Brže od pregledniku!
56 odnosi: AC Ajaccio, Andrij Ševčenko, AS Croatia Villefranche, AS Monaco FC, Škotski Liga kup, Škotski Premiership, Belgija, Coupe de la Ligue, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", DVD, Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004., Francuska, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Jean Tigana, Jutarnji list, Korzika, Ligue 1, Marco van Basten, Najbolji nogometaš Hrvatske (Večernji list), Napadač (nogomet), NK Pazinka Pazin, NK Zadar, Nogomet, Normandija, Portugal, Prirođena srčana mana, Rangers F.C., Slobodna Dalmacija, Split, Sportske novosti, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., Treće svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2015., UEFA Liga prvaka, Zadar, Zadarski list, 1974., 1981., 1983., 1986., 1992., 1993., 1995., 1996., 1997., 1999., 2003., 2004., 2005., ..., 2006., 2007., 2013., 2015., 29. ožujka, 5. studenoga. Proširite indeks (6 više) »
AC Ajaccio
AC Ajaccio je francuski nogometni klub iz Ajaccia.
Novi!!: Dado Pršo i AC Ajaccio · Vidi više »
Andrij Ševčenko
Andrij Mykolajovyč Ševčenko (ukrajinski: Андрій Миколайович Шевченко, nadimak "Ševa", Dvirkivščyna, 29. rujna 1976.) ukrajinski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Dado Pršo i Andrij Ševčenko · Vidi više »
AS Croatia Villefranche
AS Croatia Villefranche je nogometni klub hrvatske iseljeničke zajednice iz Villefranchea u Francuskoj.
Novi!!: Dado Pršo i AS Croatia Villefranche · Vidi više »
AS Monaco FC
Association Sportive de Monaco Football Club ili samo Monaco nogometni je klub iz Monaka, koji se natječe u francuskoj 1.
Novi!!: Dado Pršo i AS Monaco FC · Vidi više »
Škotski Liga kup
Škotski Liga kup (eng. Scottish League Cup), zbog sponzorskih naziva trenutno (2018.) "Betfred Cup" je nogometno klupsko kup natjecanje u Škotskoj kojeg organizira "Scottish Professional Football League" (SPFL).
Novi!!: Dado Pršo i Škotski Liga kup · Vidi više »
Škotski Premiership
Škotski Premiership (engleski: Scottish Premiership) prvi je rang nogometne lige u Škotskoj.
Novi!!: Dado Pršo i Škotski Premiership · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Dado Pršo i Belgija · Vidi više »
Coupe de la Ligue
Coupe de la Ligue ili Francuski liga-kup je nogometno kup natjecanje u Francuskoj kojeg organizira Ligue de football professionnel (LFP).
Novi!!: Dado Pršo i Coupe de la Ligue · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dado Pršo i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
DVD
Standarni simbol DVD-a DVD je optički disk koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka, a u masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu filmova.
Novi!!: Dado Pršo i DVD · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.
UEFA Euro 2004., finalisti. Europsko prvenstvo u nogometu 2004. održano je od 12. lipnja do 4. srpnja u Portugalu.
Novi!!: Dado Pršo i Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Dado Pršo i Francuska · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Dado Pršo i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dado Pršo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Dado Pršo i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jean Tigana
Jean Amadou Tigana (Bamako, Mali, 23. lipnja 1955.), francuski nogometaš i trener malijskog porijekla.
Novi!!: Dado Pršo i Jean Tigana · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Dado Pršo i Jutarnji list · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Dado Pršo i Korzika · Vidi više »
Ligue 1
Atmosfera tijekom derbija između Paris Saint-Germain i Olympique de Marseille na Stade Vélodrome 2015. godine Ligue 1 (nekad poznata pod imenom Division 1, a ponekad zvana i Le Championnat Franciorum ligue 1) prva je francuska profesionalna nogometna liga.
Novi!!: Dado Pršo i Ligue 1 · Vidi više »
Marco van Basten
Marcel (Marco) van Basten (Utrecht, 31. listopada 1964.) je bivši nizozemski nogometaš i reprezentativac, od 2004. do 2008. izbornik nizozemske reprezentacije, te trenutno trener Heerenveena.
Novi!!: Dado Pršo i Marco van Basten · Vidi više »
Najbolji nogometaš Hrvatske (Večernji list)
Nogometaš godine odnosno nagrada za najboljeg nogometaša iz Republike Hrvatske u protekloj godini, nagrada je koju dodjeljuje Večernji list.
Novi!!: Dado Pršo i Najbolji nogometaš Hrvatske (Večernji list) · Vidi više »
Napadač (nogomet)
U nogometu, napadač je igrač koji igra najbliže protivničkom golu, te je najviše zaslužan za zabijanje golova.
Novi!!: Dado Pršo i Napadač (nogomet) · Vidi više »
NK Pazinka Pazin
NK Pazinka - Pazin je nogometni klub iz grada Pazina.
Novi!!: Dado Pršo i NK Pazinka Pazin · Vidi više »
NK Zadar
NK Zadar bivši je hrvatski nogometni klub iz grada Zadra.
Novi!!: Dado Pršo i NK Zadar · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Dado Pršo i Nogomet · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Dado Pršo i Normandija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Dado Pršo i Portugal · Vidi više »
Prirođena srčana mana
Prirođene (kongenitalne) srčane mane je naziv za skupinu poremećaja strukture srca i polazišta velikih krvnih žila, koji su prisutni od rođenja.
Novi!!: Dado Pršo i Prirođena srčana mana · Vidi više »
Rangers F.C.
Rangers Football Club je škotski nogometni klub iz Glasgowa.
Novi!!: Dado Pršo i Rangers F.C. · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Dado Pršo i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dado Pršo i Split · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Dado Pršo i Sportske novosti · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.
Novi!!: Dado Pršo i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006. · Vidi više »
Treće svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2015.
Treće svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2015. (gradišćanskohrvatski: Treće svitsko prvenstvo Hrvatov širom svita) je klupsko prvenstvo nogometnih klubova koje su osnovali hrvatski iseljenici i klubova koji predstavljaju hrvatske zajednice u iseljeništvu.
Novi!!: Dado Pršo i Treće svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2015. · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Dado Pršo i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Dado Pršo i Zadar · Vidi više »
Zadarski list
Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.
Novi!!: Dado Pršo i Zadarski list · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Dado Pršo i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1986. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dado Pršo i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dado Pršo i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dado Pršo i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dado Pršo i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dado Pršo i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dado Pršo i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Dado Pršo i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dado Pršo i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dado Pršo i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Dado Pršo i 2015. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Dado Pršo i 29. ožujka · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Dado Pršo i 5. studenoga · Vidi više »
