Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mladen III. Šubić Bribirski

Indeks Mladen III. Šubić Bribirski

Mladen III. je vladao iz tvrdog Klisa Mladen III.

51 odnosi: Šubići, Ban, Bitka kod Bliske, Bosna, Bribir (županija), Bribir (Skradin), Dužd, Frankapani, Hrvati, Hrvatska, Jelena Šubić, Jelena Nemanjić Šubić, Juraj II. Šubić Bribirski, Kačići, Karlo I. Robert, Katarina Šubić, Katoličanstvo, Klis, Knin, Kuga, Kurjakovići, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, Mladen II. Šubić Bribirski, Mladen IV. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Nelipac II. Nelipčić, Nelipić, Omiš, Pavao I. Šubić Bribirski, Pavao II. Šubić Bribirski, Pavao III. Šubić Bribirski, Proljeće, Skradin, Srbi, Stefan Uroš IV. Dušan, Stjepan II. Kotromanić, Trogir, Trogirska katedrala, Tvrđava Ostrovica, 1. svibnja, 1315., 1322., 1328., 1335., 1336., 1337., 1338., 1344., 1347., ..., 1348.. Proširite indeks (1 više) »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Šubići · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Ban · Vidi više »

Bitka kod Bliske

Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Bitka kod Bliske · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Bosna · Vidi više »

Bribir (županija)

Bribir je bio srednjovjekovna starohrvatska županija koja se prostirala u unutrašnjosi Ravnih kotara, od Zrmanje prema zapadu.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Bribir (županija) · Vidi više »

Bribir (Skradin)

Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Bribir (Skradin) · Vidi više »

Dužd

Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Dužd · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Frankapani · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Hrvatska · Vidi više »

Jelena Šubić

Jelena Šubić (1306. – 10. travnja 1378.) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke obitelji Šubića.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Jelena Šubić · Vidi više »

Jelena Nemanjić Šubić

Portret Jelene Nemanjić Šubić, Visoki Dečani, 14. stoljeće Jelena Šubić, rođena Nemanjić († 1355.), je bila sestra srpskog kralja Dušana koja se 1347.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Jelena Nemanjić Šubić · Vidi više »

Juraj II. Šubić Bribirski

Pečat knezova Bribirskih Juraj II.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Juraj II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Kačići

Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Kačići · Vidi više »

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Karlo I. Robert · Vidi više »

Katarina Šubić

Katarina Šubić (polj. KatarzynąLegnica-Brzeg) († prije 5. ožujka 1358.), hrvatska kneginja iz velikaškog roda Šubića Bribirskih.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Katarina Šubić · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Katoličanstvo · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Klis · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Knin · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Kuga · Vidi više »

Kurjakovići

Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Kurjakovići · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Latinski jezik · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Mladen II. Šubić Bribirski

Mladen/Mladin II.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mladen IV. Šubić Bribirski

Mladen IV.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Mladen IV. Šubić Bribirski · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Mletačka Republika · Vidi više »

Nelipac II. Nelipčić

Nelipac II.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Nelipac II. Nelipčić · Vidi više »

Nelipić

Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Nelipić · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Omiš · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Pavao II. Šubić Bribirski

Pavao II.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Pavao II. Šubić Bribirski · Vidi više »

Pavao III. Šubić Bribirski

Pavao III.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Pavao III. Šubić Bribirski · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Proljeće · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Skradin · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Srbi · Vidi više »

Stefan Uroš IV. Dušan

Stefan Uroš IV.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »

Stjepan II. Kotromanić

Stjepan II.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Trogir · Vidi više »

Trogirska katedrala

Kapela Svetog Ivana Trogirskog (Andrija Aleši i Nikola Firentinac) Kasetirani bačvasti svod kapele. Trogirska katedrala sv.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Trogirska katedrala · Vidi više »

Tvrđava Ostrovica

Tvrđava Ostrovica, srednjovjekovna fortifikacija na strmom brdu ponad istoimenog naselja u Zadarskoj županiji, na prijelazu između Ravnih kotara i Bukovice.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i Tvrđava Ostrovica · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1. svibnja · Vidi više »

1315.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1315. · Vidi više »

1322.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1322. · Vidi više »

1328.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1328. · Vidi više »

1335.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1335. · Vidi više »

1336.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1336. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1337. · Vidi više »

1338.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1338. · Vidi više »

1344.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1344. · Vidi više »

1347.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1347. · Vidi više »

1348.

Bez opisa.

Novi!!: Mladen III. Šubić Bribirski i 1348. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »