Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

5. siječnja

Indeks 5. siječnja

5.

188 odnosi: Albanija, Andrej Platonov, Šah Džahan, Škotska, Željko Kućan, Čečenija, Čehoslovačka, Berlin, Bugarska, Calvin Coolidge, Diane Keaton, Dinara Alimbekava, Dragoslav Šekularac, Eduard III. Ispovjednik, Elizabeta, ruska carica, Ernest Shackleton, Eusébio, Fašizam, Federacija, Fizičar, Franjo Punčec, Friedrich Dürrenmatt, Galiano Pahor, GNU, Grégoire Huret, Gregorijanski kalendar, Guverner, Harold Clayton Urey, Hayao Mijazaki, Hrvati, Ivan Peko, Izlazak sunca, Izumitelj, James Watt, Janica Kostelić, Jean Chardin, Jean-Baptiste Say, Jean-Pierre Beltoise, John Young, Josef Radetzky, Joseph Erlanger, Juan Carlos I., Jugoistok, Julije Klović, Juraj Jurjević, Karl Liebknecht, Katarina de' Medici, Katoličanstvo, Kolumbija, Komunizam, ..., Koncert, Mađarska, Mariam Baouardy, Marilyn Manson, Marko Marulić, Max Born, Mladen Đurđević, Moskva, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Ngũgĩ wa Thiong'o, Nikola Kalinić, Nina Vavra, Njemačka, Njemačka radnička stranka, Nobelova nagrada za fiziku, Organizacija, Osobno računalo, Panama, Parni stroj, Petar Kriste, Peter Christen Asbjørnsen, Poljska, Povijest, Prijestupna godina, Programer, Rendgenske zrake, Richard Stallman, Rikard od Cornwalla, Robert Duvall, Robert Orledge, Rudolf Eucken, Rumunjska, Rusija, Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć, Sjedinjene Američke Države, Sonny Bono, Sovjetski Savez, Srđan Andrić, Srbija, Sv. Ivan Nepomuk Neumann, Sveti Gaudencije, Telesfor, The Police, Treći Reich, Umberto Eco, Ustanak, Vinnie Jones, Vješanje, Vojska, Wilhelm Conrad Röntgen, Wyoming, Zagrebački solisti, 1003., 1066., 1209., 1272., 1450., 1498., 1519., 1524., 1578., 1589., 1592., 1606., 1643., 1666., 1670., 1709., 1713., 1762., 1766., 1767., 1769., 1811., 1812., 1832., 1846., 1858., 1860., 1872., 1874., 1878., 1879., 1882., 1885., 1892., 1893., 1896., 1899., 1909., 1910., 1913., 1916., 1919., 1921., 1922., 1925., 1926., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1941., 1942., 1944., 1946., 1948., 1949., 1951., 1954., 1955., 1965., 1969., 1970., 1980., 1981., 1982., 1984., 1985., 1988., 1990., 1993., 1996., 1997., 1998., 2. ožujka, 2004., 2008., 2014., 2015., 2018., 2019., 2023.. Proširite indeks (138 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: 5. siječnja i Albanija · Vidi više »

Andrej Platonov

Andrej Platonov, pravim imenom Andrej Platonovič Klimentov (rus. Андрей Плато́нов odnosno Андрей Плато́нович Климе́нтов) (Voronjež, 1. rujna 1899. – Moskva, 5. siječnja 1951.) je bio ruski pisac iz doba egzistenzijalizma.

Novi!!: 5. siječnja i Andrej Platonov · Vidi više »

Šah Džahan

Šah Džahan, (Lahore, 5. siječnja 1592. – Agra, 22. siječnja 1666.), bio je vladar Mogulskog Carstva od 1627. do 1658. Šah Džahan Bio je sin velikog mogula Džahangira od kojeg preuzima vlast 1627.

Novi!!: 5. siječnja i Šah Džahan · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: 5. siječnja i Škotska · Vidi više »

Željko Kućan

Željko Kućan (Zagreb, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 5. siječnja 2023.) bio je hrvatski akademik i biokemičar.

Novi!!: 5. siječnja i Željko Kućan · Vidi više »

Čečenija

Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.

Novi!!: 5. siječnja i Čečenija · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: 5. siječnja i Čehoslovačka · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: 5. siječnja i Berlin · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 5. siječnja i Bugarska · Vidi više »

Calvin Coolidge

John Calvin Coolidge Jr. (Plymouth, Vermont, 4. srpnja 1872. - Northampton, Massachusetts, 5. siječnja 1933.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 30. predsjednik SAD. John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na Amherst Collegeu u Massachusettsu studirao pravo. Diplomirao je godine 1895. i nakon toga je otišao u Northampton gdje se počeo baviti advokaturom. Godine 1899. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Sljedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu. Godine 1905. Coolidge se oženio za Grace Anna Goodhue, učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima. Coolidge je 1907. izabran za zastupnika u skupštini Massachusettsa, a godine 1910. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u državni senat, gdje je od 1914. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine 1917. postao je viceguverner, a 1919. godine guverner Massachusettsa. Coolidge kao član Republikanske stranke formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje Nacionalne garde u Boston kako bi se slomio štrajk tamošnje policije. Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji 1920. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog Warrena G. Hardinga. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik. Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je 3. kolovoza 1923., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u Washingtonu je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda Williamom Howardom Taftom. Službeni portret Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s laissez faire politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva Indijancima u tadašnjim rezervatima godine 1924. Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. Demokrati, podijeljeni po pitanju prohibicije i odnosa prema Ku Klux Klanu, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom Johnom W. Davisom te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti. Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio radio kao novi i prilično popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasača nije odnio progresivac Robert La Folette. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti. Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora Briand-Kellogov pakta kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova. Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu Burnih dvadesetih, u Bijeloj kući je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima 1928. godine. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u Željezničkoj komisiji, kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine 1929. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine 1932. bio je duboko razočaran pobjedom Franklina Roosevelta na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.

Novi!!: 5. siječnja i Calvin Coolidge · Vidi više »

Diane Keaton

Diane Keaton (rođena 5. siječnja 1946. kao Diane Hall), američka filmska glumica, redateljica i producentica.

Novi!!: 5. siječnja i Diane Keaton · Vidi više »

Dinara Alimbekava

Dinara Alimbekava (blr. Дзінара Алімбекава, Abaj, 5. siječnja 1996.) bjeloruska je biatlonka.

Novi!!: 5. siječnja i Dinara Alimbekava · Vidi više »

Dragoslav Šekularac

Dragoslav Šekularac (Štip, 08. studenoga 1937. – Beograd, 5. siječnja 2019.), bio je srbijanski i jugoslavenski nogometaš te nogometni trener.

Novi!!: 5. siječnja i Dragoslav Šekularac · Vidi više »

Eduard III. Ispovjednik

Eduard III.

Novi!!: 5. siječnja i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »

Elizabeta, ruska carica

'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. – Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741. godine.

Novi!!: 5. siječnja i Elizabeta, ruska carica · Vidi više »

Ernest Shackleton

Ernest Shackleton u dobi od 27 godina Sir Ernest Henry Shackleton (15. veljače 1874. – 5. siječnja 1922.) bio je anglo-irski polarni istraživač, jedan od glavnih osoba razdoblja poznatog kao herojsko doba antarktičkih istraživanja.

Novi!!: 5. siječnja i Ernest Shackleton · Vidi više »

Eusébio

Eusébio da Silva Fereira (Maputo, Mozambik, 25. siječnja 1942. – Lisabon, Portugal 5. siječnja 2014.), bio je portugalski nogometaš podrijetlom iz Mozambika.

Novi!!: 5. siječnja i Eusébio · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: 5. siječnja i Fašizam · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: 5. siječnja i Federacija · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: 5. siječnja i Fizičar · Vidi više »

Franjo Punčec

Franjo Punčec (Čakovec, 22. studenog 1913. – Johannesburg, 5. siječnja 1985.), hrvatski tenisač, državni reprezentativac.

Novi!!: 5. siječnja i Franjo Punčec · Vidi više »

Friedrich Dürrenmatt

Friedrich Dürrenmatt 1989. u Bonnu Friedrich Dürrenmatt (Konolfingen, 5. siječnja 1921. – Neuenburg, 14. prosinca 1990.), švicarski književnik.

Novi!!: 5. siječnja i Friedrich Dürrenmatt · Vidi više »

Galiano Pahor

Galiano Pahor (Pula, 17. listopada 1955. – Rijeka, 5. siječnja 2008.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 5. siječnja i Galiano Pahor · Vidi više »

GNU

GNU-ova maskota GNU je Unixu sličan računalni operacijski sustav koji se potpuno sastoji od slobodnog softvera i ne sadrži Unixov kôd.

Novi!!: 5. siječnja i GNU · Vidi više »

Grégoire Huret

Grégoire Huret (Lyon, 1606. – Pariz, 5. siječnja 1670.) je bio francuski crtač, grafičar i likovni teoretičar.

Novi!!: 5. siječnja i Grégoire Huret · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: 5. siječnja i Guverner · Vidi više »

Harold Clayton Urey

Harold Clayton Urey (Walkerton, 29. travnja 1893. – La Jolla, 5. siječnja 1981.) je bio američki kemičar, čiji je rad na izotopima doveo do otkrića deuterija.

Novi!!: 5. siječnja i Harold Clayton Urey · Vidi više »

Hayao Mijazaki

Hayao Mijazaki (宮崎駿, Miyazaki Hayao; rođen: Tokio, 5. siječnja 1941.) jedan je od najpoznatijih i najpoštovanijih stvaralaca animea (japanskih animiranih filmova).

Novi!!: 5. siječnja i Hayao Mijazaki · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i Hrvati · Vidi više »

Ivan Peko

Ivan Peko (Mostar, 5. siječnja 1990.) je hrvatski nogometaš koji je trenutačno slobodan igrač.

Novi!!: 5. siječnja i Ivan Peko · Vidi više »

Izlazak sunca

Izlazak sunca na Korčuli. Izlazak sunca u Orebiću. Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom.

Novi!!: 5. siječnja i Izlazak sunca · Vidi više »

Izumitelj

Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.

Novi!!: 5. siječnja i Izumitelj · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: 5. siječnja i James Watt · Vidi više »

Janica Kostelić

Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.

Novi!!: 5. siječnja i Janica Kostelić · Vidi više »

Jean Chardin

'''Jean Chardin''' Jean Chardin (16. studenog 1643. – 5. siječnja 1713.) bio je francuski draguljar i svjetski putnik čije se djelo Putovanja Johna Chardina (The Travels of Sir John Chardin) od deset svezaka smatra jednim od najboljih ranih radova na temu Perzije i Bliskog istoka.

Novi!!: 5. siječnja i Jean Chardin · Vidi više »

Jean-Baptiste Say

'''Jean-Baptiste Say''' Jean-Baptiste Say (Lyon, 5. siječnja 1767. – Pariz, 18. studenog 1832.), francuski ekonomist u prvoj trećini 19. stoljeća.

Novi!!: 5. siječnja i Jean-Baptiste Say · Vidi više »

Jean-Pierre Beltoise

Jean-Pierre Maurice Georges Beltoise (Pariz, Francuska, 26. travnja 1937. – Dakar, Senegal, 5. siječnja 2015.) je bivši francuski vozač motociklističkih i automobilističkih utrka.

Novi!!: 5. siječnja i Jean-Pierre Beltoise · Vidi više »

John Young

Young na Mjesecu tijekom misije Apollo 16 John Young 2006. godine John Watts Young (23. rujna 1930. – 5. siječnja 2018.) bio je američki astronaut, mornarički časnik, borbeni pilot i aeronautički inženjer.

Novi!!: 5. siječnja i John Young · Vidi više »

Josef Radetzky

'''Josef Radetzky''' Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice, Češka, 2. studenog 1766. – Milano, 5. siječnja 1858.), austrijski feldmaršal i češki plemić.

Novi!!: 5. siječnja i Josef Radetzky · Vidi više »

Joseph Erlanger

Joseph Erlanger Joseph Erlanger (San Francisco, 5. siječnja, 1874. – 5. prosinca, 1965.) bio je američki fiziolog, koji je 1944.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće različitih vrsta živčanih vlakana, zajedno s američkim fiziologom Herbert Spencer Gasserom.

Novi!!: 5. siječnja i Joseph Erlanger · Vidi više »

Juan Carlos I.

Juan Carlos I. (kroatizirano Ivan Karlo I.; puno ime Juan Carlos Alfonso Víctor María de Borbón y Borbón-Dos Sicilias) (Rim, 5. siječnja 1938.), kralj Španjolske od 1975.

Novi!!: 5. siječnja i Juan Carlos I. · Vidi više »

Jugoistok

Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: 5. siječnja i Jugoistok · Vidi više »

Julije Klović

Juraj Julije Klović, na talijanskom poznat kao Giorgio Giulio Clovio – Croata (Grižane, 1498. – Rim, 5. siječnja 1578.), bio je hrvatski slikar i minijaturist zvan i Michelangelo minijature.

Novi!!: 5. siječnja i Julije Klović · Vidi više »

Juraj Jurjević

Juraj Jurjević (Brusje, Hvar, 5. siječnja 1910. – Novi Marof, 5. svibnja 1985.), hrvatski književnik, novinar, odgojitelj i aforist.

Novi!!: 5. siječnja i Juraj Jurjević · Vidi više »

Karl Liebknecht

'''Karl Liebknecht''' Karl Liebknecht (Leipzig, 13. kolovoza 1871. – Berlin, 15. siječnja 1919.), njemački socijalist i suosnivač Spartakističke lige i Komunističke partije Njemačke.

Novi!!: 5. siječnja i Karl Liebknecht · Vidi više »

Katarina de' Medici

Katarina de Medici Katarina de Medici (* Firenza, 13. travnja 1519. - † Blois, 5. siječnja 1589.), talijanska plemkinja i francuska kraljica.

Novi!!: 5. siječnja i Katarina de' Medici · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: 5. siječnja i Katoličanstvo · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: 5. siječnja i Kolumbija · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: 5. siječnja i Komunizam · Vidi više »

Koncert

Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.

Novi!!: 5. siječnja i Koncert · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 5. siječnja i Mađarska · Vidi više »

Mariam Baouardy

Sveta Mariam (Mirjam) Baouardy, redovničkog imena Sveta Marija od Propetog Isusa narod.hr.

Novi!!: 5. siječnja i Mariam Baouardy · Vidi više »

Marilyn Manson

Marilyn Manson je američki rock sastav.

Novi!!: 5. siječnja i Marilyn Manson · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: 5. siječnja i Marko Marulić · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: 5. siječnja i Max Born · Vidi više »

Mladen Đurđević

Mladen Đurđević Mladen Đurđević (Branjin Vrh / Šećerana/, 5. siječnja 1944. – Osijek, 30. listopada 2004.), križaljkaš, jedan od najistaknutijih u hrvatskoj i srpskoj enigmatici.

Novi!!: 5. siječnja i Mladen Đurđević · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: 5. siječnja i Moskva · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: 5. siječnja i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Ngũgĩ wa Thiong'o

Ngũgĩ wa Thiong'o Ngũgĩ wa Thiong'o (Kamirithu, Kenija, 5. siječnja 1938.) - kenijski pisac Jedno vrijeme je pisao na engleskom, a danas piše na gikuyu jeziku.

Novi!!: 5. siječnja i Ngũgĩ wa Thiong'o · Vidi više »

Nikola Kalinić

Nikola Kalinić protiv Portugala Nikola Kalinić (Solin, 5. siječnja 1988.) hrvatski je nogometaš i bivši reprezentativac koji igra na poziciji napadača.

Novi!!: 5. siječnja i Nikola Kalinić · Vidi više »

Nina Vavra

Muzeju grada Zagreba, Zagreb, oko 1909. godine. Kostim je izrađen za praizvedbu Hasanaginice 9. siječnja 1909. godine, kada je Nina Vavra nastupila u naslovnoj ulozi Hasanaginice, a Andrija Fijan kao Hasan-aga. Nina Vavra (Nina Vavra-Bach) (Križevci, 5. siječnja 1879. - Zagreb, 21. rujna 1942.), hrvatska glumica, spisateljica i prevoditeljica.

Novi!!: 5. siječnja i Nina Vavra · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 5. siječnja i Njemačka · Vidi više »

Njemačka radnička stranka

Njemačka radnička stranka (njemački Deutsche Arbeiterpartei) ili DAP bila je politička je stranka koja je osnovana u Münchenu 1919. Prvi predsjednik joj je bio Anton Drexler.

Novi!!: 5. siječnja i Njemačka radnička stranka · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 5. siječnja i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Organizacija

Organizacija (gr. ὄργανον órganon „alat“) društveni je poredak koji vodi kolektivne ciljeve.

Novi!!: 5. siječnja i Organizacija · Vidi više »

Osobno računalo

Crtež stolnog osobnog računala Osobno računalo računalo je opće namjene koje je po fizičkoj veličini, mogućnostima i cijeni pogodno za osobnu uporabu te kojim upravlja izravno krajnji korisnik bez pomoći računalnog operatera, za razliku od središnjeg računala i poslužitelja koje istovremeno može rabiti više krajnjih korisnika ali zahtijevaju podršku dodatnog stručnog osoblja.

Novi!!: 5. siječnja i Osobno računalo · Vidi više »

Panama

Panama je najjužnija država Srednje Amerike.

Novi!!: 5. siječnja i Panama · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: 5. siječnja i Parni stroj · Vidi više »

Petar Kriste

Mr.sc.

Novi!!: 5. siječnja i Petar Kriste · Vidi više »

Peter Christen Asbjørnsen

'''Peter Christen Asbjørnsen''' Peter Christen Asbjørnsen (Oslo, 15. siječnja 1812. – Oslo, 5. siječnja 1885.), norveški književnik i znanstvenik.

Novi!!: 5. siječnja i Peter Christen Asbjørnsen · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 5. siječnja i Poljska · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: 5. siječnja i Povijest · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Programer

Programer - zanimanje koje uključuje zadavanje niza instrukcija u formaliziranom programskom jeziku uređaju (računalu) koji u ovisnosti o sadržaju instrukcije obavlja neku radnju.

Novi!!: 5. siječnja i Programer · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: 5. siječnja i Rendgenske zrake · Vidi više »

Richard Stallman

Richard Matthew Stallman (skraćeno rms, rođen 16. ožujka 1953.) je američki haker i programer, poznat kao tvorac GNU ideje, osnivač Free software foundationa, aktivist slobodnog softvera te tvorac najpoznatije licence za slobodni softver, GNU GPL, kao i nekolicine drugih.

Novi!!: 5. siječnja i Richard Stallman · Vidi više »

Rikard od Cornwalla

Rikard od Cornwalla i Poitoua (* 5. siječnja 1209. u Winchesteru; † 2. travnja 1272.) je bio sin engleskoga kralja Ivana bez Zemlje i mlađi brat kralja Henrika III.; grof od Poitoua od 1225., grof od Cornwalla od 1227.

Novi!!: 5. siječnja i Rikard od Cornwalla · Vidi više »

Robert Duvall

Robert Selden Duvall (rođen 5. siječnja 1931.) je Oscarom ovjenčani američki glumac i redatelj.

Novi!!: 5. siječnja i Robert Duvall · Vidi više »

Robert Orledge

Robert Orledge (Bath, Somerset, 5. siječnja 1948.), britanski sveučilišni profesor i muzikolog međunarodnoga ugleda.

Novi!!: 5. siječnja i Robert Orledge · Vidi više »

Rudolf Eucken

Rudolf Christoph Eucken (Aurich, 5. siječnja 1846. – Jena, 14. rujna 1926.), njemački filozof Bio je profesor u Baselu i Jeni.

Novi!!: 5. siječnja i Rudolf Eucken · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 5. siječnja i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 5. siječnja i Rusija · Vidi više »

Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć

promatrači Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), organizacija za međunarodnu ekonomsku suradnju realsocijalističkih zemalja, osnovana 1949. u Moskvi kao odgovor na Marshallov plan.

Novi!!: 5. siječnja i Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 5. siječnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sonny Bono

Salvatore Phillip "Sonny" Bono (16. veljače 1935. –, 5. siječnja 1998.) američki je glazbeni producent, pjevač, glumac i političar čija je karijera trajala tri desetljeća.

Novi!!: 5. siječnja i Sonny Bono · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 5. siječnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srđan Andrić

Srđan Andrić (Dubrovnik, 5. siječnja 1980.), je hrvatski bivši nogometaš, bivši voditelj omladinske škole Hajduka.

Novi!!: 5. siječnja i Srđan Andrić · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 5. siječnja i Srbija · Vidi više »

Sv. Ivan Nepomuk Neumann

Sv.

Novi!!: 5. siječnja i Sv. Ivan Nepomuk Neumann · Vidi više »

Sveti Gaudencije

Sveci Gaudencije bio je osorski biskup u 11. stoljeću.

Novi!!: 5. siječnja i Sveti Gaudencije · Vidi više »

Telesfor

Telesfor, papa od oko 126. do oko 137.

Novi!!: 5. siječnja i Telesfor · Vidi više »

The Police

The Police je engleska rock skupina, koju sačinjavaju Sting, Andy Summers i Stewart Copeland.

Novi!!: 5. siječnja i The Police · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: 5. siječnja i Treći Reich · Vidi više »

Umberto Eco

Umberto Eco (Alessandria, 5. siječnja 1932. – Milano, 19. veljače 2016.) bio je talijanski romanopisac, esejist, filozof i jezikoslovac.

Novi!!: 5. siječnja i Umberto Eco · Vidi više »

Ustanak

Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.

Novi!!: 5. siječnja i Ustanak · Vidi više »

Vinnie Jones

Vincent Peter Jones (Watford, 5. siječnja 1965.) poznat i kao Vinnie Jones je umirovljeni velški nogometaš, rođen u Engleskoj.

Novi!!: 5. siječnja i Vinnie Jones · Vidi više »

Vješanje

''La Pendaison'' 1633. Vješanje označava davljenje pri kojemu se koristi težina samoga sebe, uz pomoć predmeta (omča) koji je toj osobi omotan oko vrata, izazivajući pritisak na dišne puteve i vratne arterije.

Novi!!: 5. siječnja i Vješanje · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: 5. siječnja i Vojska · Vidi više »

Wilhelm Conrad Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.

Novi!!: 5. siječnja i Wilhelm Conrad Röntgen · Vidi više »

Wyoming

Wyoming, 44 država SAD-a nastala 1890.

Novi!!: 5. siječnja i Wyoming · Vidi više »

Zagrebački solisti

Zagrebački solisti su najugledniji hrvatski komorni ansambl, utemeljen 1953. godine u sklopu Radio-televizije Zagreb (RTV-a Zagreb).

Novi!!: 5. siječnja i Zagrebački solisti · Vidi više »

1003.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1003. · Vidi više »

1066.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1066. · Vidi više »

1209.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1209. · Vidi više »

1272.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1272. · Vidi više »

1450.

Tempio Malatestiano.

Novi!!: 5. siječnja i 1450. · Vidi više »

1498.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1498. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1519. · Vidi više »

1524.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1524. · Vidi više »

1578.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1578. · Vidi više »

1589.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1589. · Vidi više »

1592.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1592. · Vidi više »

1606.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1606. · Vidi više »

1643.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1643. · Vidi više »

1666.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1666. · Vidi više »

1670.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1670. · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1709. · Vidi više »

1713.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1713. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1762. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1766. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1767. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1769. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1811. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1812. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1832. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1846. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1858. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1860. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1872. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1874. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1878. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1879. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1882. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1885. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1892. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1893. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1896. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1899. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1910. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1913. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1916. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1919. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1922. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1926. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 5. siječnja i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1938. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 5. siječnja i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 5. siječnja i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1949. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1951. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1955. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 5. siječnja i 1965. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1970. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1982. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1985. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1990. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1993. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: 5. siječnja i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 5. siječnja i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 5. siječnja i 1998. · Vidi više »

2. ožujka

2.

Novi!!: 5. siječnja i 2. ožujka · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 5. siječnja i 2004. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 5. siječnja i 2008. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. siječnja i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 5. siječnja i 2015. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 5. siječnja i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 5. siječnja i 2019. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 5. siječnja i 2023. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »