Brže od pregledniku!
122 odnosi: Adventisti sedmog dana, Agnosticizam, Ateizam, Avari, Baptisti, Bălți, Berlinski kongres, Besarabija, Boljševizam, Budžak (Ukrajina), Bugari, Bugarska, Bukovina, Crno more, Crvena armija, Dačani, De facto, Dnjestar, Duhan, Dunav, Europa, Europska unija, Fanariot, Gagauski jezik, Gagauzi, Gagauzija, Habsburška Monarhija, Huni, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Istočni Goti, Istočnoeuropsko vrijeme, Italija, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Karpati, Katolička Crkva, Kišinjev, Kijevska Rus', Kimerijci, Kina, Komrat, Kraljevina Rumunjska, Kumani, Latinica, Limba noastră, Ludovik I. Anžuvinac, Mađari, Moldavci, Moldavija (pokrajina), Moldavski jezik, Moldavski lej, ..., Mongolsko Carstvo, Musliman, NATO, Neobalne države, Nicolae Timofti, Njemačka, Osmansko Carstvo, Parlament Moldavije, Pečenezi, Povrće, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Protestantizam, Prut, Rat u Pridnjestrovlju, Rîbnița, Reformirane kalvinističke Crkve, Rumunji, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusi, Rusija, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Skiti, Slaveni, Sovjetski Savez, Tighina, Tiraspol, Tiverci, Turkijski narodi, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Uliči, Ungheni (grad u Moldaviji), UTC+2, UTC+3, Vazal, Vino, Vlaška, Voće, Zapad, Zlatna Horda, 1. tisućljeće pr. Kr., 12. listopada, 1240., 1353., 1359., 1367., 1504., 1517., 1600., 1601., 1618., 1711., 1812., 1821., 1829., 1858., 1859., 1878., 1918., 1924., 1991., 2. studenoga, 23. lipnja, 23. svibnja, 27. kolovoza, 560.. Proširite indeks (72 više) »
Adventisti sedmog dana
Logo Kršćanske adventističke Crkve Crkva adventista sedmoga dana ili Kršćanska adventistička crkva, Crkva je reformacijske baštine čija su najistaknutija vjerovanja, koja definiraju i njihov naziv, vjera u Kristov drugi dolazak i svetkovanje biblijskog sedmog dana, odnosno Subote.
Novi!!: Moldavija i Adventisti sedmog dana · Vidi više »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Moldavija i Agnosticizam · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Moldavija i Ateizam · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Moldavija i Avari · Vidi više »
Baptisti
Svetoj Heleni Baptisti su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava.
Novi!!: Moldavija i Baptisti · Vidi više »
Bălți
Bălți (poljski: Bielce, ukrajinski: Бєльці, ruski: Бельцы) je grad u Moldaviji.
Novi!!: Moldavija i Bălți · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Moldavija i Berlinski kongres · Vidi više »
Besarabija
Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.
Novi!!: Moldavija i Besarabija · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Moldavija i Boljševizam · Vidi više »
Budžak (Ukrajina)
Tvrđava Akkerman (14. stoljeće), pokraj grada Bilhorod-Dnistrovskyi. Budžak je naziv za južni dio Besarabije, danas dio Odeške oblasti u Ukrajini.
Novi!!: Moldavija i Budžak (Ukrajina) · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Moldavija i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Moldavija i Bugarska · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Moldavija i Bukovina · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Moldavija i Crno more · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Moldavija i Crvena armija · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Moldavija i Dačani · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Moldavija i De facto · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Moldavija i Dnjestar · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Moldavija i Duhan · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Moldavija i Dunav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Moldavija i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Moldavija i Europska unija · Vidi više »
Fanariot
Fanarioti ili grčki fanarioti (grčki: φαναριώτες, rumunjski: fanarioţii, bugarski: фанариоти, turski: Fenerli Rumlar) naziv je za članove utjecajnih grčkih (ali i heleniziranih rumunjskih i albanskih) obiteljiEncyclopedia Britannica, The Phanariotes, 2008, O.Ed.
Novi!!: Moldavija i Fanariot · Vidi više »
Gagauski jezik
Gagauski jezik (ISO 639-3: gag; Gagauz dili) jezik je južne turkijske grane altajskih jezika kojim govore Gagauzi.
Novi!!: Moldavija i Gagauski jezik · Vidi više »
Gagauzi
Gagauzi u Moldaviji Ukrajini Gagauzi su turkijski narod, koji pretežno živi u Moldaviji, odnosno u autonomnoj pokrajini Gagauzija, u kojem čine oko 83 % stanovništva.
Novi!!: Moldavija i Gagauzi · Vidi više »
Gagauzija
Teritorijalna podjela Gagauzije Gagauzija (gag. Gagauz Yeri.
Novi!!: Moldavija i Gagauzija · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Moldavija i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Moldavija i Huni · Vidi više »
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Dana 24.
Novi!!: Moldavija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Moldavija i Istočni Goti · Vidi više »
Istočnoeuropsko vrijeme
Istočnoeuropsko vrijeme, skraćeno EET je vremenska zona koju koriste, među ostalim, države Bugarska, Egipat, Estonija, Finska, Grčka, Izrael, Latvija, Litva, Rumunjska, Turska i Ukrajina.
Novi!!: Moldavija i Istočnoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Moldavija i Italija · Vidi više »
Jaroslav I., veliki knez Kijeva
U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.
Novi!!: Moldavija i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Moldavija i Karpati · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Moldavija i Katolička Crkva · Vidi više »
Kišinjev
Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.
Novi!!: Moldavija i Kišinjev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Moldavija i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kimerijci
Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.
Novi!!: Moldavija i Kimerijci · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Moldavija i Kina · Vidi više »
Komrat
Komrat (gagauski: Komrat; ruski: Комрат / Komrat) je grad u Moldaviji te glavni grad autonomne pokrajie Gagauzija.
Novi!!: Moldavija i Komrat · Vidi više »
Kraljevina Rumunjska
Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.
Novi!!: Moldavija i Kraljevina Rumunjska · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Moldavija i Kumani · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Moldavija i Latinica · Vidi više »
Limba noastră
Limba Noastră je od 1994. godine nacionalna himna Republike Moldavije Stihove je napisao Alexei Mateevici (1888. – 1917.), a glazbu je skladao Alexandru Cristea (1890. – 1942.). Originalna poema sadrži 12 kitica, od kojih je 5 iskorišteno za himnu.
Novi!!: Moldavija i Limba noastră · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Moldavija i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Moldavija i Mađari · Vidi više »
Moldavci
Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).
Novi!!: Moldavija i Moldavci · Vidi više »
Moldavija (pokrajina)
Stjepana III. Moldavskog Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st. Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14.
Novi!!: Moldavija i Moldavija (pokrajina) · Vidi više »
Moldavski jezik
Moldavski jezik je naziv za moldavski standard rumunjskoga jezika.
Novi!!: Moldavija i Moldavski jezik · Vidi više »
Moldavski lej
1 lej Moldavski lej (moldavski: leu moldovenesk, ISO 4217: MDL) je službena valuta Republike Moldavije.
Novi!!: Moldavija i Moldavski lej · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Moldavija i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Moldavija i Musliman · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Moldavija i NATO · Vidi više »
Neobalne države
Kontinentalne zemlje Neobalne države, države koje nemaju obalu na moru ili oceanu.
Novi!!: Moldavija i Neobalne države · Vidi više »
Nicolae Timofti
Nikolae Timofti (Čutulešti, 22. prosinca 1948.) - političar i predsjednik Moldavije od 23.
Novi!!: Moldavija i Nicolae Timofti · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Moldavija i Njemačka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Moldavija i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Parlament Moldavije
Zgrada Parlamenta Moldavije Parlament tokom prosvjeda 2009. godine Parlament Moldavije (rumunjski: Parlamentul Republicii Moldova) je jednodomna skupština sa 101 zastupnikom.
Novi!!: Moldavija i Parlament Moldavije · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Moldavija i Pečenezi · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Moldavija i Povrće · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Moldavija i Pravoslavlje · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Moldavija i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Pridnjestrovska Moldavska Republika
Pridnjestrovska Moldavska Republika ili kraće Pridnjestrovlje (spominje se i pod nazivom Transdnjestarska Republika) je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra, koja je na mjestima široka i do 15 km.
Novi!!: Moldavija i Pridnjestrovska Moldavska Republika · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Moldavija i Protestantizam · Vidi više »
Prut
Prut (ukrajinski: Прут, rumunjski: Prut) je rijeka u istočnoj Europi dugačka 953 km.
Novi!!: Moldavija i Prut · Vidi više »
Rat u Pridnjestrovlju
Rat u Pridnjestrovlju (negdje Rat u Moldovi acig.org (5. veljače 2012.)), oružani sukob koji se 1992.
Novi!!: Moldavija i Rat u Pridnjestrovlju · Vidi više »
Rîbnița
Rîbnița (također i rumunjski: Râbnița, moldavska ćirilica: Рыбница, ukrajinski: Ри́бниця, ruski: Ры́бница) je grad u Moldaviji.
Novi!!: Moldavija i Rîbnița · Vidi više »
Reformirane kalvinističke Crkve
Reformirane (kalvinističke) Crkve naziv je za konfesiju koja je nastala u 16. stoljeću i širila se iz Švicarske prema drugim dijelovima Europe, te u Sjevernu Ameriku i anglosaksonski svijet.
Novi!!: Moldavija i Reformirane kalvinističke Crkve · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Moldavija i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Moldavija i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Moldavija i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Moldavija i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Moldavija i Rusija · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Moldavija i Ruski građanski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Moldavija i Ruski jezik · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Moldavija i Skiti · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Moldavija i Slaveni · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Moldavija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tighina
Tighina ili Bender (također i Bendery, ukrajinski: Бендери, ruski: Бендеры) je grad u Moldaviji.
Novi!!: Moldavija i Tighina · Vidi više »
Tiraspol
Glavna ulica od Tiraspola Tiraspol (mold.: Tiraspol/Тираспол) je drugi najveći grad u jugoistočnoj Moldaviji, središte separatističke oblasti Pridnjestrovlja.
Novi!!: Moldavija i Tiraspol · Vidi više »
Tiverci
Položaj Tiveraca među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Tiverci (ukr. Тиверці); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, djelomično preci ukrajinske nacije, koji su najkasnije od 9.
Novi!!: Moldavija i Tiverci · Vidi više »
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Novi!!: Moldavija i Turkijski narodi · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Moldavija i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Moldavija i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Novi!!: Moldavija i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Moldavija i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Uliči
Položaj Uliča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Uliči (ukr. Уличі); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, preci ukrajinske nacije, koji su od 6.
Novi!!: Moldavija i Uliči · Vidi više »
Ungheni (grad u Moldaviji)
Ungheni je grad u Moldovi, središe istoimene općine.
Novi!!: Moldavija i Ungheni (grad u Moldaviji) · Vidi više »
UTC+2
UTC+2 odgovara sljedećim vremenskim zonama.
Novi!!: Moldavija i UTC+2 · Vidi više »
UTC+3
UTC+3: Plavo (prosinac), narančasto (lipanj), žuto (cijela godina), svijetlo plavo - morska područja UTC+3 odgovara sljedećim vremenskim zonama.
Novi!!: Moldavija i UTC+3 · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Moldavija i Vazal · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Moldavija i Vino · Vidi više »
Vlaška
Vlaška može biti.
Novi!!: Moldavija i Vlaška · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Moldavija i Voće · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Moldavija i Zapad · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: Moldavija i Zlatna Horda · Vidi više »
1. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Moldavija i 12. listopada · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1240. · Vidi više »
1353.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1353. · Vidi više »
1359.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1359. · Vidi više »
1367.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1367. · Vidi više »
1504.
1504. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Moldavija i 1504. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1517. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1600. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1601. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1618. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1711. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1812. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1821. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1829. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1858. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1859. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1878. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1918. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1924. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 1991. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Moldavija i 2. studenoga · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Moldavija i 23. lipnja · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Moldavija i 23. svibnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Moldavija i 27. kolovoza · Vidi više »
560.
Bez opisa.
Novi!!: Moldavija i 560. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Moldova, Republika Moldavija, Republika Moldova.
