpoznatiji po ulogama u satiričnim TV serijama "Šljam" i "Državnik novog kova".

Novi!!: 2014. i Rik Mayall · Vidi više »

Rimski brojevi

Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.

Novi!!: 2014. i Rimski brojevi · Vidi više »

Robin Williams

Robin McLaurin Williams (Chicago, Illinois, 21. srpnja 1951. – Paradise Cay, Kalifornija, 11. kolovoza 2014.) bio je američki glumac nagrađen Oscarom 1997. za sporednu ulogu u Dobri Will Hunting te mnogim drugim filmskim nagradama.

Novi!!: 2014. i Robin Williams · Vidi više »

Roger Lloyd-Pack

Roger Lloyd-Pack (London, 8. veljače 1944. - 15. siječnja 2014.), engleski glumac.

Novi!!: 2014. i Roger Lloyd-Pack · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 2014. i Rusija · Vidi više »

Sadudin Musabegović

Sadudin Musabegović (Prijepolje, 19. listopada 1939. – Sarajevo, 11. travnja 2014.), bosanskohercegovački teoretičar umjetnosti i redovni profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Novi!!: 2014. i Sadudin Musabegović · Vidi više »

Sarajevski atentat

Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 2014. i Sarajevski atentat · Vidi više »

Senebkay

Weseribre Senebkay, egipatski faraon koji je vladao u drugom prijelaznom razdoblju, oko 1650.

Novi!!: 2014. i Senebkay · Vidi više »

Seul

Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.

Novi!!: 2014. i Seul · Vidi više »

Shirley Temple

Shirley Temple (23. travnja 1928. – 10. veljače 2014.), američka glumica, jedna od najpopularnijih dječjih filmskih zvijezda svih vremena.

Novi!!: 2014. i Shirley Temple · Vidi više »

Slavica Fila

Slavica Fila (Zagreb, 23. srpnja 1930. – Zagreb, 18. svibnja 2014.), bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 2014. i Slavica Fila · Vidi više »

Smiljko Ašperger

Smiljko Ašperger (Zagreb, 25. siječnja 1921. – Zagreb, 3. svibnja 2014.) hrvatski kemičar, akademik.

Novi!!: 2014. i Smiljko Ašperger · Vidi više »

Soči

Pogled s Crnog mora. Pogled na Soči Karta olimpijskih borilišta Zimskih olimpijskih igara 2014. Soči (rus. Со́чи, abh. Шəача, adig. Шъачэ, ubyh. Шьача) je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: 2014. i Soči · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 2014. i Srbija · Vidi više »

Srpska napredna stranka

Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.

Novi!!: 2014. i Srpska napredna stranka · Vidi više »

Stjepan Mihaljinec

Stjepan Mihaljinec (Zagreb, 1. prosinca 1935. – Zagreb, 13. veljače 2014.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i pijanist zabavne glazbe.

Novi!!: 2014. i Stjepan Mihaljinec · Vidi više »

Sto posto za Hrvatsku

desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.

Novi!!: 2014. i Sto posto za Hrvatsku · Vidi više »

Sue Townsend

Susan "Sue" Lillian Townsend (2. travnja 1946., Leicester - 10. travnja 2014., Leicester), engleska književnica.

Novi!!: 2014. i Sue Townsend · Vidi više »

Sulejman Tihić

Sulejman Tihić (Bosanski Šamac, 26. studenoga 1951. – Sarajevo, 25. rujna 2014.), bio je bošnjački bosanskohercegovački političar i predsjednik Stranke demokratske akcije, najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: 2014. i Sulejman Tihić · Vidi više »

Superračunalo

Superračunala su izuzetno moćna računala koja se koriste za najzahtjevnije obrade podataka kao što su npr.

Novi!!: 2014. i Superračunalo · Vidi više »

Susret hrvatske katoličke mladeži

SHKM u Dubrovniku 26. travnja 2014. Duhovno-glazbeni program na Stradunu Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) je susret mladih katolika koji se održava svake dvije godine u jednom od gradova Republike Hrvatske.

Novi!!: 2014. i Susret hrvatske katoličke mladeži · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: 2014. i Sveta Stolica · Vidi više »

Sveučilišni računski centar

Zgrada CARNeta i Srca Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (skraćeno: Srce) najstarija je infrastrukturna ustanova hrvatske akademske i znanstvene zajednice u području izgradnje i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

Novi!!: 2014. i Sveučilišni računski centar · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.

Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 2014., 17.

Novi!!: 2014. i Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. je bilo 20.

Novi!!: 2014. i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014. · Vidi više »

Tommy Ramone

Tamás Erdélyi (29. siječnja 1949., Budimpešta, Mađarska - Queens, New York, 11. srpnja 2014.) bio je američki producent snimanja, glazbenik i bubnjar.

Novi!!: 2014. i Tommy Ramone · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

Novi!!: 2014. i Veljko Kadijević · Vidi više »

Vijeće Europske unije

Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).

Novi!!: 2014. i Vijeće Europske unije · Vidi više »

Vladimir Beara

Vladimir Beara (Zelovo kod Muća, 26. kolovoza 1928. – Split, 11. kolovoza 2014.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 2014. i Vladimir Beara · Vidi više »

Vladimir Vratović

Vladimir Vratović (Šibenik, 23. svibnja 1927. – Zagreb, 2. veljače 2014.), hrvatski klasični filolog Umro profesor Vladimir Vratović u 87.

Novi!!: 2014. i Vladimir Vratović · Vidi više »

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: 2014. i Vojislav Šešelj · Vidi više »

Waldemar Maksimilijan Nestor

Waldemar Maksimilijan Nestor (Gross Strehlitz, 12. prosinca 1888. – Trubar kod Drvara, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Novi!!: 2014. i Waldemar Maksimilijan Nestor · Vidi više »

Wojciech Jaruzelski

Wojciech Witold Jaruzelski (Kurów, 6. srpnja 1923. – Varšava, 25. svibnja 2014.), bio je umirovljeni general i poljski komunistički vođa, odgovoran za zabranu i pokušaje slamanja djelovanja sindikata Solidarnost.

Novi!!: 2014. i Wojciech Jaruzelski · Vidi više »

XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014.

XXII.

Novi!!: 2014. i XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 2014. i Zagreb · Vidi više »

Zdenka Tajer

Zdenka Tajer (Tuzla, 1925. – Rijeka, 10. rujna 2014.) bila je hrvatska kazališna glumica.

Novi!!: 2014. i Zdenka Tajer · Vidi više »

Zdenko Škrabalo

Zdenko Škrabalo (Sombor, 4. kolovoza 1929. – Zagreb, 12. siječnja 2014.) je bio hrvatski liječnik, akademik, diplomat i profesor emeritus.

Novi!!: 2014. i Zdenko Škrabalo · Vidi više »

Zvonimir Balog

Zvonimir Balog (Sveti Petar Čvrstec u blizini Križevaca, 30. svibnja 1932. – Zagreb, 2. studenoga 2014.) bio je utemeljitelj suvremene hrvatske dječje poezije i najnagrađivaniji hrvatski dječji pisac.

Novi!!: 2014. i Zvonimir Balog · Vidi više »

Zvonimir Milčec

Zvonimir Milčec (Zagreb, 1938. – Zagreb, 17. travnja 2014.) hrvatski književnik, najpoznatiji po svojim djelima posvećenim gradu Zagrebu, te pisac za djecu.

Novi!!: 2014. i Zvonimir Milčec · Vidi više »

Zvonimir Torjanac

Zvonimir Torjanac (Donji Miholjac, 14. rujna 1930. – Zagreb, 9. rujna 2014.), hrvatski glumac.

Novi!!: 2014. i Zvonimir Torjanac · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: 2014. i 1. rujna · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: 2014. i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: 2014. i 1. srpnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: 2014. i 1. travnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 2014. i 1. veljače · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: 2014. i 10. rujna · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: 2014. i 10. svibnja · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: 2014. i 10. travnja · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: 2014. i 10. veljače · Vidi više »

11. kolovoza

11.

Novi!!: 2014. i 11. kolovoza · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: 2014. i 11. lipnja · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 2014. i 11. siječnja · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: 2014. i 11. srpnja · Vidi više »

11. svibnja

11.

Novi!!: 2014. i 11. svibnja · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: 2014. i 11. travnja · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: 2014. i 12. kolovoza · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: 2014. i 12. lipnja · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: 2014. i 12. ožujka · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: 2014. i 12. siječnja · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: 2014. i 12. studenoga · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: 2014. i 12. veljače · Vidi više »

13. lipnja

13.

Novi!!: 2014. i 13. lipnja · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: 2014. i 13. srpnja · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: 2014. i 13. svibnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: 2014. i 13. veljače · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: 2014. i 14. rujna · Vidi više »

14. siječnja

14.

Novi!!: 2014. i 14. siječnja · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: 2014. i 14. srpnja · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: 2014. i 15. lipnja · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: 2014. i 15. listopada · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: 2014. i 15. siječnja · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: 2014. i 15. svibnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: 2014. i 15. travnja · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: 2014. i 16. kolovoza · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: 2014. i 16. ožujka · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: 2014. i 16. prosinca · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: 2014. i 17. ožujka · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: 2014. i 17. rujna · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: 2014. i 17. travnja · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1714. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1789. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1799. · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: 2014. i 18. lipnja · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: 2014. i 18. ožujka · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: 2014. i 18. rujna · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: 2014. i 18. svibnja · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: 2014. i 18. travnja · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1814. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1854. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1859. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1864. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1894. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: 2014. i 19. listopada · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: 2014. i 19. svibnja · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1910. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 2014. i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1915. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 2014. i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 2014. i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1930. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 2014. i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 2014. i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 2014. i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1949. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1951. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1955. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1959. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 2014. i 1962. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1967. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1972. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1977. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1984. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1989. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 2014. i 1994. · Vidi više »

2. rujna

2.

Novi!!: 2014. i 2. rujna · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: 2014. i 2. srpnja · Vidi više »

2. studenoga

2.

Novi!!: 2014. i 2. studenoga · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: 2014. i 2. veljače · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: 2014. i 20. lipnja · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: 2014. i 20. listopada · Vidi više »

20. siječnja

20.

Novi!!: 2014. i 20. siječnja · Vidi više »

20. veljače

20.

Novi!!: 2014. i 20. veljače · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: 2014. i 21. ožujka · Vidi više »

21. prosinca

21.

Novi!!: 2014. i 21. prosinca · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: 2014. i 21. stoljeće · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: 2014. i 21. studenoga · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: 2014. i 22. kolovoza · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: 2014. i 22. listopada · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: 2014. i 22. siječnja · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: 2014. i 22. svibnja · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: 2014. i 22. travnja · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: 2014. i 23. lipnja · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: 2014. i 23. listopada · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: 2014. i 23. rujna · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: 2014. i 23. travnja · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: 2014. i 23. veljače · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: 2014. i 24. kolovoza · Vidi više »

24. siječnja

24.

Novi!!: 2014. i 24. siječnja · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: 2014. i 24. veljače · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: 2014. i 25. lipnja · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: 2014. i 25. rujna · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: 2014. i 25. svibnja · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: 2014. i 26. kolovoza · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: 2014. i 26. siječnja · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: 2014. i 26. travnja · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: 2014. i 27. travnja · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: 2014. i 28. kolovoza · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: 2014. i 28. lipnja · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: 2014. i 28. ožujka · Vidi više »

28. srpnja

28.

Novi!!: 2014. i 28. srpnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: 2014. i 28. svibnja · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: 2014. i 28. travnja · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: 2014. i 29. svibnja · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: 2014. i 29. travnja · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: 2014. i 3. rujna · Vidi više »

3. siječnja

3.

Novi!!: 2014. i 3. siječnja · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: 2014. i 3. svibnja · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: 2014. i 3. travnja · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: 2014. i 30. kolovoza · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: 2014. i 30. ožujka · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: 2014. i 30. prosinca · Vidi više »

30. rujna

30.

Novi!!: 2014. i 30. rujna · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: 2014. i 30. svibnja · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: 2014. i 31. siječnja · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: 2014. i 4. ožujka · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: 2014. i 5. kolovoza · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: 2014. i 5. ožujka · Vidi više »

5. rujna

5.

Novi!!: 2014. i 5. rujna · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: 2014. i 5. siječnja · Vidi više »

6. lipnja

6.

Novi!!: 2014. i 6. lipnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: 2014. i 6. rujna · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: 2014. i 6. siječnja · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: 2014. i 6. svibnja · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: 2014. i 6. travnja · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: 2014. i 7. ožujka · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: 2014. i 7. prosinca · Vidi više »

7. siječnja

7.

Novi!!: 2014. i 7. siječnja · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: 2014. i 7. srpnja · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: 2014. i 7. travnja · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: 2014. i 7. veljače · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: 2014. i 8. ožujka · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: 2014. i 8. travnja · Vidi više »

9. lipnja

9.

Novi!!: 2014. i 9. lipnja · Vidi više »

9. listopada

9.

Novi!!: 2014. i 9. listopada · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: 2014. i 9. rujna · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: 2014. i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

2014.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »