Brže od pregledniku!
66 odnosi: Čakavski sabor, École des hautes études en sciences sociales, Beograd, Bologna, Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943., Enciklopedisti, Esej, Fakultet hrvatskih studija, Filozofski fakultet u Puli, Filozofski fakultet u Rijeci, Filozofski fakultet u Splitu, Filozofski fakultet u Zadru, Filozofski fakultet u Zagrebu, Firenca, Furlanija-Julijska krajina, Glas Istre, Historija, Historiografija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gimnazija u Pazinu, Hrvatski biografski leksikon, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Istarska enciklopedija, Istarska književna kolonija „Grozd”, Istra, Italija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mletačka Republika, Pariz, Pazin, Proza, Publicistika, Pula, Red hrvatskog trolista, Rijeka, Robert Matijašić, Slaven Bertoša, Spomenica domovinske zahvalnosti, Sredozemlje, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Tone Peruško, Torino, Trentino-Južni Tirol, Trst, UNESCO, ..., Veneto, Zvane Črnja, 15. prosinca, 17. svibnja, 1938., 1947., 1968., 1971., 1978., 1979., 1980-ih, 1981., 1997., 1999., 2023., 24. kolovoza. Proširite indeks (16 više) »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Čakavski sabor · Vidi više »
École des hautes études en sciences sociales
École des hautes études en sciences sociales (EHESS) jedna je od najselektivnijih i najprestižnijih Grandes écoles društvenih znanosti u Parizu, Francuska.
Novi!!: Miroslav Bertoša i École des hautes études en sciences sociales · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Beograd · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Bologna · Vidi više »
Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943.
Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku je emigracija hrvatskog stanovništva s Istre i susjednih krajeva (Trst, Julijska krajina) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943. · Vidi više »
Enciklopedisti
Enciklopedistima nazivamo grupu naprednih mislilaca, francuskih prosvetitelja 18.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Enciklopedisti · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Esej · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Puli
Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Filozofski fakultet u Puli · Vidi više »
Filozofski fakultet u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci, visokoškolska ustanova, članica Sveučilišta u Rijeci.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Filozofski fakultet u Rijeci · Vidi više »
Filozofski fakultet u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu sastavni je dio Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Filozofski fakultet u Splitu · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Filozofski fakultet u Zadru · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Firenca · Vidi više »
Furlanija-Julijska krajina
Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Furlanija-Julijska krajina · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Glas Istre · Vidi više »
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Historija · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Historiografija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska gimnazija u Pazinu
Hrvatska gimnazija u Pazinu (prvobitno ime: Carsko-kraljevska velika državna gimnazija) prva je srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Hrvatska gimnazija u Pazinu · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" je javni znanstveni institut u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar · Vidi više »
Istarska enciklopedija
Istarska enciklopedija jednosveščana je enciklopedija koje daje cjelovit prikaz istarskoga poluotoka, od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggie) kraj Trsta.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Istarska enciklopedija · Vidi više »
Istarska književna kolonija „Grozd”
Istarska književna kolonija „Grozd” (IKK “Grozd”) utemeljena je 6. lipnja 1986. godine na inicijativu književnika Alda Klimana i nekolicine tadašnjih aktivista Čakavskog sabora, a s radom je započela pod nazivom Istarska književna kolonija, unutar Pulske katedre te značajne istarske kulturne organizacije.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Istarska književna kolonija „Grozd” · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Italija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Mletačka Republika · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Pariz · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Pazin · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Miroslav Bertoša i Proza · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Publicistika · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Pula · Vidi više »
Red hrvatskog trolista
Red hrvatskog trolista je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesnaesto mjesto u važnosnome slijedu odlikovanja Republike Hrvatske, iza Reda hrvatskog križa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Red hrvatskog trolista · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Rijeka · Vidi više »
Robert Matijašić
Robert Matijašić (Pula, 26. srpnja 1957.), hrvatski arheolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Robert Matijašić · Vidi više »
Slaven Bertoša
Slaven Bertoša (Pula, 13. ožujka 1967.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Slaven Bertoša · Vidi više »
Spomenica domovinske zahvalnosti
Spomenica domovinske zahvalnosti je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Spomenica domovinske zahvalnosti · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Sredozemlje · Vidi više »
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Sveučilište u Dubrovniku · Vidi više »
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Sveučilište u Zadru · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tone Peruško
Tone Peruško (Premantura, 27. veljače 1905. – Pula, 1967.), hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Tone Peruško · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Torino · Vidi više »
Trentino-Južni Tirol
Trentino-Južni Tirol (njemački i ladinski: Trentino-Südtirol, talijanski: Trentino-Alto Adige) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Trentino-Južni Tirol · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Trst · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Miroslav Bertoša i UNESCO · Vidi više »
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Veneto · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Miroslav Bertoša i Zvane Črnja · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 15. prosinca · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 17. svibnja · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1938. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1947. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1971. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1980-ih · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1981. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 1999. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 2023. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Miroslav Bertoša i 24. kolovoza · Vidi više »
