Brže od pregledniku!
89 odnosi: Archibald Vivian Hill, Arno Schmidt, Bitka kod Dunkerquea, Brane Crlenjak, Car, Crna Gora, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Eisaku Satō, Emilio Mola, Florida, Franz Kafka, Georges Bizet, Gladijatori, Gregorijanski kalendar, Hernando de Soto, Hrvatska, Ivan XXIII., Javor Janakijev, Jelena Isinbajeva, Jevhen Petruševyč, Josephine Baker, Karlo Lwanga, Klasična gimnazija u Zagrebu, Krivovjerje, László Magyar, Luftwaffe, Marc Vidal, Mario Götze, Mato Neretljak, Nepotijan, Nikos Hatzis, Pariz, Paulette Goddard, Peta kolona, Prijestupna godina, Rafael Nadal, Rim, Rimsko Carstvo, Rue McClanahan, Savezničko bombardiranje Splita, Srbija, Treći Reich, Veljko Žibret, Vladimir Arnold, Wehrmacht, Zapadna Ukrajinska Narodna Republika, Zvonimir Stimaković, 1539., 1607., ..., 1838., 1860., 1863., 1878., 1881., 1883., 1886., 1887., 1891., 1901., 1906., 1910., 1914., 1924., 1930., 1934., 1937., 1940., 1941., 1944., 1963., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1982., 1985., 1986., 1990., 1991., 1992., 1998., 2006., 2010., 2014., 3. lipnja u Drugom svjetskom ratu, 350.. Proširite indeks (39 više) »
Archibald Vivian Hill
Archibald Vivian Hill (Bristol, 26. rujna 1886. – Cambridge, 3. lipnja 1977.), engleski fiziolog.
Novi!!: 3. lipnja i Archibald Vivian Hill · Vidi više »
Arno Schmidt
minijatura Arno Otto Schmidt (Hamburg, 18. siječnja 1914. – Celle, 3. lipnja 1979.), njemački književnik Prekinuo je studij matematike, radio kao namještenik tekstilne tvrtke, u ratu bio vojnik i vojni zarobljenik, tumač za engleski jezik te postao slobodni pisac.
Novi!!: 3. lipnja i Arno Schmidt · Vidi više »
Bitka kod Dunkerquea
Bitka kod Dunkerquea predstavlja borbe vođene između savezničkih i njemačkih snaga tijekom evakuacije savezničkih snaga iz Dunkerquea.
Novi!!: 3. lipnja i Bitka kod Dunkerquea · Vidi više »
Brane Crlenjak
Brane Crlenjak (Vukovar, 28. svibnja 1930. – Vukovar, 3. lipnja 2014.Miroslav Flego,, Večernji list, 5. srpnja 2014., pristupljeno 11. travnja 2015.), bio je hrvatski slikar, kipar i medaljer.
Novi!!: 3. lipnja i Brane Crlenjak · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 3. lipnja i Car · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 3. lipnja i Crna Gora · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: 3. lipnja i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 3. lipnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eisaku Satō
Eisaku Satō (jap. 佐藤榮作; Tabuse, Japan, 27. ožujka 1901. – Tokio, Japan, 3. lipnja 1975.) bio je japanski političar i premijer.
Novi!!: 3. lipnja i Eisaku Satō · Vidi više »
Emilio Mola
Fotografski portret Emilio Mola Vidal (Placetas, 9. lipnja 1887. – Burgos, 3. lipnja 1937.), španjolski general, jedan od vođa vojne pobune 1936. godine koja je označila početak Španjolskoga građanskog rata.
Novi!!: 3. lipnja i Emilio Mola · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: 3. lipnja i Florida · Vidi više »
Franz Kafka
Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. – sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.) bio je židovski pisac koji je svoja djela pisao na njemačkom jeziku.
Novi!!: 3. lipnja i Franz Kafka · Vidi više »
Georges Bizet
Georges Bizet (Pariz, 25. listopada 1838. – Bougival, 3. lipnja 1875.), francuski skladatelj i pijanist romantičkog doba.
Novi!!: 3. lipnja i Georges Bizet · Vidi više »
Gladijatori
Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.
Novi!!: 3. lipnja i Gladijatori · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 3. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hernando de Soto
'''Hernando de Soto''' Hernando de Soto (Extremadura, 1496./1497. – vjerojatno Mississippi, 21. svibnja 1542.), španjolski istraživač i konkvistador.
Novi!!: 3. lipnja i Hernando de Soto · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 3. lipnja i Hrvatska · Vidi više »
Ivan XXIII.
Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.
Novi!!: 3. lipnja i Ivan XXIII. · Vidi više »
Javor Janakijev
Javor Dimitrov Janakijev (bug. Явор Димитров Янакиев, Stara Zagora, Bugarska, 3. lipnja 1985.) bugarski je hrvač i osvajač brončane medalje u hrvanju grčko-rimskim stilom (kategorija do 74 kg) na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008.
Novi!!: 3. lipnja i Javor Janakijev · Vidi više »
Jelena Isinbajeva
Jelena Isinbajeva (Volgograd, 3. lipnja 1982.) je ruska atletska predstavnica u skoku s motkom.
Novi!!: 3. lipnja i Jelena Isinbajeva · Vidi više »
Jevhen Petruševyč
Dr Jevgen Petruševyč (ukr. Евген Петрушевич ili Євген Петрушевич); (Busk, 3. lipnja 1863. – Berlin, 29. kolovoza 1940.), je bio ukrajinski političar, predsjednik Zapadnoukrajinske Narodne Republike (ZUNR).
Novi!!: 3. lipnja i Jevhen Petruševyč · Vidi više »
Josephine Baker
Joséphine Baker (Saint Louis, 3. lipnja 1906. – Pariz, 12. travnja 1975.), pravim imenom Freda Josephine McDonald, američko-francuska revijska pjevačica, plesačica i glumica.
Novi!!: 3. lipnja i Josephine Baker · Vidi više »
Karlo Lwanga
Karlo Lwanga, također i: Karlo Lwanga i drugovi, mučenici iz Ugande (Bulim, Buganda, 1. siječnja 1860. – Namugongo, 3. lipnja 1886.) - katolički svetac iz Ugande, mučenik, glavni paž i majordom kralja Mwange II.
Novi!!: 3. lipnja i Karlo Lwanga · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: 3. lipnja i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: 3. lipnja i Krivovjerje · Vidi više »
László Magyar
László Magyar (Hajdukovo kod Subotice 3. lipnja 1937. – Montreal, 10. lipnja 1998.), profesor nјemačkog jezika i književnosti, arhivist, pisac preko 300 članaka, rasprava i studija iz lokalne, zavičajne povijesti.
Novi!!: 3. lipnja i László Magyar · Vidi više »
Luftwaffe
Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.
Novi!!: 3. lipnja i Luftwaffe · Vidi više »
Marc Vidal
Marc Vidal (Saint-Affrique, 3. lipnja 1991.) francuski je nogometaš koji igra na poziciji vratara i trenutačno igra za Toulouse.
Novi!!: 3. lipnja i Marc Vidal · Vidi više »
Mario Götze
Mario Götze (Memmingen, Njemačka, 3. lipnja 1992.) njemački je nogometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: 3. lipnja i Mario Götze · Vidi više »
Mato Neretljak
Mato Neretljak (Orašje, 3. lipnja 1979.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš rođen u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 3. lipnja i Mato Neretljak · Vidi više »
Nepotijan
Nepotijan prikazan kao ''august'' na novcu Nepotijan ili Nepocijan (lat: Flavius Iulius Popilius Nepotianus Constantinus) bio je pripadnik Konstantinovaca i rimski car uzurpator.
Novi!!: 3. lipnja i Nepotijan · Vidi više »
Nikos Hatzis
Nikos Hatzis (Grčki: Νίκος Χατζής; Kalamata, 3. lipnja 1976.) je grčki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 3. lipnja i Nikos Hatzis · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 3. lipnja i Pariz · Vidi više »
Paulette Goddard
Paulette Goddard (Queens, New York, SAD, 3. lipnja 1910. – Ronco, Švicarska, 23. travnja 1990.), pravim imenom Pauline Goddard Levy, je bila američka glumica.
Novi!!: 3. lipnja i Paulette Goddard · Vidi više »
Peta kolona
Peta kolona označava tajne skupine koje se bave subverzivnim aktivnostima koje imaju za cilj srušiti ili ometati postojeći poredak u interesu jedne agresivne vanjske sile.
Novi!!: 3. lipnja i Peta kolona · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 3. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Novi!!: 3. lipnja i Rafael Nadal · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: 3. lipnja i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: 3. lipnja i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rue McClanahan
Rue McClanahan (Healdton, 20. veljače 1934. – 3. lipnja 2010.), američka filmska i televizijska glumica.
Novi!!: 3. lipnja i Rue McClanahan · Vidi više »
Savezničko bombardiranje Splita
Zračno bombardiranje Splita koje su provodile savezničke snage trajalo je od rujna 1943. do kraja lipnja 1944. pri čemu je nad Splitom i bližom okolicom bilo 1890 naleta, 640 uzbuna i 21 bombardiranje, od kojih je najrazornije i najsmrtonosnije bilo bombaridranje 3. lipnja 1944., u kojem je poginulo 227 osoba.
Novi!!: 3. lipnja i Savezničko bombardiranje Splita · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 3. lipnja i Srbija · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: 3. lipnja i Treći Reich · Vidi više »
Veljko Žibret
Veljko Žibret (Zagreb, Hrvatska, 3. lipnja 1978.) hrvatski je profesionalni hokejaš na ledu.
Novi!!: 3. lipnja i Veljko Žibret · Vidi više »
Vladimir Arnold
Vladimir Arnold Vladimir Igorjevič Arnold (ruski: Владимир Игоревич Арнольд) (Odesa, 12. lipnja 1937. – Pariz, 3. lipnja 2010.) - ruski matematičar Studirao je na Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov, na kojem je kasnije dugi niz godina i radio.
Novi!!: 3. lipnja i Vladimir Arnold · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: 3. lipnja i Wehrmacht · Vidi više »
Zapadna Ukrajinska Narodna Republika
Zapadnoukrajinska Narodna Republika (ukr. Західно-Українська Народна Республика), skraćeno ZUNR; bila je ukrajinska država nastala 1918.
Novi!!: 3. lipnja i Zapadna Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »
Zvonimir Stimaković
Zvonimir Stimaković (Zagreb 3. lipnja 1891. – Zagreb, 18. listopada 1974.), konjički general NDH.
Novi!!: 3. lipnja i Zvonimir Stimaković · Vidi više »
1539.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1539. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1607. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1838. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1860. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1863. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1887. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1891. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 3. lipnja i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 3. lipnja i 1914. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 3. lipnja i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 3. lipnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1944. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1963. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 3. lipnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1979. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 3. lipnja i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 3. lipnja i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 3. lipnja i 2006. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 3. lipnja i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 3. lipnja i 2014. · Vidi više »
3. lipnja u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat po nadnevcima: 3. lipnja u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 3. lipnja i 3. lipnja u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »
350.
Bez opisa.
Novi!!: 3. lipnja i 350. · Vidi više »
