Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

B

Indeks B

Datoteka:Latin alphabet Bb.png B (be) je 2.

16 odnosi: B (registracijska oznaka), Belgija, Bor (element), Egipatski hijeroglifi, Feničko pismo, Fizika, Glazba, Grčki alfabet, Hijeroglifi, Kemija, Latinica, Magnetsko polje, Suglasnik, Ton, Vektor, Zvučni bilabijalni ploziv.

B (registracijska oznaka)

B međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Belgija.

Novi!!: B i B (registracijska oznaka) · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: B i Belgija · Vidi više »

Bor (element)

Bor je ime dobio po arapskoj riječi buraq ili perzijskoj riječi burah, koje označavaju mineral boraks.

Novi!!: B i Bor (element) · Vidi više »

Egipatski hijeroglifi

Ramzesa II. u pozadini. Egipatski hijeroglifi predstavljaju pismo koje su rabili Drevni Egipćani, a koje je predstavljalo kombinaciju logografskih, abecedskih i ideografskih elemenata.

Novi!!: B i Egipatski hijeroglifi · Vidi više »

Feničko pismo

Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.

Novi!!: B i Feničko pismo · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: B i Fizika · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: B i Glazba · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.

Novi!!: B i Grčki alfabet · Vidi više »

Hijeroglifi

Hijeroglifi Hijeroglifi su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu.

Novi!!: B i Hijeroglifi · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: B i Kemija · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: B i Latinica · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: B i Magnetsko polje · Vidi više »

Suglasnik

Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.

Novi!!: B i Suglasnik · Vidi više »

Ton

Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).

Novi!!: B i Ton · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: B i Vektor · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: B i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »