Brže od pregledniku!
16 odnosi: Bosna i Hercegovina, Breznica Đakovačka, Brezovica, Edita Majić, Edith Stein, Elizabeta od Presvetog Trojstva, Hrvatska, Katoličanstvo, Kloštar Ivanić, Marija Bistrica, Samostan, Sarajevo, Sveta Mala Terezija, Terezija Avilska, 1562., 24. kolovoza.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Breznica Đakovačka
Breznica Đakovačka je naselje u općini Levanjska Varoš u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Breznica Đakovačka · Vidi više »
Brezovica
Hrvatska.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Brezovica · Vidi više »
Edita Majić
Edita Majić (Split, 24. siječnja 1970.) je hrvatska časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska kazališna i filmska glumica.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Edita Majić · Vidi više »
Edith Stein
Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Katoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Edith Stein · Vidi više »
Elizabeta od Presvetog Trojstva
Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva, rođenim imenom Élisabeth Catez (Avord, 18. srpnja 1880. – Dijon, 9. studenog 1906.) - francuska svetica, redovnica karmelićanka, spisateljica, mističarka Roditelji su joj bili kapetan Joseph Catez i Marie Rolland.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Elizabeta od Presvetog Trojstva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Hrvatska · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Katoličanstvo · Vidi više »
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić je naseljeno mjesto i istoimena općina u blizini Ivanić-Grada, pripada Zagrebačkoj županiji u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Kloštar Ivanić · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Marija Bistrica · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Samostan · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Sarajevo · Vidi više »
Sveta Mala Terezija
Sveta Mala Terezija, poznata i kao sv.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Sveta Mala Terezija · Vidi više »
Terezija Avilska
Sveta Terezija Avilska (Avila, Španjolska, 28. ožujka 1515. – Alba de Tormes, 4. listopada 1582.), mističarka, književnica, svetica i reformatorica redovničke zajednice karmelićanki.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i Terezija Avilska · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i 1562. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Bosonoge karmelićanke i 24. kolovoza · Vidi više »
