Brže od pregledniku!
96 odnosi: Alexander von Humboldt, Đorđe Novković, Švicarska, Élie Cartan, Bedřich Hrozný, Chris Paul, Eiffelov toranj, Engleska, Francuska, Frano Mašković, George Clooney, Gregorijanski kalendar, Gruž, Guinnessova knjiga rekorda, Henrik II. Sveti, Irenej Srijemski, Ivan Dežman, Jasna Melvinger, Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet, Jugoslavenska narodna armija, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Kijevo, Kordunaška buna, Latvija, Lausanne, Leo Joseph Suenens, Lilian Sheldon, M/T Ilirija, Marjan Mrmić, Marlene Dietrich, Maximilien Robespierre, Orson Welles, Pariz, Pjesma Eurovizije, Prijestupna godina, Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991., Renesansa, Riga, Rim, Riva (sastav), Rudolph Valentino, Sigmund Freud, Skender Fabković, Smješko, Split, Sveti Juraj, Svjetska izložba, Tony Blair, Trg bana Jelačića (Zagreb), Umag, ..., Victor Grignard, Zagreb, Zoologija, 1024., 1527., 1720., 1758., 1769., 1778., 1794., 1826., 1841., 1856., 1859., 1862., 1869., 1871., 1873., 1879., 1889., 1895., 1901., 1904., 1905., 1915., 1926., 1935., 1939., 1940., 1942., 1943., 1950., 1951., 1953., 1961., 1965., 1978., 1985., 1989., 1991., 1992., 1996., 2007., 2011., 973., 978.. Proširite indeks (46 više) »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: 6. svibnja i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Đorđe Novković
Đorđe Novković (Sarajevo, 2. rujna 1943. – Zagreb, 6. svibnja 2007.), hrvatski skladatelj zabavne glazbe.
Novi!!: 6. svibnja i Đorđe Novković · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 6. svibnja i Švicarska · Vidi više »
Élie Cartan
Élie Joseph Cartan (Dolomieu, 9. travnja 1869. – Pariz, 6. svibnja 1951.), francuski matematičar Bio je profesor na sveučilištima u Montpellieru, Lyonu, Nancyju i pariškoj Sorbonni.
Novi!!: 6. svibnja i Élie Cartan · Vidi više »
Bedřich Hrozný
Bedřich Hrozný Bedřich Hrozný (Lysá nad Labem, Češka, Austro-Ugarska, 6. svibnja 1879. – Prag, 18. prosinca 1952.), češki arheolog i jezikoslovac.
Novi!!: 6. svibnja i Bedřich Hrozný · Vidi više »
Chris Paul
Christopher Emmanuel Paul (6. svibnja 1985.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 6. svibnja i Chris Paul · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: 6. svibnja i Eiffelov toranj · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 6. svibnja i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 6. svibnja i Francuska · Vidi više »
Frano Mašković
Frano Mašković (Dubrovnik, 6. svibnja 1978.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 6. svibnja i Frano Mašković · Vidi više »
George Clooney
George Clooney (Lexington, Kentucky, 6. svibnja 1961.), američki filmski glumac, redatelj, scenarist i producent, isprva poznat po ulozi dr.
Novi!!: 6. svibnja i George Clooney · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 6. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Novi!!: 6. svibnja i Gruž · Vidi više »
Guinnessova knjiga rekorda
Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.
Novi!!: 6. svibnja i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »
Henrik II. Sveti
Krunidba Henrika II. - minijatura iz careva sakramentara Henrik II.
Novi!!: 6. svibnja i Henrik II. Sveti · Vidi više »
Irenej Srijemski
Sveti Irenej Srijemski (Sirmij, kasno 3. stoljeće – Sirmij, 6. travnja 304.) bio je sirmijski biskup i kršćanski mučenik ranog 4. stoljeća.
Novi!!: 6. svibnja i Irenej Srijemski · Vidi više »
Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. svibnja 1841. – Zagreb, 24. listopada 1873.), hrvatski književnik i liječnik pulmolog Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.
Novi!!: 6. svibnja i Ivan Dežman · Vidi više »
Jasna Melvinger
Jasna Melvinger (Petrovaradin, 26. svibnja 1940.) hrvatska je književnica, jezikoslovka, i sveučilišna profesorica.
Novi!!: 6. svibnja i Jasna Melvinger · Vidi više »
Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet
Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet (Salon-de-Provence, 4. studenoga 1720. – Pariz, 6. svibnja 1778.) je bio francuski ljekarnik, botaničar i istraživač.
Novi!!: 6. svibnja i Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 6. svibnja i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 6. svibnja i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kijevo
Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: 6. svibnja i Kijevo · Vidi više »
Kordunaška buna
Kordunaška buna (naziv u Hrvatskoj) odnosno Cazinska buna (naziv izvan Hrvatske), prva prava buna u Titovoj Jugoslaviji protiv novog socijalističkog uređenja.
Novi!!: 6. svibnja i Kordunaška buna · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 6. svibnja i Latvija · Vidi više »
Lausanne
Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).
Novi!!: 6. svibnja i Lausanne · Vidi više »
Leo Joseph Suenens
Leo Joseph Suenens (Ixelles, 16. srpnja 1904. – Bruxelles, 6. svibnja 1996.), belgijski kardinal i nadbiskup Mechelena i Bruxellesa te primas Belgije.
Novi!!: 6. svibnja i Leo Joseph Suenens · Vidi više »
Lilian Sheldon
Lilian Sheldon (Handsworth, West Midlands, svibanj 1862. – Exmouth, 6. svibnja 1942.) bila je engleska zoologinja.
Novi!!: 6. svibnja i Lilian Sheldon · Vidi više »
M/T Ilirija
M/T Ilirija je bio trajekt za međunarodne i dužobalne linije u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.
Novi!!: 6. svibnja i M/T Ilirija · Vidi više »
Marjan Mrmić
Marjan Mrmić (Sisak, 6. svibnja 1965.), bivši je hrvatski reprezentativni nogometni vratar, danas trener vratara u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.
Novi!!: 6. svibnja i Marjan Mrmić · Vidi više »
Marlene Dietrich
Marlene Dietrich (maɐˈleːnə ˈdiːtʁɪç, Berlin, Njemačka, 27. prosinca 1901. – Pariz, Francuska, 6. svibnja 1992.) bila je njemačko-američka glumica i pjevačica.
Novi!!: 6. svibnja i Marlene Dietrich · Vidi više »
Maximilien Robespierre
'''Maximilien Robespierre''' Maximilien François Marie Isidore de Robespierre (Arras, 6. svibnja 1758. – Pariz, 28. srpnja 1794.), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revolucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora tijekom Jakobinske diktature 1793/1794.
Novi!!: 6. svibnja i Maximilien Robespierre · Vidi više »
Orson Welles
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. – Los Angeles, 10. listopada 1985.), američki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalište, radio i televiziju.
Novi!!: 6. svibnja i Orson Welles · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 6. svibnja i Pariz · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: 6. svibnja i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 6. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991.
Radnička akcija u Slavonskom Brodu, u tvornici Specijalnih vozila Đuri Đakoviću koja se zbila 6. svibnja 1991. godine.
Novi!!: 6. svibnja i Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991. · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: 6. svibnja i Renesansa · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: 6. svibnja i Riga · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: 6. svibnja i Rim · Vidi više »
Riva (sastav)
Riva, pop grupa iz Zadra, pobjednici Pjesme Eurovizije 1989.
Novi!!: 6. svibnja i Riva (sastav) · Vidi više »
Rudolph Valentino
Rudolph Valentino (1922) Rudolph Valentino (Castellaneta, 6. svibnja 1895. - New York, 23. kolovoza 1926.) talijanski glumac.
Novi!!: 6. svibnja i Rudolph Valentino · Vidi više »
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Novi!!: 6. svibnja i Sigmund Freud · Vidi više »
Skender Fabković
Skender Fabković, Miloš Skender Fabković, Škender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.Dragutin Franković, Mihajlo Ogrizović i Dragutin Pazman, ur., Sto godina Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i učiteljstva u Hrvatskoj: 1871. ‒ 1971., Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1971., str. 417.) je bio hrvatski učitelj, pedagog, pisac, novinar i novinski urednik iz Samobora.
Novi!!: 6. svibnja i Skender Fabković · Vidi više »
Smješko
Standardni žuti smješko Smješko (eng. smiley) pojednostavljeni je likovni i grafički prikaz ljudskog lica, kojim se izražavaju osjećaji.
Novi!!: 6. svibnja i Smješko · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: 6. svibnja i Split · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: 6. svibnja i Sveti Juraj · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: 6. svibnja i Svjetska izložba · Vidi više »
Tony Blair
Anthony "Tony" Charles Lynton Blair (Edinburgh, 6. svibnja 1953.), britanski političar.
Novi!!: 6. svibnja i Tony Blair · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: 6. svibnja i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: 6. svibnja i Umag · Vidi više »
Victor Grignard
François Auguste Victor Grignard (Cherbourg, 6. svibnja 1871. – Lyon, 13. prosinca 1935.) bio je francuski kemičar te dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1912. godine.
Novi!!: 6. svibnja i Victor Grignard · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 6. svibnja i Zagreb · Vidi više »
Zoologija
Zoologija (od grčkog zoon "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja.
Novi!!: 6. svibnja i Zoologija · Vidi više »
1024.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1024. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1527. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1720. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1758. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1769. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1778. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1794. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1826. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1841. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1856. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1859. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1862. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1871. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1873. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1879. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1889. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1895. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 6. svibnja i 1901. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1905. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1915. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1926. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1935. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 6. svibnja i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 6. svibnja i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1943. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 6. svibnja i 1965. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1978. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1985. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 6. svibnja i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 1996. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 6. svibnja i 2007. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 2011. · Vidi više »
973.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 973. · Vidi više »
978.
Bez opisa.
Novi!!: 6. svibnja i 978. · Vidi više »
