Komunikacija

365 odnosi: Abrazija, Afganistan, Alpska orogeneza, Alta, Aluminij, Američka deklaracija o neovisnosti, Američka kuna, Američki dolar, Arktička lisica, Arktički ocean, Arktik, Atlantski ocean, Šuma, Švedska, Švedski model, Švicarska, Četinjače, Četvorni kilometar, Četvorni metar, Ålesund, Bakalar, Bakar, Bakterije, Baltički štit, Banka, Barentsovo more, Bergen, Bjørnstjerne Bjørnson, Bjelogorica, Bliski istok, Bokmål, Boksit, Borovnica, Bouvet (otok), Brod, Brodogradnja, Brusnica, Bruto domaći proizvod, Bukva, Celzij, Cesta, Cink, Crnogorična šuma, Danska, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Desetljeće, Devon, Dimmu Borgir, Dolina, Drammen, ..., Država, Državna himna, Drugi svjetski rat, Drveni ugljen, Drvo (materijal), Dušik, Edvard Grieg, Edvard Munch, Ekonomija, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električna energija, Električna struja, Energetika, Engleski jezik, Europa, Europska unija, Europski gospodarski prostor, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Filipini, Finci, Finnmark, Finska, Finski jezici, Fjord, Frederikshavn (općina), Geirangerfjord, Geopolitika, Glavni grad, Gnajs, Gnojivo, Golfska struja, Gorje, Gospodarska kriza, Gospodarstvo, Govedarstvo, Građevinarstvo, Grad, Gradonačelnik, Granit, Hammerfest, Hans Aanrud, Harald V., HDI, Hektar, Henrik Ibsen, Hidroelektrana, Hidroenergija, Hladni rat, Hornindalsvatnet, Hrana, Hrast kitnjak, Hrast lužnjak, Industrija, Industrijalizacija, Irak, Island, Istok, Izvršna vlast, Ja, vi elsker dette landet, Jan Mayen, Jasen, Javor, Ječam, Jezero, Jo Nesbø, Južnolaponski jezik, Kalcijev karbid, Kalmarska unija, Kambrij, Kemijska industrija, Kina, Kisele kiše, Kitovi, Klima, Knivskjellodden, Knut Hamsun, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kosovo, Kovine, Kralj, Kršćanstvo, Kristiansand, Krumpir, Kvaliteta, Kveni, Kvenski finski, Laburistička stranka (Norveška), Laponija, Laponski jezici, Latinski jezik, Ledenjačko jezero, Ledenjak, Ledenjak Jostedalsbreen, Lillehammer, Litra, Luksemburg, Lulejskolaponski jezik, Malmö, Mangan, Marikultura, Marit Larsen, Maslac, Medvjedi, Metalurgija, Metar, Minerali, Mineralne sirovine, Ministar, Misija, Množina, Mobilizacija, Monarhija, More, Morena, Morski plodovi, Mortalitet, Murva, Nadmorska visina, Nafta, Namještaj, Natalitet, National Geographic Society, NATO, Newcastle, Nikal, Nordijska mitologija, Nordijska regija, Nordijsko vijeće, Nordkapp, Nordland, Norveška kruna, Norveški jezik, Norveški znakovni jezik, Norveško more, Norvežani, Novac, Nynorsk, Obala, Obična breza, Obični bor, Oborina, Obrazovanje, Obzor, Okruzi Norveške, Općina, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Organizam, Orogen, Oružane snage, Oružje, Oslo, Otočje, Otok, Ovčarstvo, Pašnjak, Paleozoik, Papir, Parlament, Parlamentarna demokracija, Parlamentarni sustav, Pastrvke, Pšenica, Petroglif, Pitejskolaponski jezik, Pješčenjak, Planina, Planinarstvo, Planinska klima, Pleistocen, Plinovod Langeled, Poglavar države, Pokroviteljstvo, Polarna klima, Polarna regija, Polarni krugovi, Poljoprivreda, Pomorstvo, Porfirit, Površina, Povrće, Predsjednik vlade, Prihod, Priobalje, Prirodni okoliš, Prirodni plin, Produktivnost, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Promet, Prvi svjetski rat, Putnički norveški (jezik), Raž, Røros, Referendum, Reljef, Ribarstvo, Ribe, Ribolov, Rijas, Rijeka (vodotok), Risovi, Romski jezici, Rt, Rudar, Rudarstvo, Rudnik, Rumunjska, Rusija, Saami, Sarpsborg, Schengenski sporazum, Sedimentne stijene, Silur, Sir, Sivi vuk, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjeverna Europa, Sjeverno more, Sjevernogermanski jezici, Sjevernolaponski jezik, Skagerrak, Skandinavski poluotok, Skien, Skijanje, Sleđevke, Smreka, Snijeg, Sogn og Fjordane, Somalija, Srdela, Srebro, Standard, Stanište, Stanovništvo, Staroengleski jezik, Stavanger, Stočarstvo, Sudan, Sudbena vlast, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svalbard, Svjetska baština, Svjetska trgovinska organizacija, Tajland, Tavringerski romski jezik, Tønsberg, Telekomunikacija, Telemark, Temperatura, Tercijar, Titanij, Tjesnac, Tlo, Tona, Tračnice, Travnjak, Trgovački brod, Trgovina, Troms, Tromsø, Trondheim, Tundra, Turizam, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uljana repica, Umjereni pojas, Umjetno jezero, UNESCO, Unitarizam, Urneška drvena crkva, Ustav, Ustavna monarhija, Ustavni sud, Valuta, Vapnenac, Vat, Veleposlanstvo, Vijeće Europe, Vikendica, Virusi, Visoka peć, Vlaški romski, Vlada, Vlast, Voda, Vojska, XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994., Zaštita okoliša, Zakonodavna vlast, Zapadna Europa, Zdravstvena zaštita, Zdravstvo, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisno područje, Znakovni jezici, Znamenitost, Zob, Zračna luka, 1397., 17. lipnja, 1814., 1905., 1949., 1960-ih, 1970-ih, 1994., 2001., 2004., 2006., 2007., 2009., 2010.. Proširite indeks (315 više) » « Stisni indeks

Abrazija

Abrazija (lat. abrasio.

Novi!!: Norveška i Abrazija · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Norveška i Afganistan · Vidi više »

Alpska orogeneza

Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.

Novi!!: Norveška i Alpska orogeneza · Vidi više »

Alta

Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Alta · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Norveška i Aluminij · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Norveška i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Američka kuna

Američka kuna (Martes americana) sjevernoamerički je član roda Martes unutar potporodice Mustelinae svrstane u porodicu Mustelidae.

Novi!!: Norveška i Američka kuna · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Norveška i Američki dolar · Vidi više »

Arktička lisica

Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.

Novi!!: Norveška i Arktička lisica · Vidi više »

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Norveška i Arktički ocean · Vidi više »

Arktik

Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.

Novi!!: Norveška i Arktik · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Norveška i Atlantski ocean · Vidi više »

Šuma

Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.

Novi!!: Norveška i Šuma · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Norveška i Švedska · Vidi više »

Švedski model

Švedski model je model države blagostanja karakterističan za Švedsku i ostale nordijske (skandinavske) zemlje pa se još naziva i nordijski ili skandinavski model.

Novi!!: Norveška i Švedski model · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Norveška i Švicarska · Vidi više »

Četinjače

Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.

Novi!!: Norveška i Četinjače · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Norveška i Četvorni kilometar · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Norveška i Četvorni metar · Vidi više »

Ålesund

Ålesund je grad i središte istoimene općine u okrugu Møre og Romsdal u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Ålesund · Vidi više »

Bakalar

Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.

Novi!!: Norveška i Bakalar · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Norveška i Bakar · Vidi više »

Bakterije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama.

Novi!!: Norveška i Bakterije · Vidi više »

Baltički štit

Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.

Novi!!: Norveška i Baltički štit · Vidi više »

Banka

Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.

Novi!!: Norveška i Banka · Vidi više »

Barentsovo more

Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.

Novi!!: Norveška i Barentsovo more · Vidi više »

Bergen

Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Bergen · Vidi više »

Bjørnstjerne Bjørnson

Bjørnstjerne Martinius Bjørnson (Kvikne, 8. prosinca 1832. – Pariz, 26. travnja 1910.), je bio norveški književnik, Nobelovac i političar.

Novi!!: Norveška i Bjørnstjerne Bjørnson · Vidi više »

Bjelogorica

Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.

Novi!!: Norveška i Bjelogorica · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Norveška i Bliski istok · Vidi više »

Bokmål

Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.

Novi!!: Norveška i Bokmål · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Novi!!: Norveška i Boksit · Vidi više »

Borovnica

Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Norveška i Borovnica · Vidi više »

Bouvet (otok)

Otok Bouvet (norveški: Bouvetøya) je nenastanjeni subantarktički vulkanski otok u Južnom Atlantiku, jugo-jugozapadno od Rta Dobre Nade u (Južnoj Africi).

Novi!!: Norveška i Bouvet (otok) · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Norveška i Brod · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Norveška i Brodogradnja · Vidi više »

Brusnica

Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium, većinom iz podroda Oxycoccus; to su Vaccinium oxycoccos, Vaccinium macrocarpon, Vaccinium microcarpum i Vaccinium erythrocarpum.

Novi!!: Norveška i Brusnica · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Norveška i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Norveška i Bukva · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Norveška i Celzij · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: Norveška i Cesta · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Novi!!: Norveška i Cink · Vidi više »

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Novi!!: Norveška i Crnogorična šuma · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Norveška i Danska · Vidi više »

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Novi!!: Norveška i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »

Desetljeće

Desetljeće je razdoblje od 10 godina.

Novi!!: Norveška i Desetljeće · Vidi više »

Devon

* Devon (geološko razdoblje).

Novi!!: Norveška i Devon · Vidi više »

Dimmu Borgir

Dimmu Borgir je black metal glazbeni sastav iz Norveške.

Novi!!: Norveška i Dimmu Borgir · Vidi više »

Dolina

Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.

Novi!!: Norveška i Dolina · Vidi više »

Drammen

Drammen je grad i središte istoimene općine i okruga Buskerud u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Drammen · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Norveška i Država · Vidi više »

Državna himna

Državna himna je reprezentativna pjesma države, koja se pretežno izvodi u svečanim odnosno službenim prilikama.

Novi!!: Norveška i Državna himna · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Norveška i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drveni ugljen

Drveni ugljen. Gorenje drvenog ugljena. Aktivni ugljen. Presjek kroz ''karbunicu''. Slaganje drva u krug u dvije ili tri razine prije pokrivanja s lišćem i travom, i samog paljenja. (oko 1890.) Stara napustena peć za dobivanje drvenog ugljena (u blizini Walkera, Arizona, SAD). slikarskog ugljena. Drveni ugljen dobiven od piljevine. Zrnca bezdimnog baruta imaju oko 15 % drvenog ugljena. MW. drvnim plinom. Vuglenica Drveni ugljen je gorivo koje nastaje pri termičkoj razgradnji suhog drva (13 do 18 % vlage) bez kisika pri zagrijavanju iznad 275 °C (piroliza).

Novi!!: Norveška i Drveni ugljen · Vidi više »

Drvo (materijal)

Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Novi!!: Norveška i Drvo (materijal) · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Norveška i Dušik · Vidi više »

Edvard Grieg

Edvard Hagerup Grieg (Bergen, 15. lipnja 1843. – Bergen, 4. rujna 1907.), norveški skladatelj, pijanist i dirigent.

Novi!!: Norveška i Edvard Grieg · Vidi više »

Edvard Munch

Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. – Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.

Novi!!: Norveška i Edvard Munch · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Norveška i Ekonomija · Vidi više »

Elektrane i elektroenergetske mreže

Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.

Novi!!: Norveška i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Norveška i Električna energija · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Norveška i Električna struja · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Norveška i Energetika · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Norveška i Engleski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Norveška i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Norveška i Europska unija · Vidi više »

Europski gospodarski prostor

Švicarske) Europski gospodarski prostor (EEA) nastao je 1.

Novi!!: Norveška i Europski gospodarski prostor · Vidi više »

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.

Novi!!: Norveška i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Norveška i Filipini · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Novi!!: Norveška i Finci · Vidi više »

Finnmark

Položaj Finnmark(sjevernolaponski: Finnmárkku) je okrug na krajnjem sjeveroistoku Norveške, koji se graniči s okrugom Troms na zapadu, Finskom (Lapland) na jugu i Rusijom (Murmanska oblast) na istoku.

Novi!!: Norveška i Finnmark · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Norveška i Finska · Vidi više »

Finski jezici

Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.

Novi!!: Norveška i Finski jezici · Vidi više »

Fjord

Fjord u Sunnmøreu, Norveška Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.

Novi!!: Norveška i Fjord · Vidi više »

Frederikshavn (općina)

Frederikshavn je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.

Novi!!: Norveška i Frederikshavn (općina) · Vidi više »

Geirangerfjord

Geirangerfjord (norveški: Geirangerfjorden) je fjord u općini Stranda, pokrajine Sunnmøre u županiji Møre og Romsdal, sjeverna Norveška.

Novi!!: Norveška i Geirangerfjord · Vidi više »

Geopolitika

Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.

Novi!!: Norveška i Geopolitika · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Norveška i Glavni grad · Vidi više »

Gnajs

Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.

Novi!!: Norveška i Gnajs · Vidi više »

Gnojivo

Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.

Novi!!: Norveška i Gnojivo · Vidi više »

Golfska struja

Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.

Novi!!: Norveška i Golfska struja · Vidi više »

Gorje

orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.

Novi!!: Norveška i Gorje · Vidi više »

Gospodarska kriza

Gospodarskom krizom se u zanosti o narodnom gospodarstvu naziva razdoblje značajnog negativnog razvoja u gospodarstvu.

Novi!!: Norveška i Gospodarska kriza · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Norveška i Gospodarstvo · Vidi više »

Govedarstvo

Boškarin. Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva.

Novi!!: Norveška i Govedarstvo · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Norveška i Građevinarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Norveška i Grad · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Norveška i Gradonačelnik · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Norveška i Granit · Vidi više »

Hammerfest

Hammerfest je grad u Norveškoj, u norveškoj zemlji Finnmark.

Novi!!: Norveška i Hammerfest · Vidi više »

Hans Aanrud

Hans Aarund Hans Aarund (3. rujna 1863. – 11. siječnja 1953.), norveški književnik i pripovjedač.

Novi!!: Norveška i Hans Aanrud · Vidi više »

Harald V.

Harald V. (Skagum u blizini Osla, 21. veljače, 1937.), trenutni kralj Norveške (od 1991.) iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, mlađeg ogranka dinastije Oldenburg.

Novi!!: Norveška i Harald V. · Vidi više »

HDI

HDI ili Human Development Index (hrv. ljudski razvojni indeks) početkom devedesetih godina 20.

Novi!!: Norveška i HDI · Vidi više »

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Norveška i Hektar · Vidi više »

Henrik Ibsen

Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.

Novi!!: Norveška i Henrik Ibsen · Vidi više »

Hidroelektrana

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.

Novi!!: Norveška i Hidroelektrana · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Novi!!: Norveška i Hidroenergija · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Norveška i Hladni rat · Vidi više »

Hornindalsvatnet

Hornindalsvatnet je najdublje jezero u Norveškoj, a ujedno i najdublje jezero u Europi sa službenom dubinom od 514 metara.

Novi!!: Norveška i Hornindalsvatnet · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Norveška i Hrana · Vidi više »

Hrast kitnjak

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Norveška i Hrast kitnjak · Vidi više »

Hrast lužnjak

Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Norveška i Hrast lužnjak · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Norveška i Industrija · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Norveška i Industrijalizacija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Norveška i Irak · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Norveška i Island · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Norveška i Istok · Vidi više »

Izvršna vlast

Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.

Novi!!: Norveška i Izvršna vlast · Vidi više »

Ja, vi elsker dette landet

Ja, vi elsker dette landet (hr. Da, volimo ovu zemlju) nacionalna je himna Kraljevine Norveške.

Novi!!: Norveška i Ja, vi elsker dette landet · Vidi više »

Jan Mayen

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.

Novi!!: Norveška i Jan Mayen · Vidi više »

Jasen

Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.

Novi!!: Norveška i Jasen · Vidi više »

Javor

Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.

Novi!!: Norveška i Javor · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Novi!!: Norveška i Ječam · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Norveška i Jezero · Vidi više »

Jo Nesbø

Jo Nesbø (Oslo, 29. ožujka 1960.) je norveški pisac i glazbenik.

Novi!!: Norveška i Jo Nesbø · Vidi više »

Južnolaponski jezik

Južnolaponski jezik (ISO 639-3: sma), laponski jezik kojim govori 600 ljudi, od toga 300 u švedskoj Laponiji (Krauss, 1995.): općina Vilhelmina; okruzi Dalarna (Idre), Jämtland (općina Härjedalen); 300 u Norveškoj, općina Hattfjelldal i Wefsen.

Novi!!: Norveška i Južnolaponski jezik · Vidi više »

Kalcijev karbid

Kalcijev karbid Kalcijev karbid (kalcijev etilid, karabit, garbura, CaC2) je čvrst ionski karbid.

Novi!!: Norveška i Kalcijev karbid · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Norveška i Kalmarska unija · Vidi više »

Kambrij

Fosilizirani trilobiti Kambrij je najstarije razdoblje paleozoika koje je trajalo od prije 542 milijuna godina do prije 488 milijuna godina.

Novi!!: Norveška i Kambrij · Vidi više »

Kemijska industrija

Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.

Novi!!: Norveška i Kemijska industrija · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Norveška i Kina · Vidi više »

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Novi!!: Norveška i Kisele kiše · Vidi više »

Kitovi

Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.

Novi!!: Norveška i Kitovi · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Norveška i Klima · Vidi više »

Knivskjellodden

Pogled na Knivskjellodden s Nordkappa. Nordkap, Knivskjellodden i Kinnarodden Knivskjellodden je naziv poluotoka na Norveškim otoku Magerøya.

Novi!!: Norveška i Knivskjellodden · Vidi više »

Knut Hamsun

Knut Hamsun (Vågå, Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik.

Novi!!: Norveška i Knut Hamsun · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Norveška i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Norveška i Kosovo · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Norveška i Kovine · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Norveška i Kralj · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Norveška i Kršćanstvo · Vidi više »

Kristiansand

Kristiansand je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Vest-Agder.

Novi!!: Norveška i Kristiansand · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Norveška i Krumpir · Vidi više »

Kvaliteta

Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.

Novi!!: Norveška i Kvaliteta · Vidi više »

Kveni

Kveni. muženje soba (kasno 19. stoljeće) Kveni, maleni finski narod naseljen u norveškim okruzima Tromsø i Finnmark.

Novi!!: Norveška i Kveni · Vidi više »

Kvenski finski

Kvenski finski (kvenski, sjevernofinski; ISO 639-3: fkv), uralski jezik finske skupine, kojim govori 6 500 ljudi (1998 The Federation of Norwegian Kven People), etničkih Kvena u sjevernonorveškim okruzima Tromsø i Finnmark, osobito o gradovima i naseljima Tromsø, Børselv, Bugøynes, Neiden, Vadsø, Skibotn, Storslett, Kvænangsbotn, Áltá (Álaheadju), Oteren.

Novi!!: Norveška i Kvenski finski · Vidi više »

Laburistička stranka (Norveška)

Zgrada Laburističke stranke Laburistička stranka (norveški: Arbeiderpartiet, A/Ap) je socijaldemokratska politička stranka u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Laburistička stranka (Norveška) · Vidi više »

Laponija

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.

Novi!!: Norveška i Laponija · Vidi više »

Laponski jezici

Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.

Novi!!: Norveška i Laponski jezici · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Norveška i Latinski jezik · Vidi više »

Ledenjačko jezero

Ledenjačko jezero Ledenjačko jezero je vrsta jezera koji se javlja najčešće u visokoplaninskim predjelima.

Novi!!: Norveška i Ledenjačko jezero · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Norveška i Ledenjak · Vidi više »

Ledenjak Jostedalsbreen

Ledenjak Jostedalsbreen. Topljenje ledenjak Jostedalsbreen. Ledenjak Jostedalsbreen je najveći ledenjak u Norveškoj, ali ujedno i najveći ledenjak u kontinentalnoj Europi.

Novi!!: Norveška i Ledenjak Jostedalsbreen · Vidi više »

Lillehammer

Lillehammer je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Oppland čije je i središte.

Novi!!: Norveška i Lillehammer · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Novi!!: Norveška i Litra · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Norveška i Luksemburg · Vidi više »

Lulejskolaponski jezik

Lulejskolaponski jezik (lulejskosaamski; ISO 639-3: smj), jedan od 11 laponskih jezika kojim govori oko 2 000 ljudi u Švedskoj i Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Lulejskolaponski jezik · Vidi više »

Malmö

Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.

Novi!!: Norveška i Malmö · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Novi!!: Norveška i Mangan · Vidi više »

Marikultura

Farskim Otocima Marikultura je dio akvakulture i odnosi se na umjetan uzgoj morskih organizama u moru ili bočatoj vodi, osobito riba i školjkaša u posebnim kavezima, bazenima i na konopcima, stupovima i košarama.

Novi!!: Norveška i Marikultura · Vidi više »

Marit Larsen

Marit Elisabeth Larsen (Lørenskog, Norveška, 1. srpnja 1983.) norveška je pjevačica i spisateljica tekstova.

Novi!!: Norveška i Marit Larsen · Vidi više »

Maslac

Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi‎ Kategorija:namazi Kategorija:Koloidni sustavi Kategorija:Masti za kuhanje Maslac Maslac (Eng. - butter), poznat i kao posvojenica puter je energetski i nutritivno visoko vrijedan mliječni proizvod, dobiva se procesom bućkanja iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja, kemijskog sastava: voda (80%), suha tvar (16%)>(bjelančevine, vitamini, minerali, soli...). Vrhnje za proizvodnju maslaca se ne homogenizira.

Novi!!: Norveška i Maslac · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Norveška i Medvjedi · Vidi više »

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.

Novi!!: Norveška i Metalurgija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Norveška i Metar · Vidi više »

Minerali

Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.

Novi!!: Norveška i Minerali · Vidi više »

Mineralne sirovine

Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.

Novi!!: Norveška i Mineralne sirovine · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Norveška i Ministar · Vidi više »

Misija

Misija (pothvat) je bilo koji poseban pothvat određene ustanove, organizacije ili skupine ljudi, obično u svrhu istraživanja ili izviđanja.

Novi!!: Norveška i Misija · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Norveška i Množina · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Norveška i Mobilizacija · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Norveška i Monarhija · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Norveška i More · Vidi više »

Morena

Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.

Novi!!: Norveška i Morena · Vidi više »

Morski plodovi

Morski plodovi Morski plodovi su bilo koji oblik morskog života koji ljudi smatraju hranom.

Novi!!: Norveška i Morski plodovi · Vidi više »

Mortalitet

Mortalitet po državama. Smrtnost (ili latinizam mortalitet) je demografski pokazatelj koji označava određeni broj smrtnih slučajeva stanovništva na temelju ukupnog broja stanovništva u određenom razdoblju (obično jedne godine) i pokazatelj je zdravstva.

Novi!!: Norveška i Mortalitet · Vidi više »

Murva

Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.

Novi!!: Norveška i Murva · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Norveška i Nadmorska visina · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Norveška i Nafta · Vidi više »

Namještaj

Namještaj u trgovini Namještaj ili pokućstvo označava predmete koji su namijenjeni prvenstveno korištenju u zatvorenim ili vrtnim/vanjskim prostorima, kao što su: stanovi, trgovine, uredi i drugo.

Novi!!: Norveška i Namještaj · Vidi više »

Natalitet

Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.

Novi!!: Norveška i Natalitet · Vidi više »

National Geographic Society

Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.

Novi!!: Norveška i National Geographic Society · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Norveška i NATO · Vidi više »

Newcastle

* Newcastle upon Tyne, grad u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: Norveška i Newcastle · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Norveška i Nikal · Vidi više »

Nordijska mitologija

Yggdrasil čini osnovicu svijeta Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija) ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda.

Novi!!: Norveška i Nordijska mitologija · Vidi više »

Nordijska regija

Nordijska regija – grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od.

Novi!!: Norveška i Nordijska regija · Vidi više »

Nordijsko vijeće

Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja.

Novi!!: Norveška i Nordijsko vijeće · Vidi više »

Nordkapp

Nordkapp ponoćno sunce Nordkapp (ili rt Nordkap ili Sjeverni rt) je rt na sjeveru Norveške, u istoimenoj općini.

Novi!!: Norveška i Nordkapp · Vidi više »

Nordland

Nordland je okrug u sjevernoj Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Nordland · Vidi više »

Norveška kruna

Norveška kruna, ISO 4217: NOK je službeno sredstvo plaćanja u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Norveška kruna · Vidi više »

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Norveški jezik · Vidi više »

Norveški znakovni jezik

Norveški znakovni jezik (ISO 639-3: nsl), znakovni jezik kojim se služi oko 4 000 osoba na području Norveške (Van Cleve 1986).

Novi!!: Norveška i Norveški znakovni jezik · Vidi više »

Norveško more

Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.

Novi!!: Norveška i Norveško more · Vidi više »

Norvežani

Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.

Novi!!: Norveška i Norvežani · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Norveška i Novac · Vidi više »

Nynorsk

Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.

Novi!!: Norveška i Nynorsk · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Norveška i Obala · Vidi više »

Obična breza

240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Norveška i Obična breza · Vidi više »

Obični bor

Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Norveška i Obični bor · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Norveška i Oborina · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Norveška i Obrazovanje · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Norveška i Obzor · Vidi više »

Okruzi Norveške

Norveška je podijeljena na 11 administrativnih regija, nazvanih okruzima (nor. fylke, mn. fylker (Bokmål) / fylke (Nynorsk)).

Novi!!: Norveška i Okruzi Norveške · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Norveška i Općina · Vidi više »

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »

Organizam

Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.

Novi!!: Norveška i Organizam · Vidi više »

Orogen

Orogen je naziv za ulančano gorje nastalo endogenim procesima boranja (tj. procesima u unutrašnjosti Zemlje), a to su boranje, navlačenje, rasjedanje tektonskih ploča, zatim vulkanizam i konačno izdizanje dijelova Zemljine kore.

Novi!!: Norveška i Orogen · Vidi više »

Oružane snage

Pripadnici HV-a tijekom obilježavanja dvadesete obljetnice formiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske Oružane snage su oružana sila neke zemlje, obučena i opremljena za rat.

Novi!!: Norveška i Oružane snage · Vidi više »

Oružje

Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.

Novi!!: Norveška i Oružje · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: Norveška i Oslo · Vidi više »

Otočje

Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.

Novi!!: Norveška i Otočje · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Norveška i Otok · Vidi više »

Ovčarstvo

Australske Merino ovce Ovce u Patagoniji, Argentina Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja vune, mlijeka i mesa.

Novi!!: Norveška i Ovčarstvo · Vidi više »

Pašnjak

Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.

Novi!!: Norveška i Pašnjak · Vidi više »

Paleozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.

Novi!!: Norveška i Paleozoik · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Norveška i Papir · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Norveška i Parlament · Vidi više »

Parlamentarna demokracija

Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.

Novi!!: Norveška i Parlamentarna demokracija · Vidi više »

Parlamentarni sustav

Parlamentarni sustav je model predstavničkog sustava i parlamentarizma koju karakterizira uska veza između vlade (izvršna vlast) i parlamenta (zakonodavna vlast), premijer i ministri pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore.

Novi!!: Norveška i Parlamentarni sustav · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Norveška i Pastrvke · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Norveška i Pšenica · Vidi više »

Petroglif

Švedskoj su istaknuti crvenom bojom kako bi se bolje vidjeli Petroglifi Foz Côa i Siega Verde (Portugal i Španjolska) su među najstarijima na svijetu. Petroglifi su piktogrami i logogrami uklesani u kamene stijene.

Novi!!: Norveška i Petroglif · Vidi više »

Pitejskolaponski jezik

Pitejskolaponski jezik (izvorno bidumsámegiella, ISO 639-3: sje), jedan od 11 laponskih jezika kojim govore 2 000 pitejskih Laponaca (Krauss, 1995.) na području Švedske u Arjeplogu u Arvidsjauru, duž rijeke Piteja, govori svega 20 ljudi (T. Salminen, 2000.). U Norveškoj žive između Saltenfjorda i Ranenfjorda, ali njime tamo više nitko ne govori (T. Salminen, 2000.). Svoj jezik nazivaju bihtánsápmi ili biđonsámegiella.

Novi!!: Norveška i Pitejskolaponski jezik · Vidi više »

Pješčenjak

Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.

Novi!!: Norveška i Pješčenjak · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Norveška i Planina · Vidi više »

Planinarstvo

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Novi!!: Norveška i Planinarstvo · Vidi više »

Planinska klima

Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.

Novi!!: Norveška i Planinska klima · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Norveška i Pleistocen · Vidi više »

Plinovod Langeled

Ujedinjenog Kraljevstva i drugi najdulji podvodni plinovod u svijetu. Ujedinjenom Kraljevstvu. Norveškom moru. Plinovod Langeled je podvodni plinovod koji prenosi prirodni plin iz Norveške do Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Norveška i Plinovod Langeled · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Norveška i Poglavar države · Vidi više »

Pokroviteljstvo

Allianz Areni u Münchenu. Sponzorstvo od automobilske tvrtke u konjičkom sportu. Pokrovitelj (anglicizam sponzor, od "to sponsor") je osoba (fizička ili pravna) ili tvrtka koji daje financijsku potporu za pokrivanje troškova akcije, aktivnosti ili primjerice doniranjem nagrade u reklamne svrhe.

Novi!!: Norveška i Pokroviteljstvo · Vidi više »

Polarna klima

Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.

Novi!!: Norveška i Polarna klima · Vidi više »

Polarna regija

Zemlji subpolarna područja (tundra) Zemljine polarne regije su područja globusa koja okružuju polove, a nalaze se sjeverno od Arktičkog i južno od Antarktičkog kruga.

Novi!!: Norveška i Polarna regija · Vidi više »

Polarni krugovi

Polarni krugovi Polarnim krugovima (drugi česti nazivi su Arktički i Antarktički krug, kao i polarnice) nazivaju se paralele koje se nalaze kako na sjevernoj tako i na južnoj polutki na 66,56° kutne udaljenosti od ekvatora.

Novi!!: Norveška i Polarni krugovi · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Norveška i Poljoprivreda · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Norveška i Pomorstvo · Vidi više »

Porfirit

Neobrađeni komad porfirita Porfirit ili porfir (prema grč. πορφύρα: grimiz) vrsta je kamena koji se od davnina koristio za izradu sarkofaga, skulptura i mnogih drugih predmeta te kao arhitektonski kamen.

Novi!!: Norveška i Porfirit · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Norveška i Površina · Vidi više »

Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.

Novi!!: Norveška i Povrće · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Norveška i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prihod

Prihod, prema metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda za statistiku javnih financija GFS 2001.

Novi!!: Norveška i Prihod · Vidi više »

Priobalje

Obala jezera Priobalje u Portugalu. Priobalje je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu.

Novi!!: Norveška i Priobalje · Vidi više »

Prirodni okoliš

Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu.

Novi!!: Norveška i Prirodni okoliš · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Norveška i Prirodni plin · Vidi više »

Produktivnost

Proizvodnost ili produktivnost općenito označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrebljene resurse.

Novi!!: Norveška i Produktivnost · Vidi više »

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (skraćeno UNDP od engl. United Nations Development Programme) predstavlja najveći multilateralni izvor razvojne pomoći u svijetu.

Novi!!: Norveška i Program Ujedinjenih naroda za razvoj · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Norveška i Promet · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Norveška i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Putnički norveški (jezik)

Putnički norveški jezik (rodi; ISO 639-3: rmg), miješani jezik kojim govori nepoznat broj ljudi etnički poznatih kao Norveški Putnici ili Fanter, koji nekoć lutali pješice, konjskim zapregama ili brodovima duž južne i jugozapadne obale Norveške.

Novi!!: Norveška i Putnički norveški (jezik) · Vidi više »

Raž

Raž (lat. Secale), rod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae).

Novi!!: Norveška i Raž · Vidi više »

Røros

Røros (saamijski: Plassje) je grad i istoimena općina u županiji Gualdalen, u administrativnoj regiji Sør-Trøndelag u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Røros · Vidi više »

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Novi!!: Norveška i Referendum · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Norveška i Reljef · Vidi više »

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Novi!!: Norveška i Ribarstvo · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Norveška i Ribe · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Norveška i Ribolov · Vidi više »

Rijas

Rijeka Georges u Australiji je tipičan primjer rijasa Rijas je zaljev nastao potapanjem riječnog ušća.

Novi!!: Norveška i Rijas · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Norveška i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Risovi

Risovi (lat. Lynx) su rod iz porodice mačaka (Felidae).

Novi!!: Norveška i Risovi · Vidi više »

Romski jezici

Romski jezici, skupina od 7 indoarijskih jezika koji čine dio uže centralne skupine.

Novi!!: Norveška i Romski jezici · Vidi više »

Rt

Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.

Novi!!: Norveška i Rt · Vidi više »

Rudar

Rudari (na radilištima podzemnog i površinskog kopa), iskopavaju i utovaruju razne mineralne sirovine (ugljen, rudača, korisni minerali) koje se iz rudnika odvoze transportnom mehanizacijom.

Novi!!: Norveška i Rudar · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Norveška i Rudarstvo · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Norveška i Rudnik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Norveška i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Norveška i Rusija · Vidi više »

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Novi!!: Norveška i Saami · Vidi više »

Sarpsborg

Sarpsborg je grad i središte istoimene općine i okruga Østfold u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Sarpsborg · Vidi više »

Schengenski sporazum

Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.

Novi!!: Norveška i Schengenski sporazum · Vidi više »

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Novi!!: Norveška i Sedimentne stijene · Vidi više »

Silur

kaledonske orogeneze. Silur je pojam iz geologije koji označava period u razvoju Zemlje od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina.

Novi!!: Norveška i Silur · Vidi više »

Sir

Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.

Novi!!: Norveška i Sir · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Norveška i Sivi vuk · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Norveška i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Norveška i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Norveška i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Norveška i Sjeverno more · Vidi više »

Sjevernogermanski jezici

Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Norveška i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »

Sjevernolaponski jezik

Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.

Novi!!: Norveška i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »

Skagerrak

Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.

Novi!!: Norveška i Skagerrak · Vidi više »

Skandinavski poluotok

Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.

Novi!!: Norveška i Skandinavski poluotok · Vidi više »

Skien

Skien je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Telemark čije je i središte.

Novi!!: Norveška i Skien · Vidi više »

Skijanje

Alpsko skijanje Skijanje je način kretanja zasniježenim površinama uporabom skija koje su skijaškim vezovima pričvršćene za noge skijaša.

Novi!!: Norveška i Skijanje · Vidi više »

Sleđevke

Clupeiformes (sleđevke, sardinke), red manjih riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii).

Novi!!: Norveška i Sleđevke · Vidi više »

Smreka

Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.

Novi!!: Norveška i Smreka · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Norveška i Snijeg · Vidi više »

Sogn og Fjordane

Sogn og Fjordane je okrug u Norveškoj u zemljopisnoj regiji Vestlandet (Zapadna Norveška).

Novi!!: Norveška i Sogn og Fjordane · Vidi više »

Somalija

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana.

Novi!!: Norveška i Somalija · Vidi više »

Srdela

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).

Novi!!: Norveška i Srdela · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Norveška i Srebro · Vidi više »

Standard

pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.

Novi!!: Norveška i Standard · Vidi više »

Stanište

Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.

Novi!!: Norveška i Stanište · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Norveška i Stanovništvo · Vidi više »

Staroengleski jezik

Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.

Novi!!: Norveška i Staroengleski jezik · Vidi više »

Stavanger

Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Stavanger · Vidi više »

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Novi!!: Norveška i Stočarstvo · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Norveška i Sudan · Vidi više »

Sudbena vlast

Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.

Novi!!: Norveška i Sudbena vlast · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Norveška i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Norveška i Sunce · Vidi više »

Svalbard

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.

Novi!!: Norveška i Svalbard · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Norveška i Svjetska baština · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: Norveška i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Tajland

Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Norveška i Tajland · Vidi više »

Tavringerski romski jezik

Tavringerski romski (švedski romski, putnički švedski; ISO 639-3: rmu), miješani romski jezik, temeljen na švedskom i s posuđenicama iz romskog, kojim govori 31 000 švedskih i norveških Putnika, koji su preko Danske u taj kraj stigli oko 1512. godine.

Novi!!: Norveška i Tavringerski romski jezik · Vidi više »

Tønsberg

Tønsberg je grad blizu Osla i središte istoimene općine u norveškom okrugu Vestfold.

Novi!!: Norveška i Tønsberg · Vidi više »

Telekomunikacija

Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.

Novi!!: Norveška i Telekomunikacija · Vidi više »

Telemark

Telemark je okrug u južnoj Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Telemark · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Norveška i Temperatura · Vidi više »

Tercijar

Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.

Novi!!: Norveška i Tercijar · Vidi više »

Titanij

Jednakovrijedan je naziv titan.

Novi!!: Norveška i Titanij · Vidi više »

Tjesnac

Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.

Novi!!: Norveška i Tjesnac · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Norveška i Tlo · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Norveška i Tona · Vidi više »

Tračnice

Željeznička tračnica željezničkih tračnica Tipična tramvajska tračnica Tračnice za vođenje autobusa, sustava O-Bahn blizu Klemziga Jedna od mogućih izvedbi tračnice za vođenje autobusa u gradu Mannheim Tračnice za hibridno vozilo (translohr) Tračnice za vođenje hibridnog vozila (klasificiranog kao autobus, jer može tehnički napustiti vođenje) i nastaviti vožnju po ulici Tračnice su oblikovani čelični proizvod.

Novi!!: Norveška i Tračnice · Vidi više »

Travnjak

Mongoliji. Travnjak je životna zajednica i biotop obilježen travama u kom ima vrlo malo ili uopće nema drveća.

Novi!!: Norveška i Travnjak · Vidi više »

Trgovački brod

Trgovački brod je brod koji u mirnodopskim uvjetima služi za prevoz tereta i/ili putnika.

Novi!!: Norveška i Trgovački brod · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Norveška i Trgovina · Vidi više »

Troms

Troms je okrug u sjevernoj Norveškoj koji je od 1. siječnja 2020. do 1.

Novi!!: Norveška i Troms · Vidi više »

Tromsø

Tromsø je grad i središte istoimene općine i okruga Troms u Norveškoj.

Novi!!: Norveška i Tromsø · Vidi više »

Trondheim

Trondheim (povijesni nazivi: Nidaros i Trondhjem) grad je i općina u norveškom okrugu Sør-Trøndelag, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Norveška i Trondheim · Vidi više »

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Novi!!: Norveška i Tundra · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Norveška i Turizam · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Norveška i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Uljana repica

Uljana repica (olaj, lat. Brassica napus) je industrijska biljka.

Novi!!: Norveška i Uljana repica · Vidi više »

Umjereni pojas

Različite zemljopisne zone svijeta. Umjereni pojas u zemljopisu označava područja Zemljine kugle koja se prostiru između tropskog pojasa i polarnih krugova.

Novi!!: Norveška i Umjereni pojas · Vidi više »

Umjetno jezero

Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.

Novi!!: Norveška i Umjetno jezero · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Norveška i UNESCO · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Norveška i Unitarizam · Vidi više »

Urneška drvena crkva

Urneška drvena crkva (norveški: Urnes stavkirke) je drvena crkva na farmi Ornes koja se nalazi uz fjord Lustrafjord (najdublji rukavac fjorda Sognefjord), u općini Luster (župa Sogn og Fjordane, Norveška), oko 5 km istočno od sela Hafslo.

Novi!!: Norveška i Urneška drvena crkva · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Norveška i Ustav · Vidi više »

Ustavna monarhija

Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.

Novi!!: Norveška i Ustavna monarhija · Vidi više »

Ustavni sud

Ustavni sud Republike Hrvatske Ustavni sud je posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.

Novi!!: Norveška i Ustavni sud · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: Norveška i Valuta · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Norveška i Vapnenac · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Norveška i Vat · Vidi više »

Veleposlanstvo

Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.

Novi!!: Norveška i Veleposlanstvo · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Norveška i Vijeće Europe · Vidi više »

Vikendica

Vikendice u blizini Sankt-Peterburga Vikendica je manja kuća za odmor, objekt namijenjen stanovanju izvan mjesta stalnog boravka.

Novi!!: Norveška i Vikendica · Vidi više »

Virusi

Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.

Novi!!: Norveška i Virusi · Vidi više »

Visoka peć

Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. plitkom ognjištu (Srednji vijek). Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. Visoka peć je vrsta peći koja služi u procesu dobivanja željeza iz oksidnih ruda željeza (hematita, Fe2O3 ili magnetita, Fe3O4).

Novi!!: Norveška i Visoka peć · Vidi više »

Vlaški romski

minijatura Vlaški romski (ISO 639-3: rmy), jedan od sedam romskih jezika kojim govori preko 885 900 ljudi u svijetu.

Novi!!: Norveška i Vlaški romski · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Norveška i Vlada · Vidi više »

Vlast

Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.

Novi!!: Norveška i Vlast · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Norveška i Voda · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Norveška i Vojska · Vidi više »

XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.

XVII.

Novi!!: Norveška i XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994. · Vidi više »

Zaštita okoliša

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

Novi!!: Norveška i Zaštita okoliša · Vidi više »

Zakonodavna vlast

Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.

Novi!!: Norveška i Zakonodavna vlast · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Norveška i Zapadna Europa · Vidi više »

Zdravstvena zaštita

Plava zvijezda života Zdravstvena zaštita je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja.

Novi!!: Norveška i Zdravstvena zaštita · Vidi više »

Zdravstvo

Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.

Novi!!: Norveška i Zdravstvo · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Norveška i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Norveška i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Zemljopisno područje

Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Novi!!: Norveška i Zemljopisno područje · Vidi više »

Znakovni jezici

Znakovni jezici jesu jezici koji se koriste dogovorenim pokretima ruku pri prenošenju značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor.

Novi!!: Norveška i Znakovni jezici · Vidi više »

Znamenitost

Puli jedna je od najpoznatijih znamenitosti Hrvatske. Brelima simbol je i turistička atrakcija tog naselja Znamenitost je primjerice značajan spomenik prirode, spomenik kulture, ili nešto drugo što je privlačno, spektakularno ili poznato.

Novi!!: Norveška i Znamenitost · Vidi više »

Zob

Zob (lat. Avena), biljni rod iz porodice pravih trava (Poaceae).

Novi!!: Norveška i Zob · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Norveška i Zračna luka · Vidi više »

1397.

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1397. · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Norveška i 17. lipnja · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1814. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1905. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1949. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1960-ih · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Norveška i 1970-ih · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Norveška i 1994. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Norveška i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Norveška i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Norveška i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Norveška i 2007. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Norveška i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Norveška i 2010. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kraljevina Norveška.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni