Brže od pregledniku!
57 odnosi: Atom, Cijev, Definicija, Dimni plin, Dimnjak, Drvo (materijal), Dušik, Eksplozija, Generator pare, Gorenje, Goriva, Kameni ugljen, Kemijska reakcija, Kisik, Kondukcija topline, Konvekcija, Korozija, Kotao, Kovine, Lignit, Loživa ulja, Masa, Materija, Molekula, Nafta, Obujam, Okoliš, Oksidacija, Otpad, Parna lokomotiva, Peć, Pepeo, Plemeniti plinovi, Plin, Plinski zakoni, Predgrijač zraka, Prijenos topline, Prirodni plin, Sumpor, Sumporov(IV) oksid, Temperatura, Termoelektrane, Tlak, Toplina, Toplinsko zračenje, Ugljen, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Uzgon, Ventilator, ..., Vlaga, Vodena para, Vodik, Zagrijač vode, Zakon očuvanja mase, Zemljina atmosfera, Zrak. Proširite indeks (7 više) »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Ložište (kotao) i Atom · Vidi više »
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.
Novi!!: Ložište (kotao) i Cijev · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Ložište (kotao) i Definicija · Vidi više »
Dimni plin
Termoelektrana Plomin. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen. Protustrujno mokro otprašivanje s raspršivanjem. Dimni plin je plin nastao kao proizvod izgaranja u peći, generatoru pare (termoelektrana), kotlu ili bilo kojem ložištu, a predstavlja smjesu plinova nastalih oksidacijom gorivih sastojaka u gorivu, te dušika i viška kisika koji ne sudjeluju u toj kemijskoj reakciji.
Novi!!: Ložište (kotao) i Dimni plin · Vidi više »
Dimnjak
m Dimnjak je okomita konstrukcija na građevinama ili primjerice brodovima za ispuštanje dima, plina, pare iz peći, reaktora, toplana ili industrijskih postrojenja u atmosferu.
Novi!!: Ložište (kotao) i Dimnjak · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Ložište (kotao) i Drvo (materijal) · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Ložište (kotao) i Dušik · Vidi više »
Eksplozija
Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.
Novi!!: Ložište (kotao) i Eksplozija · Vidi više »
Generator pare
vatrocijevnog kotla koja ima dva paralelna ložišta, tj. dvije cijevi po dužini kotla, a koristio se polovinom 19 stoljeća. Glavni dijelovi generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. vodocijevnog kotla (gore je parni bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). MW. Postavljanje snopa isparivačkih cijevi generatora pare. Trodomni vodocijevni kotao s tri doma (gore je parni bubanj a dolje su dva vodna bubnja) i prirodnim kruženjem vode. Vodocijevni kotao s jednim domom (parni bubanj) i prirodnim kruženjem vode. parne lokomotive. Škotski kotao. Sekcijski generator pare tvrtke "Babcock & Wilcox". Trodomni generator pare tvrtke "Yarrow", gore je parni bubanj a dolje su dva vodna bubnja i s prirodnim kruženjem vode. parne lokomotive. parnim bubnjem i prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). Vodocijevni kotao s prisilnim kruženjem vode. Napojna pumpa generatora pare. Generator pare ili parni kotao je kotao koji služi za proizvodnju vodene pare određenog tlaka i temperature, koja služi kao radni fluid za pogon parnih turbina (za proizvodnju električne energije u termoelektranama, za pogon velikih brodova, za pogon parnih lokomotiva i drugo), te za prijenos toplinske energije za razne pomoćne uređaje (za grijanje na primjer).
Novi!!: Ložište (kotao) i Generator pare · Vidi više »
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Novi!!: Ložište (kotao) i Gorenje · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Ložište (kotao) i Goriva · Vidi više »
Kameni ugljen
Kameni ugljen, tu: antracit Kameni ugljen je crna, tvrda, čvrsta sedimentna stijena, koja je nastala pougljenjivanjem biljnih ostataka.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kameni ugljen · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kemijska reakcija · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kisik · Vidi više »
Kondukcija topline
topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kondukcija topline · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Ložište (kotao) i Konvekcija · Vidi više »
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Novi!!: Ložište (kotao) i Korozija · Vidi više »
Kotao
Izgled postrojenja s kotlovima. generatora pare ili parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. parnim domom na vrhu. vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom. ogrjevno drvo. Kotao je velika posuda koja služi za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i slično.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kotao · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Ložište (kotao) i Kovine · Vidi više »
Lignit
Lignit Lignit je ugljen srednje kalorične vrijednosti pogodan za primjenu kao energetsko gorivo.
Novi!!: Ložište (kotao) i Lignit · Vidi više »
Loživa ulja
Loživa ulja ili mazut su goriva dobivena frakcijskom destilacijom nafte, kao destilatna i/ili ostatna goriva.
Novi!!: Ložište (kotao) i Loživa ulja · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Ložište (kotao) i Masa · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Ložište (kotao) i Materija · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Ložište (kotao) i Molekula · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Ložište (kotao) i Nafta · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Ložište (kotao) i Obujam · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: Ložište (kotao) i Okoliš · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Ložište (kotao) i Oksidacija · Vidi više »
Otpad
Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Novi!!: Ložište (kotao) i Otpad · Vidi više »
Parna lokomotiva
Parna lokomotiva bavarskog jezera Chiemsee Parna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila.
Novi!!: Ložište (kotao) i Parna lokomotiva · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Ložište (kotao) i Peć · Vidi više »
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Novi!!: Ložište (kotao) i Pepeo · Vidi više »
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Novi!!: Ložište (kotao) i Plemeniti plinovi · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Ložište (kotao) i Plin · Vidi više »
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.
Novi!!: Ložište (kotao) i Plinski zakoni · Vidi više »
Predgrijač zraka
generatora pare termoelektrane na ugljen prikazuje položaj predgrijača zraka. Tipični regenerativni predgrijač zraka s rotirajućom pločom Shema tipičnog regenerativnog predgrijača zraka sa stacionarnom pločom Predgrijač zraka je opći izraz koji opisuje bilo koji uređaj, projektiran da zagrijava zrak prije bilo kojeg drugog procesa.
Novi!!: Ložište (kotao) i Predgrijač zraka · Vidi više »
Prijenos topline
provođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Zemljinoj atmosferi. toplinskim zrakama. Prijenos topline ili prijelaz topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo.
Novi!!: Ložište (kotao) i Prijenos topline · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Ložište (kotao) i Prirodni plin · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Ložište (kotao) i Sumpor · Vidi više »
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Novi!!: Ložište (kotao) i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Ložište (kotao) i Temperatura · Vidi više »
Termoelektrane
Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.
Novi!!: Ložište (kotao) i Termoelektrane · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Ložište (kotao) i Tlak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Ložište (kotao) i Toplina · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Ložište (kotao) i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Ložište (kotao) i Ugljen · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Ložište (kotao) i Ugljik · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Ložište (kotao) i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Uzgon
dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).
Novi!!: Ložište (kotao) i Uzgon · Vidi više »
Ventilator
Kućanski električni ventilator Ventilator je električno pogonjen uređaj koji se koristi za zračni protok u svrhu postizanja tjelesne udobnosti (osobito za grijanje), ali i za druge svrhe kao što je ventilacija, ispuh, hlađenje ili bilo kakav transport plinova.
Novi!!: Ložište (kotao) i Ventilator · Vidi više »
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Novi!!: Ložište (kotao) i Vlaga · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Ložište (kotao) i Vodena para · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Ložište (kotao) i Vodik · Vidi više »
Zagrijač vode
generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Izgled cjevovoda zagrijača vode ili ekonomajzera. Zagrijač vode ili ekonomajzer je ustvari izmjenjivač topline koji se koristi kod generatora pare, a spada u naknadne ogrjevne površine generatora pare, u kojima se se napojna voda prije ulaza u parni bubanj (ili vodni bubanj kod dvodomnih ili trodomnih kotlova) zagrijava, a katkad i djelomice isparava.
Novi!!: Ložište (kotao) i Zagrijač vode · Vidi više »
Zakon očuvanja mase
Zakon o održanju mase (ili zakon o očuvanju mase) otkrio je i formulirao Antoine Laurent de Lavoisier.
Novi!!: Ložište (kotao) i Zakon očuvanja mase · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Ložište (kotao) i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Ložište (kotao) i Zrak · Vidi više »
