Brže od pregledniku!
65 odnosi: Amir Kapetanović, Antun Padovanski, Astronomija, Bogoslovlje, Džore Držić, Deus ex machina, Dinko Ranjina, Dubrovnik, Dundo Maroje, Dvanaesterac, Farsa, Grgur XIII., Hortenzij Bartučević, Hrvatska, Hrvatska književnost, Humor, Ime, Jabuka, Jezik, Kalendar, Komedija, Komedija šesta (Nikola Nalješković), Komedija peta (Nikola Nalješković), Kršćanstvo, Lirika, Ljubavna pjesma, Manirizam, Marin Držić, Maskerata, Matematika, Mavro Vetranović, Moreška, Nikola Dimitrović, Njemački kancelar, Novela od Stanca, Osmerac (stih), Paris, Pastorala, Petar Hektorović, Plaut, Poetika, Poslanica, Prolog, Radmio i Ljubmir, Renesansa, Rim, Rima, Satira, Satiri, Smijeh, ..., Smrt, Srednji vijek, Stih, Torquato Tasso, Zadar, Zagreb, 1500., 1587., 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1844., 1858., 1873., 1876., 20. stoljeće. Proširite indeks (15 više) »
Amir Kapetanović
Amir Kapetanović (Pakrac, 1975.), hrvatski filolog, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i redoviti profesor, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Nikola Nalješković i Amir Kapetanović · Vidi više »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Nikola Nalješković i Antun Padovanski · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Nikola Nalješković i Astronomija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Nikola Nalješković i Bogoslovlje · Vidi više »
Džore Držić
Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.
Novi!!: Nikola Nalješković i Džore Držić · Vidi više »
Deus ex machina
Deus ex machina - je latinski izraz koji znači: "Bog izašao iz stroja"; prijevod grčkog izraza «απò μηχανῆς θεóς» (apò mēchanḗs theós).
Novi!!: Nikola Nalješković i Deus ex machina · Vidi više »
Dinko Ranjina
Dinko Ranjina (Dubrovnik, 1536. – Dubrovnik, 1607.), hrvatski je renesansni pjesnik iz Dubrovnika.
Novi!!: Nikola Nalješković i Dinko Ranjina · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nikola Nalješković i Dubrovnik · Vidi više »
Dundo Maroje
Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.
Novi!!: Nikola Nalješković i Dundo Maroje · Vidi više »
Dvanaesterac
Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.
Novi!!: Nikola Nalješković i Dvanaesterac · Vidi više »
Farsa
Farsa (franc. farce), naziv za lakrdiju, šaljivu scensku igru, odnosno lakomislenu i vulgarnu komediju.
Novi!!: Nikola Nalješković i Farsa · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Nikola Nalješković i Grgur XIII. · Vidi više »
Hortenzij Bartučević
Hortenzij Bartučević (Hvar, prije 4. rujna 1516. – Hvar, prije 5. siječnja 1579.) je bio hvarski sudac, kamerlengo i hrvatski pjesnik.
Novi!!: Nikola Nalješković i Hortenzij Bartučević · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikola Nalješković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Nikola Nalješković i Hrvatska književnost · Vidi više »
Humor
Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.
Novi!!: Nikola Nalješković i Humor · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Nikola Nalješković i Ime · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Nikola Nalješković i Jabuka · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Nikola Nalješković i Jezik · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Nikola Nalješković i Kalendar · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Nikola Nalješković i Komedija · Vidi više »
Komedija šesta (Nikola Nalješković)
Komedija šesta, dramsko scensko djelo u jednom činu Nikole Nalješkovića.
Novi!!: Nikola Nalješković i Komedija šesta (Nikola Nalješković) · Vidi više »
Komedija peta (Nikola Nalješković)
Komedija peta, dramsko scensko djelo Nikole Nalješkovića.
Novi!!: Nikola Nalješković i Komedija peta (Nikola Nalješković) · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Nikola Nalješković i Kršćanstvo · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Nikola Nalješković i Lirika · Vidi više »
Ljubavna pjesma
Ljubavna pjesma naziv je prvog albuma Olivera Dragojevića izdanog 1975. godine.
Novi!!: Nikola Nalješković i Ljubavna pjesma · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Nikola Nalješković i Manirizam · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Nikola Nalješković i Marin Držić · Vidi više »
Maskerata
Maskerata (tal. mascherata) je vrsta renesansne pokladne igre (pokladna lirika ili pokladna prigodnica).
Novi!!: Nikola Nalješković i Maskerata · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Nikola Nalješković i Matematika · Vidi više »
Mavro Vetranović
Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.
Novi!!: Nikola Nalješković i Mavro Vetranović · Vidi više »
Moreška
Korčuli Plesači Moreške 1864. godine Moreška je viteški bojni mačevni ples nastao oko 12.
Novi!!: Nikola Nalješković i Moreška · Vidi više »
Nikola Dimitrović
Nikola Dimitrović (Dubrovnik, oko 1510. – Kreta 1553. – 1555.)Opća i nacionalna enciklopedija, sv.
Novi!!: Nikola Nalješković i Nikola Dimitrović · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: Nikola Nalješković i Njemački kancelar · Vidi više »
Novela od Stanca
Dubrovačkih ljetnih igara. Novela od Stanca je komedija dubrovačkog renesansnog pisca Marina Držića.
Novi!!: Nikola Nalješković i Novela od Stanca · Vidi više »
Osmerac (stih)
Osmerac je stih od 8 slogova.
Novi!!: Nikola Nalješković i Osmerac (stih) · Vidi više »
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Novi!!: Nikola Nalješković i Paris · Vidi više »
Pastorala
Pastorala (lat. pastor – pastir; pastoralis - pastirski), u književnosti, vrsta drame idiličnog ugođaja.
Novi!!: Nikola Nalješković i Pastorala · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: Nikola Nalješković i Petar Hektorović · Vidi više »
Plaut
Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.
Novi!!: Nikola Nalješković i Plaut · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Nikola Nalješković i Poetika · Vidi više »
Poslanica
Poslanica (biblijska) je najčešće drugo čitanje (nedjeljom) na svetoj Misi.
Novi!!: Nikola Nalješković i Poslanica · Vidi više »
Prolog
* Prolog (programski jezik).
Novi!!: Nikola Nalješković i Prolog · Vidi više »
Radmio i Ljubmir
Radmio i Ljubmir je pastirska ekloga hrvatskog književnika Džore Držića s kraja 15.
Novi!!: Nikola Nalješković i Radmio i Ljubmir · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Nikola Nalješković i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Nikola Nalješković i Rim · Vidi više »
Rima
Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.
Novi!!: Nikola Nalješković i Rima · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Nikola Nalješković i Satira · Vidi više »
Satiri
Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.
Novi!!: Nikola Nalješković i Satiri · Vidi više »
Smijeh
ljudsko smijanje Smijeh je nevoljna reakcija na određene vanjske ili unutarnje podražaje.
Novi!!: Nikola Nalješković i Smijeh · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Nikola Nalješković i Smrt · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Nikola Nalješković i Srednji vijek · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Nikola Nalješković i Stih · Vidi više »
Torquato Tasso
Torquato Tasso Torquato Tasso (Sorrento, 11. ožujka 1544. – Rim, 25. travnja 1595.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Nikola Nalješković i Torquato Tasso · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Nikola Nalješković i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Nikola Nalješković i Zagreb · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1500. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1587. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 17. stoljeće · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1844. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1858. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1873. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 1876. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Nikola Nalješković i 20. stoljeće · Vidi više »
