Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

5. studenoga

Indeks 5. studenoga

5.

110 odnosi: Akbar Veliki, Alexis Carrel, Arpad Elo, Štefan Beéry, Čista stranka prava, Bryan Adams, Christiaan Eijkman, Dado Pršo, Darijo Možnik, Delhi (grad), Dimitrie Cantemir, Domovinski rat, Fawzia Egipatska, Film u 1880., Gradišćanski Hrvati, Gregorijanski kalendar, Guy Fawkes, Henning Mankell, Hinduizam, Hrvatska narodna legija, Indija, Izdaja prahom, James Clerk Maxwell, Jean-Pierre Papin, Jelena Brajša, Jill Clayburgh, Joe Dassin, Josip Frank, Kasper Schmeichel, Katoličanstvo, Kazimir III. Veliki, Kira Muratova, Ksenija Sobčak, London, Mack Sennett, Marco Verratti, Milan Mladenović, Mirko Daniel Bogdanić, Mogulsko Carstvo, Mustafa IV., Oleg Blohin, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Paul Sabatier, Prijestupna godina, Rakitje, René Girard, San Francisco, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države, Spomen-područje Barutana, Tomislav Premerl, ..., Valter Dešpalj, Vivien Leigh, Vladimir Horowitz, Zagreb, Zračna luka, 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi", 1310., 1370., 1556., 1605., 1673., 1723., 1762., 1779., 1802., 1808., 1831., 1841., 1854., 1858., 1873., 1879., 1903., 1906., 1907., 1908., 1913., 1921., 1923., 1930., 1934., 1935., 1938., 1939., 1941., 1944., 1947., 1948., 1952., 1958., 1959., 1960., 1963., 1967., 1971., 1974., 1980., 1981., 1986., 1989., 1990., 1991., 1992., 1994., 2010., 2011., 2015., 2018., 2021., 3. prosinca. Proširite indeks (60 više) »

Akbar Veliki

Jezuiti na '''Akbarovom''' dvoru. Ilustracija iz ''Akbarname'', autora Nar Singha, oko 1605. god. '''Akbar''', portret, crtež iz godine njegove smrti - 1605. Dželaludin Muhamed Akbar poznatiji kao Akbar Veliki (Umarkot, Sind, 15. kolovoza 1542. – Agra, 16. kolovoza 1605.) bio je vladar Mogulskog Carstva koji je vladao od 1556. godine.

Novi!!: 5. studenoga i Akbar Veliki · Vidi više »

Alexis Carrel

Alexis Carrel Alexis Carrel (Sainte-Foy-lès-Lyon, 28. lipnja, 1873. – 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: 5. studenoga i Alexis Carrel · Vidi više »

Arpad Elo

Arpad Emmerich Elo (rođen kao Árpád Imre Élő; Egyházaskesző, Mađarska, 25. kolovoza 1903. – Brookfield, Wisconsin, SAD, 5. studenoga 1992.) - mađarski fizičar i šahist, izumitelj Elo rejting sustava za igre i sportove s dva igrača kao što je šah i druge poput nogometa i košarke.

Novi!!: 5. studenoga i Arpad Elo · Vidi više »

Štefan Beéry

Štefan (Stjepan) Beéry ili Béry, Béri (mađarski Beéry István) (Fintafa, 10. rujna, 1841. – Stinac, 5. studenog, 1906.) mađarski je katolički svećenik i pisac gradišćanskohrvatskog jezika.

Novi!!: 5. studenoga i Štefan Beéry · Vidi više »

Čista stranka prava

Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.

Novi!!: 5. studenoga i Čista stranka prava · Vidi više »

Bryan Adams

Bryan Guy Adams (5. studenog 1959.) kanadski je kantautor, gitarist i fotograf.

Novi!!: 5. studenoga i Bryan Adams · Vidi više »

Christiaan Eijkman

'''Christiaan Eijkman''' Christiaan Eijkman (Nijkerk, 11. kolovoza 1858. – Utrecht, 5. studenog 1930.), nizozemski liječnik i patolog.

Novi!!: 5. studenoga i Christiaan Eijkman · Vidi više »

Dado Pršo

Dado Pršo (Zadar, 5. studenoga 1974.), bivši je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 5. studenoga i Dado Pršo · Vidi više »

Darijo Možnik

Darijo Možnik (Zagreb, 5. studenoga 1989. - Zagreb, 22. studenoga 2011.), bio je hrvatski gimnastički reprezentativac, član kluba ZTD "Hrvatski sokol" iz Zagreba.

Novi!!: 5. studenoga i Darijo Možnik · Vidi više »

Delhi (grad)

Delhi, lokalno poznat kao Dilli (hindi: दिल्ली, istočnopandžapski: ਦਿੱਲੀ, urdu: دلّی dillī), ili po službenom imenu Teritorij nacionalnog glavnog grada Delhija (National Capital Territory of Delhi; skr. NCT) je najveća metropola po površini i druga najveća metropola po stanovništvu u Indiji, te glavni grad Indije.

Novi!!: 5. studenoga i Delhi (grad) · Vidi više »

Dimitrie Cantemir

Poštanska marka SSSR, Dimitrie Cantemir, 1973. (Michel 4175, Scott 4132) Dimitrie Cantemir (Falciu, Moldavija, 5. studenog 1673. – Dimitrovka, Rusija, 1. rujna 1723.) je bio rumunjski političar i povjesničar, moldavski knez, književnik, povjesničar, geograf, muzikolog, etnograf, kartograf i enciklopedist.

Novi!!: 5. studenoga i Dimitrie Cantemir · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 5. studenoga i Domovinski rat · Vidi više »

Fawzia Egipatska

Fawzia Egipatska Fawzia Egipatska (poznata i kao Fawzia Fuad ili Fawzia Shirin) (arapski: فوزية بنت الملك فؤاد) (Aleksandrija, 5. studenog 1921. - Aleksandrija, 2. srpnja 2013.) – egipatska princeza i iranska kraljica.

Novi!!: 5. studenoga i Fawzia Egipatska · Vidi više »

Film u 1880.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i Film u 1880. · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: 5. studenoga i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. studenoga i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Guy Fawkes

Crispijna van de Passe starijeg, Guy Fawkes je treći s desne strane Guy Fawkes (13. travnja 1570. u Stonegate, York - 31. siječnja 1606. u Londonu), (u nekim dokumentima pisan kao Guido te prezime Faux ili Faukes) je katolički časnik Kraljevine Engleske, koji je 5.

Novi!!: 5. studenoga i Guy Fawkes · Vidi više »

Henning Mankell

Henning Mankell (Stockholm, 3. veljače 1948. – Göteborg, 5. studenog 2015.), je bio švedski književnik i kazališni redatelj.

Novi!!: 5. studenoga i Henning Mankell · Vidi više »

Hinduizam

Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.

Novi!!: 5. studenoga i Hinduizam · Vidi više »

Hrvatska narodna legija

Hrvatska narodna legija je bila paravojna postrojba Čiste stranke prava, osnovana 1908.Zlatko Hasanbegović, Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., u zborniku radova Pravaška misao i politika, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: 5. studenoga i Hrvatska narodna legija · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: 5. studenoga i Indija · Vidi više »

Izdaja prahom

Skica urotnika Crispina de Passe der Älterea Izdaja prahom, također poznata pod imenom Urota baruta (engl. Powder Treason ili Gunpowder Plot) bila je neuspjela zavjera grupe engleskih katoličkih ekstremista koji su 1605.

Novi!!: 5. studenoga i Izdaja prahom · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: 5. studenoga i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Jean-Pierre Papin

Jean-Pierre Papin (Boulogne-sur-Mer, 5. studenoga 1963. –) francuski bivši nogometaš i trener Najveće uspjehe postigao je igrajući za francuski klub Olympique Marseille od 1986. do 1992. godine, s kojim je osvojio 4 francuska prvenstva zaredom od 1989. do 1992. godine došao i do finala Kupa prvaka 1991. godine, koje su izgubili od Crvene zvezde.

Novi!!: 5. studenoga i Jean-Pierre Papin · Vidi više »

Jelena Brajša

Jelena Brajša (Zagreb, 18. kolovoza 1935. – Zagreb, 5. studenoga 2021.) bila je hrvatska socijalna radnica i humanitarna djelatnica, dugogodišnja ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Novi!!: 5. studenoga i Jelena Brajša · Vidi više »

Jill Clayburgh

Jill Clayburgh (30. travnja 1944. – 5. studenog 2010.) bila je američka glumica.

Novi!!: 5. studenoga i Jill Clayburgh · Vidi više »

Joe Dassin

Joseph Ira Dassin (New York, SAD, 5. studenog 1938. – Papeete, Tahiti, 20. kolovoza 1980.), američki glazbenik, pjevao na francuskom jeziku.

Novi!!: 5. studenoga i Joe Dassin · Vidi više »

Josip Frank

Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: 5. studenoga i Josip Frank · Vidi više »

Kasper Schmeichel

Kasper Peter Schmeichel (Kopenhagen, 5. studenog 1986.) danski je nogometni vratar koji trenutačno igra za Anderlecht i dansku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 5. studenoga i Kasper Schmeichel · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: 5. studenoga i Katoličanstvo · Vidi više »

Kazimir III. Veliki

Kazimir III.

Novi!!: 5. studenoga i Kazimir III. Veliki · Vidi više »

Kira Muratova

Kira Georgievna Muratova, rođena Korotkova (na ukrajinskom: Кіра Георгіївна Муратова, Soroca, 5. studenog 1934. – Odesa, 6. lipnja 2018.) - bila je sovjetska i ukrajinska filmska redateljica, scenaristica i glumica poznata po svojem neubičajenom redateljskom stilu.

Novi!!: 5. studenoga i Kira Muratova · Vidi više »

Ksenija Sobčak

Ksenija Sobčak Ksenija Anatoljevna Sobčak (ruski: Ксения Анатольевна Собчак), (Sankt-Peterburg, 5. studenoga 1981.) – ruska tv-voditeljica i politička aktivistica.

Novi!!: 5. studenoga i Ksenija Sobčak · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: 5. studenoga i London · Vidi više »

Mack Sennett

Mack Sennett, pravim imenom Michael Sinnott (Danville, Quebec, 17. siječnja 1880. - Hollywood, 5. studenog 1960.), američki filmski redatelj, glumac i producent kanadskog porijekla.

Novi!!: 5. studenoga i Mack Sennett · Vidi više »

Marco Verratti

Marco Verratti (Pescara, 5. studenog 1992.) je talijanski nogometaš koji trenutno igra za katarski Al-Arabi i talijansku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 5. studenoga i Marco Verratti · Vidi više »

Milan Mladenović

Milan Mladenović (Zagreb, 21. rujna 1958. – Beograd, 5. studenoga 1994.) bio je srbijanski rock-glazbenik, najpoznatiji kao pjevač i gitarist beogradske rock skupine Ekatarina Velika.

Novi!!: 5. studenoga i Milan Mladenović · Vidi više »

Mirko Daniel Bogdanić

Mirko Danijel Bogdanić, matematičar, astronom, geodet Mirko Danijel Bogdanić, (Virovitica, 5. studenog 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.), bio je hrvatski znanstvenik.

Novi!!: 5. studenoga i Mirko Daniel Bogdanić · Vidi više »

Mogulsko Carstvo

Mogulsko Carstvo (perzijski: شاهان مغول, Shāhān-e Moġul; urdu: مغلیہ سلطنت; samoprozvani: گوركانى, Gūrkānī) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu.

Novi!!: 5. studenoga i Mogulsko Carstvo · Vidi više »

Mustafa IV.

Mustafa IV. (8. rujna 1779. – 5. studenog 1808.) turski sultan Sultan Mustafa IV. Mustafa IV.

Novi!!: 5. studenoga i Mustafa IV. · Vidi više »

Oleg Blohin

Oleg Blohin ili Oleh Blohin (ukr. Оле́г Володи́мирович Блохі́н, čita se Oleh Volodymyrovyč Blohin) (Kijev, 5. studenog 1952.) je ukrajinski nogometni trener i umirovljeni nogometaš.

Novi!!: 5. studenoga i Oleg Blohin · Vidi više »

Parlament Ujedinjenog Kraljevstva

Westminsterska palača u Londonu, sjedište britanskog parlamenta. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, puni naziv Parlament Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. The Parliament of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) je vrhovno zakonodavno tijelo Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: 5. studenoga i Parlament Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Paul Sabatier

'''Paul Sabatier''' Paul Sabatier (Carcassonne, 5. studenog 1854. – Toulouse, 14. kolovoza 1941.), francuski kemičar.

Novi!!: 5. studenoga i Paul Sabatier · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. studenoga i Prijestupna godina · Vidi više »

Rakitje

Rakitje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: 5. studenoga i Rakitje · Vidi više »

René Girard

René Girard René Girard (Avignon, 25. prosinca 1923. – Stanford, 5. studenog 2015.), francuski povjesničar, pisac, kritičar i religijski filozof.

Novi!!: 5. studenoga i René Girard · Vidi više »

San Francisco, Kalifornija

San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.

Novi!!: 5. studenoga i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 5. studenoga i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Spomen-područje Barutana

Spomen područje Barutana Spomen-područje Barutana je spomen-područje za poginule i stradale u obrani Bjelovara 29. rujna 1991. Nalazi se na sjeverozapadnom ulazu u grad u šumi Bedenik unutar četvrti Hrgovljani.

Novi!!: 5. studenoga i Spomen-područje Barutana · Vidi više »

Tomislav Premerl

Tomislav Premerl (Zagreb, 5. studenoga 1939. – Zagreb, 7. travnja 2018.) je hrvatski arhitekt i stručni pisac.

Novi!!: 5. studenoga i Tomislav Premerl · Vidi više »

Valter Dešpalj

Valter Dešpalj (Zadar, 5. studenoga 1947. – Zagreb, 9. travnja 2023.) bio je hrvatski violončelist i glazbeni pedagog.

Novi!!: 5. studenoga i Valter Dešpalj · Vidi više »

Vivien Leigh

Vivien Leigh (Darjeeling, Indija, 5. studenog 1913. – London, 8. srpnja 1967.), engleska kazališna i filmska glumica.

Novi!!: 5. studenoga i Vivien Leigh · Vidi više »

Vladimir Horowitz

Vladimir Samojlovič Horowitz (ruski: Владимир Самойлович Горовиц, Vladimir Samojlovič Gorovic; ukrajinski: Володимир Самійлович Горовиць, Volodimir Samiilovič Horovic) (r. Bedričev, Ukrajina, 1. listopada 1903. – u. New York, 5. studenog 1989.), američki pijanist ruskog podrijetla.

Novi!!: 5. studenoga i Vladimir Horowitz · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 5. studenoga i Zagreb · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: 5. studenoga i Zračna luka · Vidi više »

1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"

1.

Novi!!: 5. studenoga i 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" · Vidi više »

1310.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1310. · Vidi više »

1370.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1370. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1556. · Vidi više »

1605.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1605. · Vidi više »

1673.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1673. · Vidi više »

1723.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1723. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1762. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1779. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1802. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1808. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1831. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1841. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1854. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1858. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1873. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1879. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1903. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1907. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1908. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1913. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1923. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1930. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 5. studenoga i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1935. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1944. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1952. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1959. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1963. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1967. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 5. studenoga i 1974. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1981. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1986. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 5. studenoga i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 1994. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: 5. studenoga i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 5. studenoga i 2011. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 5. studenoga i 2015. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 5. studenoga i 2018. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: 5. studenoga i 2021. · Vidi više »

3. prosinca

3.

Novi!!: 5. studenoga i 3. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

5. studenog.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »