Brže od pregledniku!
20 odnosi: FK Žalgiris, FK Sūduva, HNK Orijent 1919, HNK Rijeka, Hrvatska, NK Istra 1961, NK Pomorac Kostrena, Nogometne pozicije, Rijeka, 1985., 2004., 2007., 2009., 2010., 2012., 2015., 2016., 2020., 2021., 24. listopada.
FK Žalgiris
FK Žalgiris (Futbolo klubas "Žalgiris") je profesionalni nogometni klub iz Vilniusa u Litvi.
Novi!!: Andro Švrljuga i FK Žalgiris · Vidi više »
FK Sūduva
FK Sūduva (Futbolo klubas "Sūduva") je profesionalni nogometni klub iz Marijampolė u Litvi.
Novi!!: Andro Švrljuga i FK Sūduva · Vidi više »
HNK Orijent 1919
HNK Orijent 1919 hrvatski je nogometni klub sa Sušaka, mjesta koje je upravno dijelom Grada Rijeke.
Novi!!: Andro Švrljuga i HNK Orijent 1919 · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Andro Švrljuga i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andro Švrljuga i Hrvatska · Vidi više »
NK Istra 1961
NK Istra 1961 š.d.d. je hrvatski nogometni klub iz Pule, koji od sezone 2009./10. igra u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nakon što je postao prvakom Druge HNL sezone 2008./09. Najveći uspjesi kluba su igranje u finalu hrvatskog nogometnog kupa sezona 2002./03. i 2020./21., te osvajanje naslova prvaka 2. HNL, sezona 2003./04. i 2008./09. Svoje domaće utakmice Istra 1961 igra na stadionu Aldo Drosina, te nastupa u zeleno-žutim dresovima.
Novi!!: Andro Švrljuga i NK Istra 1961 · Vidi više »
NK Pomorac Kostrena
NK Pomorac je hrvatski nogometni klub sa sjedištem u Kostreni, predgrađu Rijeke.
Novi!!: Andro Švrljuga i NK Pomorac Kostrena · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Andro Švrljuga i Nogometne pozicije · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Andro Švrljuga i Rijeka · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Andro Švrljuga i 1985. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Andro Švrljuga i 2021. · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Andro Švrljuga i 24. listopada · Vidi više »
