Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

František Kupka

Indeks František Kupka

František Kupka (23. rujna 1871. – 24. lipnja 1957.) bio je češki slikar i grafičar. Bio je pionir i jedan od utemeljitelja ranog apstraktnog slikarstva i kubizma (orfizma). Kupka je u svom slikarskom opusu krenuo od realizma i nakraju završio u potpunoj apstrakciji.

37 odnosi: Alphonse Mucha, Apstraktna umjetnost, Austro-Ugarska, Češka, Beč, Dizajn, Francuska, Futurizam, Grafika, Hermann von Helmholtz, Ilustrator, Isaac Newton, Kubizam, MoMA, New York (razdvojba), Pariz, Prag, Secesija, Slikarstvo, 1871., 1889., 1892., 1894., 1906., 1909., 1910., 1912., 1913., 1919., 1923., 1931., 1936., 1938., 1946., 1957., 23. rujna, 24. lipnja.

Alphonse Mucha

Alphonse Maria Mucha (* Ivančice kod Brna, Moravska, 24. srpnja 1860.; † Prag, 14. srpnja 1939.), bio je češki slikar i dizajner.

Novi!!: František Kupka i Alphonse Mucha · Vidi više »

Apstraktna umjetnost

Vasilij Kandinski, ''Fuga'', 1914., ulje na platnu, 129.5 × 129.5 cm, Basel Apstraktna umjetnost je smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s početka 20.

Novi!!: František Kupka i Apstraktna umjetnost · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: František Kupka i Austro-Ugarska · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: František Kupka i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: František Kupka i Beč · Vidi više »

Dizajn

Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.

Novi!!: František Kupka i Dizajn · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: František Kupka i Francuska · Vidi više »

Futurizam

Umberto Boccioni, pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, MoMA, New York Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20.

Novi!!: František Kupka i Futurizam · Vidi više »

Grafika

Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.

Novi!!: František Kupka i Grafika · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: František Kupka i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Ilustrator

Konstantina Somova iz 1909. godine. Ilustrator ili ilustratorica nazivi su za likovne umjetnike koji su se specijalizirali za stvaranje slika povezanih s nekim tekstom, najčešće knjigom ili romanom.

Novi!!: František Kupka i Ilustrator · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: František Kupka i Isaac Newton · Vidi više »

Kubizam

Juan Gris, ''Portret Picassa'', 1912., ulje na platnu, 93,4×74,3 cm, ''Art Institute of Chicago'', Chicago Kubizam je umjetnički stil moderne umjetnosti, nastao u Francuskoj od 1907. do 1911. god.

Novi!!: František Kupka i Kubizam · Vidi više »

MoMA

Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (engl. Museum of Modern Art, skr. MoMA) je muzej umjetnosti u centru Manhattana, New York City, SAD, na 53.

Novi!!: František Kupka i MoMA · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: František Kupka i New York (razdvojba) · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: František Kupka i Pariz · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: František Kupka i Prag · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: František Kupka i Secesija · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: František Kupka i Slikarstvo · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1871. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1889. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1892. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1894. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1906. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1913. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1919. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1923. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1931. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1936. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1938. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: František Kupka i 1946. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: František Kupka i 1957. · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: František Kupka i 23. rujna · Vidi više »

24. lipnja

24.

Novi!!: František Kupka i 24. lipnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »