Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Island

Indeks Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

95 odnosi: Akureyri, Althing, Aluminij, Amerika, Arktički krug, Atlantski ocean, Þórisvatn, Þingvellir, Þjórsá, Škotska, Šveđani, Bakalarski ratovi, Britanski otoci, Danci, Danska, De facto, Drugi svjetski rat, Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010., Europa, Europski gospodarski prostor, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Eyjafjallajökull, Fjord, Gejzir, Genetika, Geotermalni gradijent, Glavni grad, Golfska struja, Grímsey, Grenland, Heimaey, Hekla, Ingólfur Arnarson, Irska (otok), Islandska kruna, Islandska narodna Crkva, Islandski jezik, Islandski znakovni jezik, Jan Mayen, Jóhanna Sigurðardóttir, Katolička Crkva na Islandu, Keflavík, Kelti, Kiel, Ledenjak, Lofsöngur, Luterani, Mývatn, Nacionalni park, Nacionalni park Vatnajökull, ..., NATO, Njemačka, Norveška, Otočje, Parlament, Pentekostalizam, Planina, Polarna klima, Predsjednik, Republika, Reykjavik, Sjedinjene Američke Države, Sjevernogermanski jezici, Socijaldemokracija, Sveinn Björnsson, Svjetska financijska kriza od 2007. godine, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav Islanda, Vatnajökull, Vikinzi, Vulkan, .is, 1. prosinca, 10. stoljeće, 14. siječnja, 1799., 1814., 1845., 1874., 1918., 1940., 1941., 1942., 1944., 1950., 1982., 2003., 2004., 2008., 2012., 2013., 2016., 9. stoljeće, 930.. Proširite indeks (45 više) »

Akureyri

Akureyri je grad smješten na sjevernoj obali Islanda u fjordu Eyjafjörður u regiji Norðurland eystra.

Novi!!: Island i Akureyri · Vidi više »

Althing

Zgrada parlamenta Alþingishús i Dómkirkja na trgu AusturvöllurAlthing (isl. Alþingi) je islandski parlament osnovan godine 930. na jugozapadnom dijelu zemlje u mjestu Thingvellir (isl. Þingvellir) i najstarija je svjetska parlamentarna institucija.

Novi!!: Island i Althing · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Island i Aluminij · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Island i Amerika · Vidi više »

Arktički krug

Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.

Novi!!: Island i Arktički krug · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Island i Atlantski ocean · Vidi više »

Þórisvatn

Þórisvatn je najveće islandsko jezero.

Novi!!: Island i Þórisvatn · Vidi više »

Þingvellir

Þingvellir (islandski za "Polje sabora") je povijesni lokalitet u općini Bláskógabyggð u južnom Islandu koje je 930.

Novi!!: Island i Þingvellir · Vidi više »

Þjórsá

Þjórsá je najduža islandska rijeka dugačka 230 kilometara.

Novi!!: Island i Þjórsá · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Island i Škotska · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Island i Šveđani · Vidi više »

Bakalarski ratovi

Britanski (desno) i islandski (lijevo) brodovi sudaraju se u Atlantskom oceanu za vrijeme bakalarskog rata. Bakalarski ratovi (islandski: Þorskastríðin, "ratovi bakalara" ili Landhelgisstríðin, "ratovi za teritorijalne vode") bili su niz sukoba između Ujedinjenog Kraljevstva i Islanda oko prava ribolova u sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Island i Bakalarski ratovi · Vidi više »

Britanski otoci

Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.

Novi!!: Island i Britanski otoci · Vidi više »

Danci

Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.

Novi!!: Island i Danci · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Island i Danska · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Island i De facto · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Island i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.

Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010. odnosi se na seriju znatne vulkanske aktivnosti Eyjafjallajökulla na jugu Islanda tijekom 2010. godine.

Novi!!: Island i Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010. · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Island i Europa · Vidi više »

Europski gospodarski prostor

Švicarske) Europski gospodarski prostor (EEA) nastao je 1.

Novi!!: Island i Europski gospodarski prostor · Vidi više »

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.

Novi!!: Island i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »

Eyjafjallajökull

Eyjafjallajökull Erupcija Eyjafjallajökulla 27. ožujka 2010. godine Eyjafjallajökull je jedan od manjih ledenjaka na Islandu.

Novi!!: Island i Eyjafjallajökull · Vidi više »

Fjord

Fjord u Sunnmøreu, Norveška Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.

Novi!!: Island i Fjord · Vidi više »

Gejzir

Gejzir Strokkur, u Islandu Gejzir (iz islandskog jezika geysa – vrtlog, tok) je termalni izvor na zemaljskoj površini koji u manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuje kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak.

Novi!!: Island i Gejzir · Vidi više »

Genetika

Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.

Novi!!: Island i Genetika · Vidi više »

Geotermalni gradijent

egzosfere. Slika nije u mjerilu. Geotermalna elektrana Hellisheiði (Island). Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. Geotermalni gradijent opisuje porast temperature s dubinom Zemlje.

Novi!!: Island i Geotermalni gradijent · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Island i Glavni grad · Vidi više »

Golfska struja

Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.

Novi!!: Island i Golfska struja · Vidi više »

Grímsey

Grímsey je mali otok dio Islanda, udaljen 40 kilometara od sjeverne obale glavnog otoka Islanda.

Novi!!: Island i Grímsey · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Island i Grenland · Vidi više »

Heimaey

Heimaey (isl. ˈheiːmaˌei) je islandski otok.

Novi!!: Island i Heimaey · Vidi više »

Hekla

Hekla snimljena 2004. godine Erupcija Hekle 17. kolovoza 1980. oko 13:40 Hekla je vulkan visine 1491 m koji se nalazi na jugu Islanda.

Novi!!: Island i Hekla · Vidi više »

Ingólfur Arnarson

Ingólfur Arnarson - norveški osvajač nenaseljenih zemalja (od staronorveške riječi Landnám što u prijevodu znači uzimati zemlju).

Novi!!: Island i Ingólfur Arnarson · Vidi više »

Irska (otok)

Položaj Irskog otoka Irska (irski: Éire) je treći po površini otok u Europi.

Novi!!: Island i Irska (otok) · Vidi više »

Islandska kruna

Islandska kruna je službena valuta Islanda.

Novi!!: Island i Islandska kruna · Vidi više »

Islandska narodna Crkva

Katedrala u Reykjaviku Evangelička luteranska Crkva Islanda (islandski: Hin evangelíska lúterska kirkja) ili još zvana Narodna Crkva (islandski: Þjóðkirkjan), Islandska narodna Crkva (is. Íslenska þjóðkirkjan)- islandska je državna vjerska evangelistička luteranska zajednica, koju čini velika većina stanovnika Islanda.

Novi!!: Island i Islandska narodna Crkva · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Island i Islandski jezik · Vidi više »

Islandski znakovni jezik

Islandski znakovni jezik (íslenskt táknmál; ISO 639-3: icl), znakovni jezik gluhih osoba Islanda temeljen na danskom znakovnom jeziku.

Novi!!: Island i Islandski znakovni jezik · Vidi više »

Jan Mayen

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.

Novi!!: Island i Jan Mayen · Vidi više »

Jóhanna Sigurðardóttir

Jóhanna Sigurðardóttir (Reykjavík, 4. listopada 1942.) je islandska političarka i bivša premijerka Republike Island.

Novi!!: Island i Jóhanna Sigurðardóttir · Vidi više »

Katolička Crkva na Islandu

Katolička Crkva na Islandu dio je svjetske Katoličke Crkve, u punom zajedništvu s papom i Rimskom kurijom, na području Islanda.

Novi!!: Island i Katolička Crkva na Islandu · Vidi više »

Keflavík

Keflavík je grad u regiji Reykjanes na jugozapadnom Islandu.

Novi!!: Island i Keflavík · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Island i Kelti · Vidi više »

Kiel

Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.

Novi!!: Island i Kiel · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Island i Ledenjak · Vidi više »

Lofsöngur

Lofsöngur je islandska državna himna.

Novi!!: Island i Lofsöngur · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Island i Luterani · Vidi više »

Mývatn

Mývatn Mývatn plitko je islandsko eutrofično jezero, koje se nalazi na području aktivnog vulkanskog djelovanje na sjeveru Islanda, nedaleko od vulkana Krafle.

Novi!!: Island i Mývatn · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: Island i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Vatnajökull

Nacionalni park Vatnajökull jedan je od tri nacionalna parka na Islandu, te obuhvaća ledenjak Vatnajökull i okolno područje.

Novi!!: Island i Nacionalni park Vatnajökull · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Island i NATO · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Island i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Island i Norveška · Vidi više »

Otočje

Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.

Novi!!: Island i Otočje · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Island i Parlament · Vidi više »

Pentekostalizam

Pentekostna crkva u Mottola, u Italija. Pentekostalizam je kršćanski pokret unutar protestantskih crkava koji je nastao početkom 20.

Novi!!: Island i Pentekostalizam · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Island i Planina · Vidi više »

Polarna klima

Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.

Novi!!: Island i Polarna klima · Vidi više »

Predsjednik

Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.

Novi!!: Island i Predsjednik · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Island i Republika · Vidi više »

Reykjavik

Reykjavik (isl. Reykjavík) je glavni, a ujedno i najveći grad Republike Island.

Novi!!: Island i Reykjavik · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Island i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjevernogermanski jezici

Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Island i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »

Socijaldemokracija

Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.

Novi!!: Island i Socijaldemokracija · Vidi više »

Sveinn Björnsson

Sveinn Björnsson (Kopenhagen, 27. veljače 1881. – Reykjavík, 25. siječnja 1952.), sin Björna Jonssona (urednik, kasnije ministar) i Elisabet Sveinsdóttir, bio je prvi predsjednik Republike Island.

Novi!!: Island i Sveinn Björnsson · Vidi više »

Svjetska financijska kriza od 2007. godine

Reklama mešetara za hipotekarne kredite namijenjene osobama s malim dohodcima ili niskim bonitetom Financijska kriza od 2007.

Novi!!: Island i Svjetska financijska kriza od 2007. godine · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Island i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Island i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustav Islanda

Ustav Islanda na islandskom jeziku. Ustav Islanda (islandski: Stjórnarskrá lýðveldisins Íslands "Ustav Republike Island") vrhovni je zakon Islanda.

Novi!!: Island i Ustav Islanda · Vidi više »

Vatnajökull

Satelitska snimka Vatnajökulla Vatnajökull najveći je islandski ledenjak.

Novi!!: Island i Vatnajökull · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Island i Vikinzi · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Island i Vulkan · Vidi više »

.is

.is je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Island.

Novi!!: Island i .is · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: Island i 1. prosinca · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Island i 10. stoljeće · Vidi više »

14. siječnja

14.

Novi!!: Island i 14. siječnja · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1799. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1814. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1845. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1874. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1918. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Island i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Island i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1944. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1950. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 1982. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Island i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Island i 2004. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Island i 2008. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Island i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 2013. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Island i 2016. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Island i 9. stoljeće · Vidi više »

930.

Bez opisa.

Novi!!: Island i 930. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Republika Island.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »