Brže od pregledniku!
76 odnosi: Animirani film, Štrumpfovi, Balade Petrice Kerempuha, Beograd, Carevo novo ruho (1961.), Fedor Hanžeković, Film, Glumac, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Gruntovčani, Horvatov izbor (1985.), Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Jovan Sterija Popović, Jubilej gospodina Ikla (1955.), Jugoslavensko dramsko kazalište, Kajkavski književni jezik, Kazalište, Krešo Golik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lirika, Marin Držić, Mejaši (serija), Milioni na otoku (1955.), Miroslav Krleža, Molière, Nagrada Vladimir Nazor, Ne okreći se, sine (1956.), Nije bilo uzalud (1957.), Novinar (1979.), Opća i nacionalna enciklopedija, Pula, Punom parom (televizijska serija), Putovanje u Vučjak, Sinji galeb (1953.), Slavko Kolar, Svanuće (1964.), Svoga tela gospodar (1957.), Televizija, Tituš Brezovački, U registraturi (televizijska serija), Velika zlatna arena za najbolji film, Zagreb, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, 16. srpnja, 1920., 1953., 1955., 1956., ..., 1957., 1959., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1966., 1968., 1969., 1970., 1973., 1974., 1975., 1978., 1979., 1980., 1981., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1992., 1999., 4. ožujka. Proširite indeks (26 više) »
Animirani film
Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.
Novi!!: Mladen Šerment i Animirani film · Vidi više »
Štrumpfovi
Štrumpfovi (fr. les Schtroumpfs, engl. the Smurfs) izmišljena su mala bića plave boje, koja žive u kućama od gljiva po imenu gigagljive negdje u nekoj šumi u Europi.
Novi!!: Mladen Šerment i Štrumpfovi · Vidi više »
Balade Petrice Kerempuha
Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.
Novi!!: Mladen Šerment i Balade Petrice Kerempuha · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Mladen Šerment i Beograd · Vidi više »
Carevo novo ruho (1961.)
Carevo novo ruho, hrvatski dugometražni film iz 1961. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Carevo novo ruho (1961.) · Vidi više »
Fedor Hanžeković
Fedor Hanžeković (Bijeljina 9. siječnja 1913. – Zagreb 18. kolovoza 1997.), bio je hrvatski filmski redatelj igranih i dokumentarnih filmova.
Novi!!: Mladen Šerment i Fedor Hanžeković · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Mladen Šerment i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Mladen Šerment i Glumac · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Mladen Šerment i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Gruntovčani
Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija iz 1975. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Gruntovčani · Vidi više »
Horvatov izbor (1985.)
Horvatov izbor, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Horvatov izbor (1985.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mladen Šerment i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Mladen Šerment i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Mladen Šerment i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Jovan Sterija Popović
Jovan Sterija Popović Jovan Sterija Popović (Vršac, 13. siječnja 1806. – Vršac, 10. ožujka 1856.), srpski komediograf.
Novi!!: Mladen Šerment i Jovan Sterija Popović · Vidi više »
Jubilej gospodina Ikla (1955.)
Jubilej gospodina Ikla, hrvatski dugometražni film iz 1955. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Jubilej gospodina Ikla (1955.) · Vidi više »
Jugoslavensko dramsko kazalište
Jugoslavensko dramsko kazalište (srp. Југословенско драмско позориште - ЈДП / Jugoslovensko dramsko pozorište - JDP) kazalište je iz Beograda osnovano 1947. godine kao reprezentativno kazalište Jugoslavije.
Novi!!: Mladen Šerment i Jugoslavensko dramsko kazalište · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Mladen Šerment i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Mladen Šerment i Kazalište · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: Mladen Šerment i Krešo Golik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Mladen Šerment i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Mladen Šerment i Lirika · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Mladen Šerment i Marin Držić · Vidi više »
Mejaši (serija)
Mejaši su crno-bijela dramska serija scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Ive Vrbanića iz 1970. Uz Naše malo misto, to je druga u nizu uspješnih serija dijalektalnog karaktera.
Novi!!: Mladen Šerment i Mejaši (serija) · Vidi više »
Milioni na otoku (1955.)
Milioni na otoku, hrvatski dugometražni film iz 1955. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Milioni na otoku (1955.) · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Mladen Šerment i Miroslav Krleža · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: Mladen Šerment i Molière · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Mladen Šerment i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Ne okreći se, sine (1956.)
Ne okreći se, sine, hrvatski dugometražni film iz 1956. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Ne okreći se, sine (1956.) · Vidi više »
Nije bilo uzalud (1957.)
Nije bilo uzalud, hrvatski dugometražni film iz 1957. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Nije bilo uzalud (1957.) · Vidi više »
Novinar (1979.)
Novinar, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Novinar (1979.) · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Mladen Šerment i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Mladen Šerment i Pula · Vidi više »
Punom parom (televizijska serija)
Punom parom je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 21. svibnja 1978. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Punom parom (televizijska serija) · Vidi više »
Putovanje u Vučjak
Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Putovanje u Vučjak · Vidi više »
Sinji galeb (1953.)
Sinji galeb, hrvatski dugometražni film iz 1953. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Sinji galeb (1953.) · Vidi više »
Slavko Kolar
Čazmi Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist.
Novi!!: Mladen Šerment i Slavko Kolar · Vidi više »
Svanuće (1964.)
Svanuće, hrvatski dugometražni film iz 1964. godine.
Novi!!: Mladen Šerment i Svanuće (1964.) · Vidi više »
Svoga tela gospodar (1957.)
Svoga tela gospodar, crnobijeli 35-milimetarski film koji je 1957.
Novi!!: Mladen Šerment i Svoga tela gospodar (1957.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Mladen Šerment i Televizija · Vidi više »
Tituš Brezovački
Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.
Novi!!: Mladen Šerment i Tituš Brezovački · Vidi više »
U registraturi (televizijska serija)
U registraturi je hrvatska televizijska serija snimljena 1974.
Novi!!: Mladen Šerment i U registraturi (televizijska serija) · Vidi više »
Velika zlatna arena za najbolji film
Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: Mladen Šerment i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mladen Šerment i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih i dramskih predstava.
Novi!!: Mladen Šerment i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Mladen Šerment i 16. srpnja · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1920. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Mladen Šerment i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1964. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mladen Šerment i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Mladen Šerment i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Mladen Šerment i 1992. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mladen Šerment i 1999. · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Mladen Šerment i 4. ožujka · Vidi više »
