Brže od pregledniku!
65 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Australija, Šestosiječanjska diktatura, Benvenuto Cellini, Bruno Bjelinski, Carl David Anderson, Charlie Sheen, Don Brewer, Drugi svjetski rat, Edvard Beneš, Ferdinand Porsche, Francuska, Frank Capra, Gregorijanski kalendar, Ho Ši Min, Ivan Turgenjev, Katar, Mameluci, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Novi Zeland, Oktroirani ustav, Oliver Cromwell, Palestina, Polina Smolova, Prijestupna godina, Rab, San Marino, Sveti Marin, Svetislav Stjepan Krnjak, Talačka kriza u Beslanu, Treći Reich, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustavotvorna skupština, Vjekoslav Bastl, 1260., 1500., 1571., 1599., 1658., 1791., 1818., 1872., 1875., 1883., 1884., 1890., 1897., 1905., 1909., ..., 1931., 1939., 1940., 1942., 1947., 1948., 1951., 1965., 1969., 1971., 1980., 1991., 1992., 2004., 301.. Proširite indeks (15 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: 3. rujna i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: 3. rujna i Australija · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: 3. rujna i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Benvenuto Cellini
''Perzej s Meduzinom glavom'', bronca, 1545. – 1554., trg ''Piazza della Signoria'' (Gospodski trg), Firenca. Benvenuto Cellini (Firenca, 3. studenog 1500. – Firenca, 13. veljače 1571.) bio je talijanski zlatar, kipar, vojnik, glazbenik i pisac; jedan od najslavnijih umjetnika manirizma.
Novi!!: 3. rujna i Benvenuto Cellini · Vidi više »
Bruno Bjelinski
Bruno Bjelinski (Trst, 1. studenog, 1909. – Silba, 3. rujna, 1992.), jedan od najznačajnih hrvatskih skladatelja 20.
Novi!!: 3. rujna i Bruno Bjelinski · Vidi više »
Carl David Anderson
Carl David Anderson (New York, New York, 3. rujna 1905. – San Marino, Kalifornija, 11. siječnja 1991.), američki fizičar, najpoznatiji po otkriću pozitrona za što je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
Novi!!: 3. rujna i Carl David Anderson · Vidi više »
Charlie Sheen
Carlos Irwin Estévez (New York, 3. rujna 1965.), poznatiji pod pseudonimom Charlie Sheen, američki je filmski i televizijski glumac.
Novi!!: 3. rujna i Charlie Sheen · Vidi više »
Don Brewer
Don Brewer (3. rujna 1948.) je američki bubnjar u grupi Grand Funk Railroad.
Novi!!: 3. rujna i Don Brewer · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 3. rujna i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edvard Beneš
Edvard Beneš (Kožlany, 28. svibnja 1884. – Sezimovo Ústí, 3. rujna 1948.) bio je čehoslovački političar i diplomat liberalne orijentacije.
Novi!!: 3. rujna i Edvard Beneš · Vidi više »
Ferdinand Porsche
Ferdinand Porsche (Vratislavice, 3. rujna 1875. – Stuttgart, 30. siječnja 1951.), češko-njemački automobilski inženjer.
Novi!!: 3. rujna i Ferdinand Porsche · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 3. rujna i Francuska · Vidi više »
Frank Capra
Frank Capra (Palermo, 18. svibnja 1897. -, 3. rujna 1991.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 3. rujna i Frank Capra · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 3. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Ho Ši Min
Ho Ši Min (vijetnamski: Hồ Chí Minh; Kim Lien, 19. svibnja 1890. – Hanoi, 2. rujna 1969.) bio je vijetnamski revolucionar i državnik.
Novi!!: 3. rujna i Ho Ši Min · Vidi više »
Ivan Turgenjev
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.
Novi!!: 3. rujna i Ivan Turgenjev · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 3. rujna i Katar · Vidi više »
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Novi!!: 3. rujna i Mameluci · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: 3. rujna i Mongoli · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: 3. rujna i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: 3. rujna i Novi Zeland · Vidi više »
Oktroirani ustav
Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.
Novi!!: 3. rujna i Oktroirani ustav · Vidi više »
Oliver Cromwell
'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.
Novi!!: 3. rujna i Oliver Cromwell · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: 3. rujna i Palestina · Vidi više »
Polina Smolova
Polina Smolova (bjeloruski: Паліна Смолава) (Minsk, 3. rujna 1980.) je bjeloruska pop pjevačica.
Novi!!: 3. rujna i Polina Smolova · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 3. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 3. rujna i Rab · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: 3. rujna i San Marino · Vidi više »
Sveti Marin
Sveti Marin (? – 366.), podrijetlom s otoka Raba, osnovao je 301. godine republiku San Marino, najstariju postojeću Republiku.
Novi!!: 3. rujna i Sveti Marin · Vidi više »
Svetislav Stjepan Krnjak
Svetislav Stjepan Krnjak (Dekanovec, Međimurje, 3. rujna 1940.) - hrvatski katolički svećenik, franjevac, povjesničar Rođen je 3.
Novi!!: 3. rujna i Svetislav Stjepan Krnjak · Vidi više »
Talačka kriza u Beslanu
Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.
Novi!!: 3. rujna i Talačka kriza u Beslanu · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: 3. rujna i Treći Reich · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 3. rujna i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustavotvorna skupština
Ustavotvorna skupština ili konstituanta je predstavničko tijelo izabrano s ciljem donošenja novog ustava ili mijenjanja postojećega.
Novi!!: 3. rujna i Ustavotvorna skupština · Vidi više »
Vjekoslav Bastl
Vjekoslav Bastl (1872. – 1947.) Vjekoslav Bastl (Přibram, 13. kolovoza 1872. – Zagreb, 3. rujna 1947.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: 3. rujna i Vjekoslav Bastl · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: 3. rujna i 1260. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1500. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1571. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1599. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1658. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1791. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1818. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1872. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1875. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1884. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1890. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1897. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1905. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1909. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1931. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 3. rujna i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 3. rujna i 1942. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1951. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 3. rujna i 1965. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1971. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 3. rujna i 1992. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 3. rujna i 2004. · Vidi više »
301.
Bez opisa.
Novi!!: 3. rujna i 301. · Vidi više »
