Brže od pregledniku!
22 odnosi: Šokci, Bunjevci, Dalmatini, Dunav, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko akademsko društvo, Hrvatsko kulturno vijeće, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leksikon, Mađarska, Minijatura za Leksikon, Novi Sad, Raci, Senandrija, Slaven Bačić, Stevan Mačković, Subotica, Tisa, Tomislav Žigmanov, Vojvodina, 2004..
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Šokci · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Bunjevci · Vidi više »
Dalmatini
Dalmatini (mađ. dalmat) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Dalmatini · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Dunav · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko akademsko društvo
Hrvatsko akademsko društvo (kratica: HAD) je suvremena udruga intelektualaca Hrvatima u Srbiji.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Hrvatsko akademsko društvo · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Leksikon
Leksikon (grč.), leksikografsko djelo ili predmetni rječnik koji koje daje pregled ukupnoga, općega znanja (opći l.) ili pregled znanja neke struke (strukovni l.). Katkada istoznačnica enciklopedijski rječnik, a katkada i za rječnik.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Leksikon · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Mađarska · Vidi više »
Minijatura za Leksikon
Minijatura za Leksikon je glazbeni CD u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Minijatura za Leksikon · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Novi Sad · Vidi više »
Raci
Raci (srp. Раци, mađ. Rác, Rácok, nje. Raizen, eng. Ratzians, Rascians, lat. Rasciani) je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje južnih Slavena.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Raci · Vidi više »
Senandrija
Senandrija, Sendrija ili Sendra (mađ. Szentendre, nje. Sankt Andrä, slovački: Svätý Ondrej, srednji lat.: Sankt Andrae, srp.: Сентандреја), gradić je u Mađarskoj.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Senandrija · Vidi više »
Slaven Bačić
Dr.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Slaven Bačić · Vidi više »
Stevan Mačković
Stevan Mačković (Subotica, 1959.) je povjesničar, vojvođanski Hrvat.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Stevan Mačković · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Subotica · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Tisa · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Vojvodina · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i 2004. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Leksikon podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca.
