Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

5. rujna

Indeks 5. rujna

5.

104 odnosi: Alpe, Američki rat za neovisnost, Antun Nemčić, Anvar el-Sadat, Auguste Comte, Švicarska, Željko Sabol, Berlin, Bože Radoš, Crni rujan, Danko Oblak, Drugi svjetski rat, Freddie Mercury, Gregorijanski kalendar, Henrik VIII., kralj Engleske, Hrvatska, Istospolni brak, Ivan Šuker, Izrael, Jane Sixsmith, Joseph Szigeti, Julien Lizeroux, Katarina Parr, Kim Yuna, Konjski tramvaj, Lester Allan Pelton, Ludi Konj, Ludwig Boltzmann, Luj VIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Majka Tereza, Marija Jambrišak, Menahem Begin, Miro Glavurtić, Nikola Kallay, Njemačka, Olimpijsko selo, Otto von Bismarck, Palestina, Peltonova turbina, Philadelphia, Prijestupna godina, Queen, Sinagoga, Sjedinjene Američke Države, Sporazum iz Camp Davida, Tatjana Gucu, Tunel, Ujedinjeno Kraljevstvo, Varaždinska biskupija, ..., Vladimir Žerjavić, Voyager 1, XX. Olimpijske igre – München 1972., Zagreb, 1187., 1226., 1512., 1548., 1638., 1715., 1774., 1775., 1798., 1816., 1829., 1840., 1842., 1844., 1847., 1849., 1857., 1866., 1877., 1891., 1892., 1906., 1908., 1910., 1912., 1921., 1932., 1937., 1939., 1941., 1942., 1946., 1957., 1964., 1967., 1972., 1973., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1990., 1991., 1997., 1998., 2001., 2014., 2015., 2023.. Proširite indeks (54 više) »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: 5. rujna i Alpe · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: 5. rujna i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Antun Nemčić

Antun Nemčić (Edde, Mađarska, 14. siječnja 1813. – Križevci, 5. rujna 1849.), hrvatski književnik Studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu, bio sudac u Novom Marofu i bilježnik Križevačke županije.

Novi!!: 5. rujna i Antun Nemčić · Vidi više »

Anvar el-Sadat

Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.

Novi!!: 5. rujna i Anvar el-Sadat · Vidi više »

Auguste Comte

'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.

Novi!!: 5. rujna i Auguste Comte · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 5. rujna i Švicarska · Vidi više »

Željko Sabol

Željko Sabol (Bjelovar, 28. studenoga 1941. – Zagreb, 5. rujna 1991.), bio je hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: 5. rujna i Željko Sabol · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: 5. rujna i Berlin · Vidi više »

Bože Radoš

Bože Radoš (Crvenice, 5. rujna 1964.), treći biskup varaždinski.

Novi!!: 5. rujna i Bože Radoš · Vidi više »

Crni rujan

Crni rujan je bio naziv palestinske terorističke skupine, koja je svoje naziv "Crni rujan" uzela iz građanskog rata u Jordanu 1970.

Novi!!: 5. rujna i Crni rujan · Vidi više »

Danko Oblak

Danko Oblak (Zagreb, 19. ožujka 1921. – Zagreb, 5. rujna 1998.), novinar i pisac za djecu i mladež.

Novi!!: 5. rujna i Danko Oblak · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 5. rujna i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Freddie Mercury

Freddie Mercury (Zanzibar, 5. rujna 1946. – London, 24. studenoga 1991.), bio je britanski pjevač, tekstopisac i producent, najpoznatiji kao pjevač britanskog rock sastava Queen.

Novi!!: 5. rujna i Freddie Mercury · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Henrik VIII., kralj Engleske

Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Novi!!: 5. rujna i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 5. rujna i Hrvatska · Vidi više »

Istospolni brak

Istospolni brak, zvan i gay brak, brak je između dviju osoba istog spola, bilo kao civilna ili religijska svečanost.

Novi!!: 5. rujna i Istospolni brak · Vidi više »

Ivan Šuker

Ivan Šuker (Livno, 12. studenog 1957. – Zagreb, 5. rujna 2023.), hrvatski političar, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske koji je obnašao tu dužnost do 27. prosinca 2010.

Novi!!: 5. rujna i Ivan Šuker · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: 5. rujna i Izrael · Vidi više »

Jane Sixsmith

Jane Sixsmith (5. rujna 1967.) je bivša engleska igračica hokeja na travi.

Novi!!: 5. rujna i Jane Sixsmith · Vidi više »

Joseph Szigeti

Szigeti.png Joseph Szigeti (mađarski: Szigeti József, Budimpešta 5. rujna 1892. – Luzern, 19. veljače 1973.) bio je mađarski violinist.

Novi!!: 5. rujna i Joseph Szigeti · Vidi više »

Julien Lizeroux

Julien Lizeroux (Moutiers, 5. rujna 1979.) je francuski alpski skijaš.

Novi!!: 5. rujna i Julien Lizeroux · Vidi više »

Katarina Parr

Katarina Parr (oko 1512. – Dvorac Sudeley, 7. rujna 1548.) šesta supruga engleskog kralja Henrika VIII.

Novi!!: 5. rujna i Katarina Parr · Vidi više »

Kim Yuna

Kim Yuna (hangul: 김연아) (Bucheon, 5. rujna 1990.) je južnokorejska klizačica u umjetničkom klizanju.

Novi!!: 5. rujna i Kim Yuna · Vidi više »

Konjski tramvaj

Konjski tramvaj u Stockholmu, 1877. Otoku Manu, 2007. Konjski tramvaj, također i konjska željeznica je šinsko vozilo kojeg vuku konji.

Novi!!: 5. rujna i Konjski tramvaj · Vidi više »

Lester Allan Pelton

'''Lester Allan Pelton''' Peltonova turbina iz 1880. Lester Allan Pelton (Vermillion, Ohio, 5. rujna 1829. – 14. ožujka 1908.) bio je američki izumitelj, najpoznatiji po razvoju Peltonove turbine, a ona je među vodnim turbinama s najvećim stupnjem iskorištenja.

Novi!!: 5. rujna i Lester Allan Pelton · Vidi više »

Ludi Konj

T‘ašunka Witko ili T‘ašuŋke Witko ili Ludi Konj (ili točnije "Njegov Konj Je Lud"), rodio se između 1840. i 1842. na Rapid Creeku, Teritorij Dakota. T‘ašunka Witko, poznatiji kao Crazy Horse (Ludi Konj) (1840. ili 1842. – 5. rujna 1877.), legendarni poglavica iz plemena Oglala Lakota.

Novi!!: 5. rujna i Ludi Konj · Vidi više »

Ludwig Boltzmann

Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.

Novi!!: 5. rujna i Ludwig Boltzmann · Vidi više »

Luj VIII., kralj Francuske

Kralj Luj VIII. Luj VIII.

Novi!!: 5. rujna i Luj VIII., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: 5. rujna i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Majka Tereza

Sveta Majka Tereza (rođ. Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, Skoplje, 26. kolovoza 1910. – Kalkuta, 5. rujna 1997.http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/Articolo.asp?c.

Novi!!: 5. rujna i Majka Tereza · Vidi više »

Marija Jambrišak

Marija Jambrišak (Karlovac, 5. rujna 1847. – Zagreb, 23. siječnja 1937.), bila je hrvatska prosvjetiteljica, književnica i borkinja za prava i školovanje žena.

Novi!!: 5. rujna i Marija Jambrišak · Vidi više »

Menahem Begin

Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.

Novi!!: 5. rujna i Menahem Begin · Vidi više »

Miro Glavurtić

Miro Glavurtić (Škaljari pokraj Kotora, Crna Gora, 5. rujna 1932. – Utrecht, Nizozemska, 16. siječnja 2023.), bio je hrvatski slikar, književnik i mistik.

Novi!!: 5. rujna i Miro Glavurtić · Vidi više »

Nikola Kallay

Nikola Kallay (Zagreb, 5. rujna 1942. – Zagreb, 20. travnja 2015.), hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: 5. rujna i Nikola Kallay · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 5. rujna i Njemačka · Vidi više »

Olimpijsko selo

Olimpijsko selo je četvrt gdje sportaši, njihovi treneri i službenici povezani s Igrama žive tijekom Olimpijskih igara.

Novi!!: 5. rujna i Olimpijsko selo · Vidi više »

Otto von Bismarck

Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.

Novi!!: 5. rujna i Otto von Bismarck · Vidi više »

Palestina

Palestina može značiti.

Novi!!: 5. rujna i Palestina · Vidi više »

Peltonova turbina

Stara rotor Peltonove turbine iz Hidroelektrane Walchensee, Njemačka Montaža Peltonove turbine za Hidroelektranu Walchensee, Njemačka Tlocrt ugradnje Peltonove turbine (uz odobrenje Voith Siemensa) Slika iz originalnog Peltonovog patenta (1880.) Peltonova turbina je vodna turbina koja se koristi za velike padove (preko 200 m) i manje protoke vode.

Novi!!: 5. rujna i Peltonova turbina · Vidi više »

Philadelphia

Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.

Novi!!: 5. rujna i Philadelphia · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »

Queen

Queen je britanski rock sastav nastao 1970. godine raspadom grupe "Smile" koju su činili dvoje originalnih članova Queena, Brian May i Roger Taylor.

Novi!!: 5. rujna i Queen · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: 5. rujna i Sinagoga · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 5. rujna i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sporazum iz Camp Davida

'''Menahem Begin (lijevo), Jimmy Carter (u sredini) i Anwar el-Sadat (desno) nakon sklapanja Sporazuma''' Sporazum iz Camp Davida bio je sporazum koji su 17. rujna 1978. u Bijeloj kući, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Jimmyja Cartera, potpisali egipatski predsjednik Anwar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin, nakon dvanaest dana tajnih pregovora u Camp Davidu.

Novi!!: 5. rujna i Sporazum iz Camp Davida · Vidi više »

Tatjana Gucu

Tatjana Gucu (Odesa, 5. rujna 1976.), sovjetska i ukrajinska športska gimnastičarka rumunjskog podrijetla.

Novi!!: 5. rujna i Tatjana Gucu · Vidi više »

Tunel

Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.

Novi!!: 5. rujna i Tunel · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 5. rujna i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Varaždinska biskupija

Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: 5. rujna i Varaždinska biskupija · Vidi više »

Vladimir Žerjavić

Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.

Novi!!: 5. rujna i Vladimir Žerjavić · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Novi!!: 5. rujna i Voyager 1 · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: 5. rujna i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 5. rujna i Zagreb · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1187. · Vidi više »

1226.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1226. · Vidi više »

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 5. rujna i 1512. · Vidi više »

1548.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1548. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1638. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1715. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1774. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1775. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1798. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1816. · Vidi više »

1829.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1829. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1840. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1842. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1844. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1847. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1849. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1857. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1866. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1877. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1891. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1892. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1908. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1912. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1921. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1932. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 5. rujna i 1942. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 5. rujna i 1946. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1957. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1967. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1973. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1976. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1980. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 5. rujna i 1991. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 5. rujna i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 5. rujna i 1998. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 5. rujna i 2001. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. rujna i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 5. rujna i 2015. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 5. rujna i 2023. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »