Brže od pregledniku!
21 odnosi: Ante Urlić, Crkva sv. Kate u Drašnicama, Crkva sv. Stjepana kod Drašnica, Dalmacija, Drašnice (ruralna cjelina), Državna cesta D8, Grgur Urlić-Ivanović, Hrvatska, Makarska, Makarsko primorje, Maslinarstvo, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Plaža, Podgora, Poljoprivreda, Ribarstvo, Splitsko-dalmatinska županija, Turizam, Velimir Visković, Viceadmiral, 2001..
Ante Urlić
Ante Urlić (Drašnice, općina Podgora, 27. ožujka 1956.), hrvatski viceadmiral u mirovini, bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH za planove i resurse te bivši zapovjednik Hrvatske ratne mornarice.
Novi!!: Drašnice i Ante Urlić · Vidi više »
Crkva sv. Kate u Drašnicama
desno Crkva sv.
Novi!!: Drašnice i Crkva sv. Kate u Drašnicama · Vidi više »
Crkva sv. Stjepana kod Drašnica
desno Crkva sv.
Novi!!: Drašnice i Crkva sv. Stjepana kod Drašnica · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Drašnice i Dalmacija · Vidi više »
Drašnice (ruralna cjelina)
desno Ruralna cjelna Drašnice, ruralna cjelina unutar područja naselja Drašnica.
Novi!!: Drašnice i Drašnice (ruralna cjelina) · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Drašnice i Državna cesta D8 · Vidi više »
Grgur Urlić-Ivanović
Grgur Urlić-Ivanović (Drašnice kraj Makarske, 1842. Zadar, 1. srpnja 1902.), hrvatski povijesni pisac i pjesnik, Hrvatska enciklopedija LZMK.
Novi!!: Drašnice i Grgur Urlić-Ivanović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Drašnice i Hrvatska · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Drašnice i Makarska · Vidi više »
Makarsko primorje
Vrulja kod Brela, sjeverna granica Makarskog primorja Gradac, naselje na krajnjem jugu Makarskog primorja Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Drašnice i Makarsko primorje · Vidi više »
Maslinarstvo
'''Maslinik''' Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina.
Novi!!: Drašnice i Maslinarstvo · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Drašnice i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Drašnice i Plaža · Vidi više »
Podgora
Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Drašnice i Podgora · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Drašnice i Poljoprivreda · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Drašnice i Ribarstvo · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Drašnice i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Drašnice i Turizam · Vidi više »
Velimir Visković
Velimir Visković (Drašnice, Makarska, 20. veljače 1951.) je hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf.
Novi!!: Drašnice i Velimir Visković · Vidi više »
Viceadmiral
Viceadmiral je mornarički čin.
Novi!!: Drašnice i Viceadmiral · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Drašnice i 2001. · Vidi više »
