Brže od pregledniku!
51 odnosi: Aleksandr Vasiljevič Suvorov, Austrijsko Carstvo, Barun, Boka kotorska, Crnogorci, Dalmacija, Dubrovnik, Francuski revolucionarni ratovi, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Freiburg, Giljotina, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski vojnik, Knin, Kninska tvrđava, Kotor, Kula Norinska (utvrda), Leopoldov, Napoleonski ratovi, Opsada Zadra 1813., Pavao, ruski car, Podmaršal, Rijeka, Sankt-Peterburg, Zadar, Zagreb, 11. travnja, 12. kolovoza, 15. prosinca, 1761., 1793., 1797., 1800., 1801., 1802., 1805., 1809., 1813., 1831., 2. listopada, 22. kolovoza, 26. prosinca, 29. listopada, 3. studenoga, 30. listopada, 30. travnja, 31. listopada, 4. travnja, ..., 8. kolovoza. Proširite indeks (1 više) »
Aleksandr Vasiljevič Suvorov
Aleksandar Vasiljevič Suvorov Aleksandr Vasiljevič Suvorov (rus. Алекса́ндр Васи́льевич Суво́ров) (Moskva, 24. studenog 1729. – Petrograd, 18. svibnja 1800.), grof Suvorov od Ramnika, knez Italije, grof Svetog Rimskog Carstva, princ kraljevine Sardinije, feldmaršal austrijske vojske, feldmaršal sardinijske vojske te posljednji generalissimus Ruskog Carstva iz 18.
Novi!!: Franjo Tomašić i Aleksandr Vasiljevič Suvorov · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Franjo Tomašić i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Franjo Tomašić i Barun · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Franjo Tomašić i Boka kotorska · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Franjo Tomašić i Crnogorci · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Tomašić i Dalmacija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Franjo Tomašić i Dubrovnik · Vidi više »
Francuski revolucionarni ratovi
Francuski revolucionarni ratovi je naziv koji se koristi za seriju oružanih sukoba koje je revolucionarna Francuska vodila s raznim europskim državama u razdoblju od 1792. do 1802. godine.
Novi!!: Franjo Tomašić i Francuski revolucionarni ratovi · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Franjo Tomašić i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Franjo Tomašić i Freiburg · Vidi više »
Giljotina
'''Njemački model giljotine''' Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.
Novi!!: Franjo Tomašić i Giljotina · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Franjo Tomašić i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Tomašić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Novi!!: Franjo Tomašić i Hrvatski vojnik · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Franjo Tomašić i Knin · Vidi više »
Kninska tvrđava
300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.
Novi!!: Franjo Tomašić i Kninska tvrđava · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Franjo Tomašić i Kotor · Vidi više »
Kula Norinska (utvrda)
Kula Norinska Kula Norinska je monumentalna utvrda iz 16. stoljeća, uz rijeku Neretvu, nasuprot ušća pritoke Norin po kojoj kula nosi ime, a tik uz magistralnu cestu na ulazu u grad Metković.
Novi!!: Franjo Tomašić i Kula Norinska (utvrda) · Vidi više »
Leopoldov
Leopoldov (njemački: Leopold-Neustadtl, mađarski: Lipótvár) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Hlohovec.
Novi!!: Franjo Tomašić i Leopoldov · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Franjo Tomašić i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Opsada Zadra 1813.
Opsada Zadra, poznata i kao Blokada Zadra, bila je vojni događaj koji se odvijao između 22. studenoga i 5. prosinca 1813. tijekom Jadranske kampanje Napoleonskih ratova.
Novi!!: Franjo Tomašić i Opsada Zadra 1813. · Vidi više »
Pavao, ruski car
Rusije na slici od Vladimir Borovikovski Pavao I. (Sankt-Peterburg, 1. listopada 1754. – Sankt-Peterburg, 23. ožujka 1801.) je bio ruski car od 1797. godine i de facto veliki meštar Malteških vitezova od 1799. godine.
Novi!!: Franjo Tomašić i Pavao, ruski car · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Franjo Tomašić i Podmaršal · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Franjo Tomašić i Rijeka · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Franjo Tomašić i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Franjo Tomašić i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Franjo Tomašić i Zagreb · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Franjo Tomašić i 11. travnja · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Franjo Tomašić i 12. kolovoza · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Franjo Tomašić i 15. prosinca · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1761. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1793. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1797. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1800. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1801. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1802. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1805. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1809. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1813. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Tomašić i 1831. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Franjo Tomašić i 2. listopada · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Franjo Tomašić i 22. kolovoza · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Franjo Tomašić i 26. prosinca · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Franjo Tomašić i 29. listopada · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Franjo Tomašić i 3. studenoga · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Franjo Tomašić i 30. listopada · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Franjo Tomašić i 30. travnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Franjo Tomašić i 31. listopada · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Franjo Tomašić i 4. travnja · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Franjo Tomašić i 8. kolovoza · Vidi više »
