Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

6. prosinca

Indeks 6. prosinca

6.

141 odnosi: Češka, Baldassare Castiglione, Batu-kan, Biskup, Bruxelles, Cijanovodična kiselina, Dan, Dan državnosti, Danska, Džej Ramadanovski, Džingis-kan, Djeca, Dominik Glavina, Domovinski rat, Dubrovnik, Dulce María, Dva, Emil Zátopek, Enciklopedija, Encyclopædia Britannica, Europa, Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020., Federacija, Festival di Sanremo, Finska, Florida, Glavni grad, Grad, Gregorijanski kalendar, Halifax, Halil Džubran, HNK Hajduk Split, Hotel, Hrvatska ženska rukometna reprezentacija, Hrvatski narodni savez, Irska, Ivanić, Ivo Robić, Jakov Altaras, Janko Nikola Grahor, Jean Baptiste Siméon Chardin, Johann Palisa, Joseph Louis Gay-Lussac, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Ćulinović, Kalij, Kanada, Katolička Crkva, Kijev, Komiža, ..., Kraljevica, Krapina, Ljubo Kuntarić, Mala Azija, Matija Mesić, Max Müller, Minobacač, Nacionalni park, Nacionalni park Everglades, Natrij, Nikola Gazdić, Nizozemska ženska rukometna reprezentacija, Ognjen Sviličić, Olimpijske igre, Osijek, Pleternica, Požar, Pomorstvo, Povjesničar, Prag, Pravoslavna crkva, Prelog, Prijestupna godina, Projektil, Radio, Rajka Vali, Raketa, Roberto Bartini, Rock, Roy Orbison, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Stjepan Gunjača, Svetac, Sveti Blaž, Sveti Nikola, Svijet, Televizija, Tenk, Toma Erdődy, Top, Ujedinjeno Kraljevstvo, Varaždin, Vladimir Prelog, Werner von Siemens, Zagrebački festival, 1240., 1478., 1504., 1529., 1586., 1699., 1768., 1778., 1779., 1816., 1823., 1826., 1827., 1848., 1850., 1878., 1883., 1892., 1897., 1900., 1906., 1909., 1917., 1918., 1922., 1925., 1931., 1936., 1947., 1954., 1960-ih, 1964., 1974., 1981., 1985., 1988., 1991., 1992., 1998., 2000., 2001., 2008., 2020., 351.. Proširite indeks (91 više) »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 6. prosinca i Češka · Vidi više »

Baldassare Castiglione

'''Baldassare Castiglione''' Baldassare Castiglione (Castico kod Mantue, 6. prosinca 1478. – Toledo, 7. veljače 1529.)Datumi rođenja i smrti, uzrok smrti, iz, Italica, Rai International online.

Novi!!: 6. prosinca i Baldassare Castiglione · Vidi više »

Batu-kan

Crtež Batu-kana u kineskom rukopisu iz 14. stoljeća Batu-kan, (?, oko 1205. – Saraj, 1255.), mongolski osvajač.

Novi!!: 6. prosinca i Batu-kan · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: 6. prosinca i Biskup · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: 6. prosinca i Bruxelles · Vidi više »

Cijanovodična kiselina

Cijanovodična kiselina (pruska kiselina, HCN(aq)) je otopina plina cijanovodika (HCN) u vodi.

Novi!!: 6. prosinca i Cijanovodična kiselina · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: 6. prosinca i Dan · Vidi više »

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Novi!!: 6. prosinca i Dan državnosti · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: 6. prosinca i Danska · Vidi više »

Džej Ramadanovski

Džej Ramadanovski (Beograd, 29. travnja 1964. – Beograd, 6. prosinca 2020.) bio je srbijanski pjevač romskog i makedonskog podrijetla, poznat po svojim baladama.

Novi!!: 6. prosinca i Džej Ramadanovski · Vidi više »

Džingis-kan

'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.

Novi!!: 6. prosinca i Džingis-kan · Vidi više »

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Novi!!: 6. prosinca i Djeca · Vidi više »

Dominik Glavina

Dominik Glavina (Čakovec, 6. prosinca 1992.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za Bjelovar.

Novi!!: 6. prosinca i Dominik Glavina · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 6. prosinca i Domovinski rat · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: 6. prosinca i Dubrovnik · Vidi više »

Dulce María

Dulce María 2006. godine Dulce María Espinoza Saviñón (6. prosinca 1985.), meksička je glumica, pjevačica, skladateljica i spisateljica.

Novi!!: 6. prosinca i Dulce María · Vidi više »

Dva

Dva je drugi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb i prvi je prosti broj u nizu.

Novi!!: 6. prosinca i Dva · Vidi više »

Emil Zátopek

Emil Zátopek (Kopřivnice, Moravska, 19. rujna 1922. – Prag, 22. studenog 2000.), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti.

Novi!!: 6. prosinca i Emil Zátopek · Vidi više »

Enciklopedija

Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.

Novi!!: 6. prosinca i Enciklopedija · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: 6. prosinca i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: 6. prosinca i Europa · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.

Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2020. održavalo se od 3. do 20. prosinca 2020.

Novi!!: 6. prosinca i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020. · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: 6. prosinca i Federacija · Vidi više »

Festival di Sanremo

Pogled na dvoranu Kazina u kojem se počeo održavati festival Festival di Sanremo punim nazivom Festival della canzone italiana (hrvatski: Festival talijanske pjesme) je popularno natjecanje u lakoj glazbi, za najbolju talijansku pjesmu, koje se održava od 1951. u ljetovalištu Sanremo.

Novi!!: 6. prosinca i Festival di Sanremo · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: 6. prosinca i Finska · Vidi više »

Florida

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.

Novi!!: 6. prosinca i Florida · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: 6. prosinca i Glavni grad · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: 6. prosinca i Grad · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 6. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Halifax

Halifax je grad u Kanadi.

Novi!!: 6. prosinca i Halifax · Vidi više »

Halil Džubran

Halil Džubran (Bšari, 6. siječnja 1883. – New York, 10. travnja 1931.), također i Kahlil Gibran i Khalil Gibran (arapski: جبران خليل جبران), bio je libanonski, maronitski, arapski i američki pjesnik.

Novi!!: 6. prosinca i Halil Džubran · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: 6. prosinca i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Hotel

Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.

Novi!!: 6. prosinca i Hotel · Vidi više »

Hrvatska ženska rukometna reprezentacija

Hrvatska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u športu rukometu.

Novi!!: 6. prosinca i Hrvatska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatski narodni savez

Hrvatski narodni savez je bila politička stranka vojvođanskih Hrvata.

Novi!!: 6. prosinca i Hrvatski narodni savez · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: 6. prosinca i Irska · Vidi više »

Ivanić

Hrvatska.

Novi!!: 6. prosinca i Ivanić · Vidi više »

Ivo Robić

Ivo Robić (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru.

Novi!!: 6. prosinca i Ivo Robić · Vidi više »

Jakov Altaras

Mr.sc.dr.

Novi!!: 6. prosinca i Jakov Altaras · Vidi više »

Janko Nikola Grahor

Janko Grahor (Petrinja, 6. prosinca 1827. – Zagreb, 22. studenog 1906.) bio je hrvatski graditelj, projektant i društveni djelatnik.

Novi!!: 6. prosinca i Janko Nikola Grahor · Vidi više »

Jean Baptiste Siméon Chardin

Jean Baptiste Siméon Chardin (Pariz, 2. studenog 1699. – Pariz, 6. prosinca 1779.), francuski slikar rokokoa; najznačajniji slikar poetičnih i realističnih mrtvih priroda, prizora u interijerima, karakternih figura i portreta u francuskom slikarstvu 18. stoljeća.

Novi!!: 6. prosinca i Jean Baptiste Siméon Chardin · Vidi više »

Johann Palisa

Johann Palisa (Opava, Češka, 6. prosinca 1848. – Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom šleskoga podrijetla.

Novi!!: 6. prosinca i Johann Palisa · Vidi više »

Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. – Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: 6. prosinca i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: 6. prosinca i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Juraj Ćulinović

Juraj Ćulinović ili Giorgio Schiavone (Skradin, između 1433. i 1436. – Šibenik, 6. prosinca 1504.), hrvatski renesansni slikar.

Novi!!: 6. prosinca i Juraj Ćulinović · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: 6. prosinca i Kalij · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: 6. prosinca i Kanada · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: 6. prosinca i Katolička Crkva · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: 6. prosinca i Kijev · Vidi više »

Komiža

Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Komiža · Vidi više »

Kraljevica

Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Kraljevica · Vidi više »

Krapina

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Krapina · Vidi više »

Ljubo Kuntarić

Ljuboslav Kuntarić (Čakovec, 20. lipnja 1925. – Volosko, 4. listopada 2016.), objavljeno 4.

Novi!!: 6. prosinca i Ljubo Kuntarić · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: 6. prosinca i Mala Azija · Vidi više »

Matija Mesić

Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.

Novi!!: 6. prosinca i Matija Mesić · Vidi više »

Max Müller

'''Max Müller''' Friedrich Max Müller (Dessau, 6. prosinca 1823. – Oxford, 28. listopada 1900.), njemački filolog i orientalist.

Novi!!: 6. prosinca i Max Müller · Vidi više »

Minobacač

M224 Minobacač je topničko oružje koje se sastoji od tri osnovna dijela: cijevi, podloge i dvonošca.

Novi!!: 6. prosinca i Minobacač · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: 6. prosinca i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Everglades

Nacionalni park Everglades (eng. Everglades National Park) jedan je od 58 nacionalnih parkova Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: 6. prosinca i Nacionalni park Everglades · Vidi više »

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Novi!!: 6. prosinca i Natrij · Vidi više »

Nikola Gazdić

200px Nikola Gazdić (Split, rođen sredinom 1890-tih; - 6. prosinca 1922.), Hajdukov igrač na mjestu napadača.

Novi!!: 6. prosinca i Nikola Gazdić · Vidi više »

Nizozemska ženska rukometna reprezentacija

Nizozemska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Nizozemsku u športu rukometu.

Novi!!: 6. prosinca i Nizozemska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Ognjen Sviličić

Ognjen Sviličić (Split, 1971.) hrvatski redatelj.

Novi!!: 6. prosinca i Ognjen Sviličić · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: 6. prosinca i Olimpijske igre · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Osijek · Vidi više »

Pleternica

Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Pleternica · Vidi više »

Požar

Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.

Novi!!: 6. prosinca i Požar · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: 6. prosinca i Pomorstvo · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: 6. prosinca i Povjesničar · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: 6. prosinca i Prag · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: 6. prosinca i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Prelog

Prelog je grad u Međimurskoj županiji u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Prelog · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 6. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »

Projektil

XM982 Excalibur vođeni projektil Projektil je fizičko tijelo, naprava ili složeno sredstvo koje gađa neki cilj.

Novi!!: 6. prosinca i Projektil · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: 6. prosinca i Radio · Vidi više »

Rajka Vali

Rajka Vali, rođena Valerija Raukar (Ruma, 8. rujna 1924. – Zagreb, 6. ožujka 2011.) bila je hrvatska pjevačica zabavnih melodija, prvi ženski glas 1950-ih.

Novi!!: 6. prosinca i Rajka Vali · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Novi!!: 6. prosinca i Raketa · Vidi više »

Roberto Bartini

Roberto Bartini (ili Roberto Oros di Bartini) (14. svibnja 1897., Rijeka – 6. prosinca 1974., Moskva), bio je konstruktor zrakoplova i znanstvenik.

Novi!!: 6. prosinca i Roberto Bartini · Vidi više »

Rock

Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.

Novi!!: 6. prosinca i Rock · Vidi više »

Roy Orbison

Roy Kelton Orbison (23. travnja 1936. -, 6. prosinca 1988.) bio je popularni i utjecajni američki pjevač, skladatelj i gitarist.

Novi!!: 6. prosinca i Roy Orbison · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 6. prosinca i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 6. prosinca i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: 6. prosinca i Sjever · Vidi više »

Stjepan Gunjača

Stjepan Gunjača (Sinj, 28. rujna 1909. – Split, 6. prosinca 1981.), hrvatski povjesničar, muzeolog, arheolog i povijesni topograf.

Novi!!: 6. prosinca i Stjepan Gunjača · Vidi više »

Svetac

sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.

Novi!!: 6. prosinca i Svetac · Vidi više »

Sveti Blaž

Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.

Novi!!: 6. prosinca i Sveti Blaž · Vidi više »

Sveti Nikola

Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.

Novi!!: 6. prosinca i Sveti Nikola · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: 6. prosinca i Svijet · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: 6. prosinca i Televizija · Vidi više »

Tenk

Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Novi!!: 6. prosinca i Tenk · Vidi više »

Toma Erdődy

Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.

Novi!!: 6. prosinca i Toma Erdődy · Vidi više »

Top

250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.

Novi!!: 6. prosinca i Top · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 6. prosinca i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: 6. prosinca i Varaždin · Vidi više »

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Novi!!: 6. prosinca i Vladimir Prelog · Vidi više »

Werner von Siemens

Ernst Werner von Siemens (Lenthe, 13. prosinca 1816. – Charlottenburg, 6. prosinca 1892.), njemački elektrotehničar i izumitelj.

Novi!!: 6. prosinca i Werner von Siemens · Vidi više »

Zagrebački festival

 Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih), Logotip Zagrebfesta. Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku.

Novi!!: 6. prosinca i Zagrebački festival · Vidi više »

1240.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1240. · Vidi više »

1478.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1478. · Vidi više »

1504.

1504. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 6. prosinca i 1504. · Vidi više »

1529.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1529. · Vidi više »

1586.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1586. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1699. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1768. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1778. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1779. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1816. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1823. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1826. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1827. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1848. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1850. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1878. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1883. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1892. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1897. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 6. prosinca i 1900. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1906. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1909. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1918. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1922. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1925. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1931. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1936. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1947. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1954. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1960-ih · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1964. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 6. prosinca i 1974. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1981. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1985. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1988. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 6. prosinca i 1992. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 6. prosinca i 1998. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: 6. prosinca i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 6. prosinca i 2001. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 6. prosinca i 2008. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 6. prosinca i 2020. · Vidi više »

351.

Bez opisa.

Novi!!: 6. prosinca i 351. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »