Brže od pregledniku!
75 odnosi: Adolphe Adam, Bajazid II., Beograd, Bosna i Hercegovina, Branko Meničanin, Djelo za širenje vjere, Europa, Franjevački muzej Vukovar, Gojko Šušak, Golda Meir, Gregorijanski kalendar, James Brown, Jasmin Stavros, Julija Abakumovskaja, Lyon, München, Mehmed II., Nenad Šarić, Neven Budak, Niccolò Machiavelli, Nikica Valentić, Orahovica, Pariz, Patrick Pearse, Paulina Jaricot, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Prijestupna godina, Radoslav Akerman, Rijeka, Slavonski Brod, Sorbonne, Srbija, Stradavanje djece u Slavonskom Brodu, Sugar Ray Robinson, Svjetski dan slobode medija, Trećesvibanjski Ustav, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Vodice, Vukovar, William Shakespeare, 1429., 1469., 1481., 1527., 1564., 1616., 1791., 1803., 1822., ..., 1856., 1879., 1898., 1907., 1916., 1919., 1921., 1933., 1942., 1945., 1947., 1950., 1954., 1957., 1963., 1968., 1978., 1987., 1989., 1992., 1998., 2006., 2012., 2019., 2023.. Proširite indeks (25 više) »
Adolphe Adam
Adolphe Charles Adam (Pariz, 24. srpnja 1803. – Pariz, 3. svibnja 1856.), francuski operni skladatelj, glazbeni pedagog i kritičar.
Novi!!: 3. svibnja i Adolphe Adam · Vidi više »
Bajazid II.
Bajazid II.
Novi!!: 3. svibnja i Bajazid II. · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 3. svibnja i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 3. svibnja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Meničanin
Branko Meničanin (Karlovac, 3. svibnja 1963.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 3. svibnja i Branko Meničanin · Vidi više »
Djelo za širenje vjere
Pauline Jaricot, osnivačica družbe. Djelo za širenje vjere međunarodna je udruga koja koordinira pomoć katoličkim svećenicima misionarima, redovnicima i redovnicama u misijskim područjima.
Novi!!: 3. svibnja i Djelo za širenje vjere · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: 3. svibnja i Europa · Vidi više »
Franjevački muzej Vukovar
Spomen-ploča Franjevački muzej Vukovar je muzejski kompleks koji djeluje u sklopu samostana franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv.
Novi!!: 3. svibnja i Franjevački muzej Vukovar · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: 3. svibnja i Gojko Šušak · Vidi više »
Golda Meir
Golda Meir (rođena kao Goldie Mabovitch, Kijev, 3. svibnja 1898. – Jeruzalem, 8. prosinca 1978.), izraelska političarka.
Novi!!: 3. svibnja i Golda Meir · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 3. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
James Brown
James Joseph Brown (3. svibnja 1933. – 25. prosinca 2006.), bio je američki glazbenik i zabavljač prepoznatljiv po svom velikom utjecaju u popularnoj glazbi 20. stoljeća.
Novi!!: 3. svibnja i James Brown · Vidi više »
Jasmin Stavros
Jasmin Stavros, rođen kao Milo Vasić (Split, 1. studenoga 1954. – Zagreb, 3. svibnja 2023.) bio je hrvatski bubnjar i pop pjevač.
Novi!!: 3. svibnja i Jasmin Stavros · Vidi više »
Julija Abakumovskaja
Julija Abakumovskaja (rus. Юлия Дмитриевна Абакумовская; Kujbyšev, 3. svibnja 1942.), ruska operna pjevačica, mezzosopran.
Novi!!: 3. svibnja i Julija Abakumovskaja · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: 3. svibnja i Lyon · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: 3. svibnja i München · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: 3. svibnja i Mehmed II. · Vidi više »
Nenad Šarić
Nenad Šarić Brada (Rijeka, 10. listopada 1947. – Karlovac, 3. svibnja 2012.) bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: 3. svibnja i Nenad Šarić · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: 3. svibnja i Neven Budak · Vidi više »
Niccolò Machiavelli
'''Niccolò Machiavelli''' Niccolò Machiavelli (Firenca, 3. svibnja 1469. – Firenca 21. ili 22. lipnja 1527.), talijanski književnik i političar u vrijeme renesanse.
Novi!!: 3. svibnja i Niccolò Machiavelli · Vidi više »
Nikica Valentić
Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: 3. svibnja i Nikica Valentić · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: 3. svibnja i Orahovica · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 3. svibnja i Pariz · Vidi više »
Patrick Pearse
'''Patrick Henry Pearse''' spomenik Patrick Henry Pearse (na irskom jeziku: Pádraic Anraí Mac Piarais) (Dublin, 10. studenog 1879. – Dublin, 3. svibnja 1916.), irski političar.
Novi!!: 3. svibnja i Patrick Pearse · Vidi više »
Paulina Jaricot
Blažena Paulina Marija Jaricot, pravim imenom Pauline Marie Jaricot (Lyon, 22. srpnja 1799. – Lyon, 9. siječnja 1862.), francuska katolička misionarka, utemeljiteljica Papinskog misijskog djela za širenje vjere i promicateljica pobožnosti krunice.
Novi!!: 3. svibnja i Paulina Jaricot · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 3. svibnja i Poljska · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: 3. svibnja i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 3. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Radoslav Akerman
Radoslav Efraim Akerman (Bjelovar, 1. kolovoza 1907.- Zadar, 3. svibnja 1987.) - hrvatski ginekolog židovskog porijekla Prim.
Novi!!: 3. svibnja i Radoslav Akerman · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: 3. svibnja i Rijeka · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: 3. svibnja i Slavonski Brod · Vidi više »
Sorbonne
Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.
Novi!!: 3. svibnja i Sorbonne · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 3. svibnja i Srbija · Vidi više »
Stradavanje djece u Slavonskom Brodu
Spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu Tijekom Domovinskog rata na području brodske Posavine poginulo je 28 djece.
Novi!!: 3. svibnja i Stradavanje djece u Slavonskom Brodu · Vidi više »
Sugar Ray Robinson
Walker Smith Jr. (Ailey, Georgia, 3. svibnja 1921. - Los Angeles, 12. travnja 1989.), poznatiji kao Sugar Ray Robinson, bio je američki profesionalni boksač koji se natjecao od 1940.
Novi!!: 3. svibnja i Sugar Ray Robinson · Vidi više »
Svjetski dan slobode medija
Veoma ozbiljni problemi Col-end Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993.
Novi!!: 3. svibnja i Svjetski dan slobode medija · Vidi više »
Trećesvibanjski Ustav
Prva stranica izvornika Ustava. Trećesvibanjski (Svibanjski) Ustav prvi je europski i drugi svjetski Ustav koji je 3. svibnja 1791. proglasio Veliki Sejm Poljsko-Litavske Unije u današnjoj Predsjedničkoj palači u Varšavi.
Novi!!: 3. svibnja i Trećesvibanjski Ustav · Vidi više »
Ustav Sjedinjenih Američkih Država
Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 3. svibnja i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Vodice
Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: 3. svibnja i Vodice · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: 3. svibnja i Vukovar · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: 3. svibnja i William Shakespeare · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1429. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1469. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1481. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1527. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1564. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1616. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1791. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1803. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1822. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1856. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1879. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1898. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1907. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1916. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1921. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1933. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 3. svibnja i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1968. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1978. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 3. svibnja i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 3. svibnja i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 3. svibnja i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 3. svibnja i 2006. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 3. svibnja i 2012. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 3. svibnja i 2019. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 3. svibnja i 2023. · Vidi više »
