Brže od pregledniku!
17 odnosi: Cosimo Fanzago, Dorski red, Gian Lorenzo Bernini, Giovan Giacomo Di Conforto, Italija, Jonski red, Karlo III., španjolski kralj, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Manirizam, Napulj, Pietà, Pietro Bernini, Pilastar, Rim, Spaccanapoli, Triglif, 1603..
Cosimo Fanzago
Cosimo Fanzago (Clusone, 12. listopada 1591. - Napulj, 13. veljače 1678.) bio je talijanski arhitekt i kipar, općenito se smatra najvećim takvim umjetnikom baroknog razdoblja u Napulju, u Italiji.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Cosimo Fanzago · Vidi više »
Dorski red
kanelire(užljebnjak), '''19.''' stilobat. Dorski red (ili Dorski stil) je jedan od pet stilova gradnje u antičkoj arhitekturi; ostala četiri su: toskanski, jonski, korintski i kompozitni red.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Dorski red · Vidi više »
Gian Lorenzo Bernini
Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. – Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Gian Lorenzo Bernini · Vidi više »
Giovan Giacomo Di Conforto
Giovanni Giacomo Di Conforto ili Giovanni Giacomo Conforto (1569. - Napulj, lipanj 1630.) bio je talijanski arhitekt i inženjer, aktivan uglavnom u Napulju, Italija, u kasnom manirističkom stilu.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Giovan Giacomo Di Conforto · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Italija · Vidi više »
Jonski red
kanelire, '''19.''' stilobat, '''20.''' voluta, '''21.''' balustar, '''23.''' atička baza '''24.''' torus Jonski red (Jonski stil) je uz dorski i korintski jedan od tri kanonska reda organizacijskih sustava klasične arhitekture.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Jonski red · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Manirizam · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Napulj · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Pietà · Vidi više »
Pietro Bernini
Pietro Bernini, (Firenza, 6. svibnja 1562. — Rim, 29. kolovoza 1629.), bio je talijanski kipar i arhitekt.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Pietro Bernini · Vidi više »
Pilastar
Monzi Pilastar (engleski: pilaster od talijanskog: pilastro, francuski: pilastre, talijanski: parasta, pilastro ili lasena) je plitka vertikalna istaka na zidu, pretežito dekorativne funkcije, pa se zbog toga razlikuje od potpornja koji ima nosivu funkciju.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Pilastar · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Rim · Vidi više »
Spaccanapoli
Pogled na Spaccanapoli s "Largo San Martino" na brdu Vomero" Spaccanapoli je ravna i uska glavna ulica koja prolazi starim, povijesnim središtem grada Napulja u Italiji.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Spaccanapoli · Vidi više »
Triglif
Segesti Triglif smješten u sredinu iznad posljednjeg stupa s rimskog hrama u dorskom stilu Marcelovog kazališta (Teatro di Marcello) Triglif (grčki: τρίγλυφος) tri utora, trorez) je kamena ploča s tri utora na frizu dorskog reda, zapravo s dva puna utora i dvije polovice utora na vanjskom dijelu (bez tih vanjskih dijelova naziva se - diglif). Između triglifa dolaze metopa, koje tvore cjelinu dorskog friza. Triglifi su na grčkim kamenim građevinama samo simbolički ostatci čela drvenih greda koje su nosile krovište i oslanjale se na arhitav.U te drvene grede su urezivana tri odvojena utora kako bi se prikrio njihov grubi rez. Grčka arhitektura (kao i poznija rimska arhitektura) očuvala je tu tradiciju, kao i mnogo toga iz izvornih drvenih objekata, kao počast podrijetlu arhitekture i njezinoj ulozi u povijesti i razvoju čovjeka. Metope između triglifa su korišene kao slobodne površine za reljefne ukrase. Što se tiče izvedbe, triglif je mogao biti isklesan iz jednog bloka zajedno s metopom, ili je kamena ploča triglifa mogla imati utore u koje su se umetale metope (od kamena ili drva) poput onog iz hrama Afeje. Postojale su neke varijacije u izgledu triglifa unutar iste građevine koje su graditeljima olakšavale i omogućavale izvedbu uglova građevine, te prilagodbu razmaku Između stupova, te uređenje friza hrama kako bi se građevina djelovala što harmoničnije. Triglifi se kao dekorativni arhitektonski element koriste i za klasicizma i historicizma.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i Triglif · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Monte di Pietà (Napulj) i 1603. · Vidi više »
