Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

5. lipnja

Indeks 5. lipnja

5.

69 odnosi: Aki Rahimovski, Anaksimen, Antonija Šola, Antun Vrdoljak, Ban, Bill Tilden, Carl Maria von Weber, Crna Gora, Daruvar, David Bisbal, Divizija, Dražen Petrović, Drugi svjetski rat, Frizija, Gregorijanski kalendar, Hrvatski sabor, Internet, Josip Jelačić, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Krakov, Kraljevina Francuska, Kršćanstvo, Luj Filip, kralj Francuza, Misionarstvo, NATO, Osmansko Carstvo, Paul Nemenyi, Poganstvo, Pokolj u Owou, Poljska, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, Ronald Reagan, Srbija, Stockholm, Treća Francuska Republika, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Valonski rat, Velimir Bata Živojinović, Zagreb, Zastava Republike Hrvatske, 1257., 1604., 1786., 1826., 1832., 1848., 1893., 1895., ..., 1911., 1916., 1920., 1931., 1933., 1940., 1953., 1955., 1969., 1972., 1979., 1993., 2002., 2004., 2006., 2017., 2022., 528. pr. Kr., 588. pr. Kr.. Proširite indeks (19 više) »

Aki Rahimovski

Aleksandar Aki Rahimovski (Niš, 5. lipnja 1955. – Novo Mesto, 22. siječnja 2022.) bio je makedonsko-hrvatski pjevač, najpoznatiji po angažmanu u zagrebačkom sastavu Parni valjak.

Novi!!: 5. lipnja i Aki Rahimovski · Vidi više »

Anaksimen

Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.

Novi!!: 5. lipnja i Anaksimen · Vidi više »

Antonija Šola

Antonija Šola (Zagreb, 5. lipnja 1979.) hrvatska je kantautorica, tekstopisac, pjevačica i glumica, poznata i po ulozi u TV-seriji Zabranjena ljubav, kao i suradnji s mnogim pjevačima.

Novi!!: 5. lipnja i Antonija Šola · Vidi više »

Antun Vrdoljak

Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Novi!!: 5. lipnja i Antun Vrdoljak · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: 5. lipnja i Ban · Vidi više »

Bill Tilden

William Tatem Tilden II (Philadelphia, 10. veljače 1893. - Los Angeles, 5. lipnja 1953.), zvani „Big Bill”, bio je američki tenisač. Bio je tenisač amater broj 1 u svijetu šest uzastopnih godina, od 1920. do 1925., a Ray Bowers 1931. i 1932. i Ellsworth Vines 1933. rangirali su ga također kao najboljega tenisača amatera na svijetu. Osvojio je 14 velikih pojedinačnih naslova, uključujući 10 Grand Slamovih natjecanja, jedno Svjetsko prvenstvo na tvrdoj podlozi i tri profesionalna velika natjecanja. Bio je prvi Amerikanac koji je osvojio Wimbledon, uzevši naslov 1920. Također je osvojio zajedničkih rekordnih sedam naslova prvaka SAD-a (dijeleći ih s Richardom Searsom i Billom Larnedom). Tilden je vladao svijetom međunarodnog tenisa u prvoj polovici 1920.-ih, a tijekom svojeg 20-godišnjeg amaterskog razdoblja od 1911. do 1930. osvojio je 138 od 192 turnira na kojima se natjecao. Posjeduje teniska postignuća svih vremena, uključujući rekord u pobjedama u ukupnoj karijeri i postotak pobjeda u karijeri na Prvenstvu SAD-a. Na Državnome prvenstvu SAD-a 1929., Tilden je postao prvi igrač koji je stigao do deset finala na istome Grand Slamovu turniru. Tilden, koji je često bio u sukobu s Teniskim savezom Sjedinjenih Američkih Država oko svojega amaterskog statusa i prihoda stečenih od novinskih članaka, osvojio je svoj posljednji veliki naslov 1930. u Wimbledonu, s 37 godina. Krajem te godine postao je profesionalac i otišao je na turneju s drugim profesionalcima sljedećih 15 godina.

Novi!!: 5. lipnja i Bill Tilden · Vidi više »

Carl Maria von Weber

Carl Maria Friedrich Ernst, Freiherr von Weber (Eutin, 18. studenoga 1786. – London, 5. lipnja 1826.), njemački skladatelj, dirigent i pijanistički virtuoz.

Novi!!: 5. lipnja i Carl Maria von Weber · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 5. lipnja i Crna Gora · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: 5. lipnja i Daruvar · Vidi više »

David Bisbal

David Bisbal, punim imenom David Bisbal Ferre (Almería, 5. lipnja 1979.), španjolski pjevač i dobitnik Latin Grammy-nagrade.

Novi!!: 5. lipnja i David Bisbal · Vidi više »

Divizija

brigadu, a tri korpusa. Divizija je vojna postrojba koja u kopnenoj vojsci broji uglavnom između 10 i 20 tisuća vojnika.

Novi!!: 5. lipnja i Divizija · Vidi više »

Dražen Petrović

Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.

Novi!!: 5. lipnja i Dražen Petrović · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 5. lipnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Frizija

Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.

Novi!!: 5. lipnja i Frizija · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 5. lipnja i Hrvatski sabor · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: 5. lipnja i Internet · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: 5. lipnja i Josip Jelačić · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: 5. lipnja i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: 5. lipnja i Katolička Crkva · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: 5. lipnja i Krakov · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: 5. lipnja i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: 5. lipnja i Kršćanstvo · Vidi više »

Luj Filip, kralj Francuza

'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.

Novi!!: 5. lipnja i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »

Misionarstvo

Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".

Novi!!: 5. lipnja i Misionarstvo · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 5. lipnja i NATO · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: 5. lipnja i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Paul Nemenyi

Paul Felix Nemenyi (Rijeka, 5. lipnja 1895. – Washington, 1. ožujka 1952.), hrvatsko-mađarski matematičar i fizičar, ekspert mehanike kontinuuma, otac američkog šahista Bobbyja Fischera.

Novi!!: 5. lipnja i Paul Nemenyi · Vidi više »

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Novi!!: 5. lipnja i Poganstvo · Vidi više »

Pokolj u Owou

Pokolj u Owou, bombaški i napad vatrenim oružjem na vjernike u katoličkoj crkvi sv.

Novi!!: 5. lipnja i Pokolj u Owou · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 5. lipnja i Poljska · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: 5. lipnja i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: 5. lipnja i Ronald Reagan · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 5. lipnja i Srbija · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: 5. lipnja i Stockholm · Vidi više »

Treća Francuska Republika

Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.

Novi!!: 5. lipnja i Treća Francuska Republika · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: 5. lipnja i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Valonski rat

Valonski rat je bio oružani sukob u Valoni (albanski: Vlorë), luci u Albaniji.

Novi!!: 5. lipnja i Valonski rat · Vidi više »

Velimir Bata Živojinović

Velimir Bata Živojinović (Jagodina, 5. lipnja 1933. – Beograd, 22. svibnja 2016.) bio je srbijanski glumac i političar, jedno od najpoznatijih glumačkih imena na prostoru bivše SFRJ.

Novi!!: 5. lipnja i Velimir Bata Živojinović · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 5. lipnja i Zagreb · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: 5. lipnja i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

1257.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1257. · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1604. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1786. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1826. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1832. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1848. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1893. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1895. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1911. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1916. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1920. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1931. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1933. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 5. lipnja i 1940. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1955. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1969. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1972. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1979. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1993. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 5. lipnja i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 5. lipnja i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 5. lipnja i 2006. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. lipnja i 2017. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 5. lipnja i 2022. · Vidi više »

528. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 528. pr. Kr. · Vidi više »

588. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 588. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »