Brže od pregledniku!
101 odnosi: Albert Kinert, Američka deklaracija o neovisnosti, Berislav Valušek, Bill Withers, Bitka kod Kurska, Britansko Carstvo, Dan borca, Dan nezavisnosti (SAD), Dubrovnik, Evangelizacija, Filip II., kralj Francuske, Filipini, Giuseppe Garibaldi, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvoje Šošić, James Monroe, Komunistički manifest, Lewis Carroll, Ljudevit Rossi, London, Louis B. Mayer, Maria Skłodowska-Curie, Mars, Mars Pathfinder, Matematičar, Messier 1, Miljenko Brlečić, Murat III., NASA, Nina Badrić, Njemačka nogometna reprezentacija, Nuccio Bertone, Operacija Tigar, Oružane snage Republike Hrvatske, Oton Iveković, Pjevanje, Pop, Prijestupna godina, Ralph Abraham, Rikard I. Lavljeg Srca, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Supernova, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998., Tenk, Theodor Storm, ..., Treći križarski rat, Treći Reich, Ulrik Augsburški, Vasko Lipovac, Vlaho Bukovac, 1054., 1190., 1546., 1595., 1631., 1758., 1776., 1807., 1817., 1831., 1848., 1850., 1855., 1865., 1867., 1869., 1882., 1888., 1903., 1914., 1919., 1922., 1928., 1931., 1932., 1934., 1936., 1938., 1939., 1943., 1946., 1950., 1954., 1957., 1972., 1983., 1987., 1992., 1997., 1998., 2001., 2003., 2006., 2012., 890., 973.. Proširite indeks (51 više) »
Albert Kinert
Albert Kinert (Vinkovci, 6. travnja 1919. - Zagreb 1987.) hrvatski akademski slikar, grafičar, crtač, kipar, ilustrator, likovni pedagog, svestrani likovni umjetnik.
Novi!!: 4. srpnja i Albert Kinert · Vidi više »
Američka deklaracija o neovisnosti
Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.
Novi!!: 4. srpnja i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »
Berislav Valušek
Berislav Valušek (Osijek, 4. srpnja 1954.), hrvatski povjesničar umjetnosti.
Novi!!: 4. srpnja i Berislav Valušek · Vidi više »
Bill Withers
William Harrison „Bill“ Withers mlađi (4. srpnja 1938. – 30. ožujka 2020.) bio je američki pjevač i tekstopisac aktivan na glazbenoj sceni od 1970.
Novi!!: 4. srpnja i Bill Withers · Vidi više »
Bitka kod Kurska
Kurska bitka (5. srpnja - 23. kolovoza 1943.) vođena je između sovjetskih i njemačkih snaga tijekom ljeta 1943.
Novi!!: 4. srpnja i Bitka kod Kurska · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: 4. srpnja i Britansko Carstvo · Vidi više »
Dan borca
Dan borca je bio praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 4. srpnja.
Novi!!: 4. srpnja i Dan borca · Vidi više »
Dan nezavisnosti (SAD)
Naslovnica ''The Saturday Evening Posta'' na Dan nezavisnosti 1924. U SAD-u Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti srpnja (engl. Fourth of July), državni je praznik kojim se slavi donošenje Američke deklaracije o neovisnosti 4. srpnja 1776. godine, kojom je proglašena nezavisnost od Velike Britanije.
Novi!!: 4. srpnja i Dan nezavisnosti (SAD) · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: 4. srpnja i Dubrovnik · Vidi više »
Evangelizacija
Evangelizacijom se smatra naviještanje riječju i djelom poruke Isusa Krista nekršćanima, koja se naziva evanđelje ili radosna vijest, kao i stalno ponavljanje Kristove poruke spasenja u propovijedima, svjedočenjima, katehezi i liturgiji onima koji su već kršćani.
Novi!!: 4. srpnja i Evangelizacija · Vidi više »
Filip II., kralj Francuske
Filip II., kralj Francuske Filip II.
Novi!!: 4. srpnja i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: 4. srpnja i Filipini · Vidi više »
Giuseppe Garibaldi
Giuseppe Garibaldi Giuseppe Garibaldi (Nica, 4. srpnja 1807. – otok Caprera, 2. lipnja 1882.), talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije.
Novi!!: 4. srpnja i Giuseppe Garibaldi · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 4. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 4. srpnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: 4. srpnja i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: 4. srpnja i Hrvoje Šošić · Vidi više »
James Monroe
James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. – New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.
Novi!!: 4. srpnja i James Monroe · Vidi više »
Komunistički manifest
Manifest komunističke partije (njem. Das Manifest der Kommunistischen Partei), poznat i pod imenom Komunistički manifest (njem. Das Kommunistische Manifest), prvi put objavljen 21. veljače 1848., predstavlja jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata.
Novi!!: 4. srpnja i Komunistički manifest · Vidi više »
Lewis Carroll
'''Lewis Carroll''' Lewis Carroll, pravim imenom Charles Lutwidge Dodgson (Daresbury, 27. siječnja 1832. – Guildford, 14. siječnja 1898.) je bio engleski pisac i matematičar, čije su dvije priče o Alisinim pustolovinama u čudesnom svijetu postale klasici dječje književnosti.
Novi!!: 4. srpnja i Lewis Carroll · Vidi više »
Ljudevit Rossi
Ljudevit Rossi (Senj, 14. kolovoza 1850. – Karlovac, 4. srpnja 1932.) - hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik.
Novi!!: 4. srpnja i Ljudevit Rossi · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 4. srpnja i London · Vidi više »
Louis B. Mayer
Mickeyem Rooneyem. Louis Burt Mayer, izvorno Lazar Meir (Minsk, 4. srpnja 1882. – Los Angeles, 29. listopada 1957.) - američki poduzetnik židovskog porijekla, distributer i producent, suosnivač i dopredsjednik filmskoga studija Metro-Goldwyn-Mayer (MGM).
Novi!!: 4. srpnja i Louis B. Mayer · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: 4. srpnja i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: 4. srpnja i Mars · Vidi više »
Mars Pathfinder
Sojourner rover Mars Pathfinder lansiran je 4.
Novi!!: 4. srpnja i Mars Pathfinder · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: 4. srpnja i Matematičar · Vidi više »
Messier 1
M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim teleskopom. Messier 1 (M1) ili Maglica Rakovica (katalogizirana još kao NGC 1952 i Taurus A) je ostatak supernove iz 1054.
Novi!!: 4. srpnja i Messier 1 · Vidi više »
Miljenko Brlečić
Miljenko Brlečić (Zlatar Bistrica, 4. srpnja 1950.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i producent.
Novi!!: 4. srpnja i Miljenko Brlečić · Vidi više »
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Novi!!: 4. srpnja i Murat III. · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 4. srpnja i NASA · Vidi više »
Nina Badrić
Nina Badrić (Zagreb, 4. srpnja 1972.), hrvatska je pop pjevačica i višestruka osvajačica nagrade Porin.
Novi!!: 4. srpnja i Nina Badrić · Vidi više »
Njemačka nogometna reprezentacija
Njemačka nogometna reprezentacija predstavlja Njemačku na nogometnim natjecanjima.
Novi!!: 4. srpnja i Njemačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Nuccio Bertone
Giuseppe "Nuccio" Bertone (ime mu je Giuseppe, dok je Nuccio nadimak) (Torino, Italija, 4. srpnja 1914. – 26. veljače 1997.), poznati dizajner i graditelj automobila.
Novi!!: 4. srpnja i Nuccio Bertone · Vidi više »
Operacija Tigar
Operacija Tigar je oslobodilačka operacija Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata.
Novi!!: 4. srpnja i Operacija Tigar · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 4. srpnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Novi!!: 4. srpnja i Oton Iveković · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: 4. srpnja i Pjevanje · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: 4. srpnja i Pop · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 4. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Ralph Abraham
Ralph H. Abraham (4. srpnja 1936. -), američki matematičar.
Novi!!: 4. srpnja i Ralph Abraham · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: 4. srpnja i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 4. srpnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: 4. srpnja i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 4. srpnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 4. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Novi!!: 4. srpnja i Supernova · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. (fra. Coupe du monde de football de 1998), bilo je šesnaesto svjetsko nogometno natjecanje koje se u razdoblju od 10. lipnja do 12. srpnja 1998. godine održalo u Francuskoj.
Novi!!: 4. srpnja i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: 4. srpnja i Tenk · Vidi više »
Theodor Storm
'''Theodor Storm''' Theodor Storm (Husum, 14. rujna 1817. – Hademarschen, 4. srpnja 1888.), njemački književnik Za vrijeme studija prava u Kielu sprijateljio se s braćom Tychom i Theodorom Mommsen s kojima objavljuje svoje prve pjesme: "Pjesmarica trojice prijatelja".
Novi!!: 4. srpnja i Theodor Storm · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: 4. srpnja i Treći križarski rat · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: 4. srpnja i Treći Reich · Vidi više »
Ulrik Augsburški
Sveti Ulrik Augsburški ili Sveti Ulrik (Zürich ili Dillingen, 890. – Augsburg, 973.) bio je njemački biskup i prva osoba koju je jedan od papa proglasio svecem.
Novi!!: 4. srpnja i Ulrik Augsburški · Vidi više »
Vasko Lipovac
'''Vasko Lipovac''' Vasko Lipovac (Škaljari kod Kotora, 14. lipnja 1931. - Split, 4. srpnja 2006.) hrvatski slikar, kipar i grafičar.
Novi!!: 4. srpnja i Vasko Lipovac · Vidi više »
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: 4. srpnja i Vlaho Bukovac · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1054. · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1190. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1546. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1595. · Vidi više »
1631.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1631. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1758. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1776. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1807. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1817. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1831. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1850. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1855. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1869. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1882. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1888. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1903. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 4. srpnja i 1914. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1919. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1922. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 4. srpnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 4. srpnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1939. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 4. srpnja i 1946. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1957. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1972. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 1987. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 4. srpnja i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 4. srpnja i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 4. srpnja i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 4. srpnja i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 4. srpnja i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 4. srpnja i 2006. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 4. srpnja i 2012. · Vidi više »
890.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 890. · Vidi više »
973.
Bez opisa.
Novi!!: 4. srpnja i 973. · Vidi više »
