Brže od pregledniku!
34 odnosi: Autonomaši, Banska Hrvatska, Dalmacija, Dubrovačko plemstvo, Dubrovnik, Groblje Boninovo, Habsburška Monarhija, Hrvatski jezik, Ivan Gundulić, Južni Slaveni, Karl Marx, Kotor, Narodna pjesma, Nikola Ivanišin, Osman (Gundulić), Padova, Pisac, Političar, Rijeka, Rusko Carstvo, Split, Sudac, Talijanski jezik, Zadar, 15. prosinca, 1786., 1801., 1825., 1835., 1846., 1854., 1894., 1911., 29. kolovoza.
Autonomaši
Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.
Novi!!: Nikša Gradić i Autonomaši · Vidi više »
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Novi!!: Nikša Gradić i Banska Hrvatska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikša Gradić i Dalmacija · Vidi više »
Dubrovačko plemstvo
Prikaz svih grbova dubrovačkih plemićkih obitelji Dubrovačko plemstvo je viši, povlašteni društveni stalež u feudalnom poretku srednjovjekovnog, renesansnog i kasnijeg razdoblja u tisućljetnom postojanju Dubrovačke Republike koji je imao vlast i upravljao državom.
Novi!!: Nikša Gradić i Dubrovačko plemstvo · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Nikša Gradić i Dubrovnik · Vidi više »
Groblje Boninovo
Središnji križ na groblju Boninovo u Dubrovniku Katoličko groblje Boninovo Pravoslavno groblje Boninovo Groblje Boninovo glavno je groblje grada Dubrovnika.
Novi!!: Nikša Gradić i Groblje Boninovo · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Nikša Gradić i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Nikša Gradić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Nikša Gradić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Nikša Gradić i Južni Slaveni · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Nikša Gradić i Karl Marx · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Nikša Gradić i Kotor · Vidi više »
Narodna pjesma
Narodna pjesma je vrsta tradicionalne pjesme uglavnom od nepoznatog autora i očuvana usmenom predajom.
Novi!!: Nikša Gradić i Narodna pjesma · Vidi više »
Nikola Ivanišin
Nikola Ivanišin (Trebinje, 18. rujna 1923. – Zadar, 5. lipnja 2013.), hrvatski književni povjesničar i kritičar Ivanišin, Nikola (pristupljeno 23. studenoga 2016.).
Novi!!: Nikša Gradić i Nikola Ivanišin · Vidi više »
Osman (Gundulić)
Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.
Novi!!: Nikša Gradić i Osman (Gundulić) · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Nikša Gradić i Padova · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Nikša Gradić i Pisac · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Nikša Gradić i Političar · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Nikša Gradić i Rijeka · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Nikša Gradić i Rusko Carstvo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nikša Gradić i Split · Vidi više »
Sudac
Sudac razgovara s obranom Sudac je fizička osoba kojem se povjerava pravo i dužnost da u određenoj spornoj situaciji sam ili u dogovoru s drugim sucima donese odluku kojom se ta sporna situacija rješava.
Novi!!: Nikša Gradić i Sudac · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Nikša Gradić i Talijanski jezik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Nikša Gradić i Zadar · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Nikša Gradić i 15. prosinca · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1786. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1801. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1825. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1835. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1846. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1854. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1894. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Gradić i 1911. · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Nikša Gradić i 29. kolovoza · Vidi više »
