30 odnosi: Anarhizam, Francuska, Francuski jezik, Glazba, Himna, Himna Sovjetskog Saveza, Kina, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Komunizam, Marseljeza, Pariška komuna, Patent, Pjesma, Prosvjedi na Tiananmenskom trgu, Rusija, Ruski jezik, Socijalizam, Sovjetski Savez, 1816., 1848., 1871., 1887., 1888., 1902., 1917., 1932., 1944., 20. stoljeće, 2003., 6. lipnja.
Anarhizam
Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.
Novi!!: L'Internationale i Anarhizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: L'Internationale i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: L'Internationale i Francuski jezik · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: L'Internationale i Glazba · Vidi više »
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Novi!!: L'Internationale i Himna · Vidi više »
Himna Sovjetskog Saveza
Himna Sovjetskog Saveza (rus. Гимн Советского Союза) je zamijenila Internacionalu 1944. kao himna Sovjetskog Saveza.
Novi!!: L'Internationale i Himna Sovjetskog Saveza · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: L'Internationale i Kina · Vidi više »
Komunistička partija Sovjetskog Saveza
Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.
Novi!!: L'Internationale i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: L'Internationale i Komunizam · Vidi više »
Marseljeza
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.
Novi!!: L'Internationale i Marseljeza · Vidi više »
Pariška komuna
Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.
Novi!!: L'Internationale i Pariška komuna · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: L'Internationale i Patent · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: L'Internationale i Pjesma · Vidi više »
Prosvjedi na Tiananmenskom trgu
Spomenik u spomen na pokolj u Tiananmenu u poljskom gradu Wroclawu. Prosvjedi na Tiananmenskom trgu dogodili su se u kineskom glavnom gradu Pekingu na Tiananmenskom trgu.
Novi!!: L'Internationale i Prosvjedi na Tiananmenskom trgu · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: L'Internationale i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: L'Internationale i Ruski jezik · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: L'Internationale i Socijalizam · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: L'Internationale i Sovjetski Savez · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1816. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1848. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1871. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1888. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1902. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1917. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1932. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 1944. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: L'Internationale i 20. stoljeće · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: L'Internationale i 2003. · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: L'Internationale i 6. lipnja · Vidi više »