Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ohrid

Indeks Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

94 odnosi: Albanci, Albanija, Albanski jezik, Antički teatar iz Ohrida, Antiohija, Australija, Ćiril i Metod, Beč, Bitola, Bizant, Brankovići, Budva, Bugarska, Carigrad, Crkva sv. Sofije u Ohridu, Crna Gora, Dalian, Dioklecijan, Drač, Elbasan, Episkop (pravoslavlje), Evlija Čelebi, Grčki jezik, Hrvatska, Ilirik, Italija, Izida, Jegulja, Kanada, Kina, Kliment Ohridski, Kragujevac, Kraljević Marko, Kršćanstvo, Lagadin, Latinski jezik, Leipzig, Makedonci, Makedonski jezik, Manastir, Mehmed II., Metar, Mišo Juzmeski, Nadbiskupija, Nizozemska, Normani, Novogrčki jezik, Ohridsko jezero, Općina Ohrid, Osmansko Carstvo, ..., Piran, Plovdiv, Rimljani, Romi, Samuilo, Samuilova tvrđava u Ohridu, Sandžak, Sjeverna Makedonija, Skenderbeg, Slaveni, Slavenski jezici, Slovenija, Spomenik kulture, Srbi, Srbija, Stefan Uroš IV. Dušan, Strabon, Struga, Sveti Erazmo, Sveti Jovan Kaneo, Svjetska baština, Trst, Turci, Turski jezik, UNESCO, Via Egnatia, Vilajet, Vinkovci, Vlasi, Wollongong, 1018., 1334., 1337., 1342., 1345., 1346., 1394., 1466., 168. pr. Kr., 1767., 1979., 1980., 2002., 2019.. Proširite indeks (44 više) »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Ohrid i Albanci · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Ohrid i Albanija · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Ohrid i Albanski jezik · Vidi više »

Antički teatar iz Ohrida

Pogled na antički teatar u Ohridu Antički teatar iz Ohrida je drevni grčki teatar iz helenističkog razdoblja, koji se nalazi u Ohridu, Sjeverna Makedonija.

Novi!!: Ohrid i Antički teatar iz Ohrida · Vidi više »

Antiohija

Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.

Novi!!: Ohrid i Antiohija · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Ohrid i Australija · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Ohrid i Ćiril i Metod · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Ohrid i Beč · Vidi više »

Bitola

Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohrid i Bitola · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Ohrid i Bizant · Vidi više »

Brankovići

BiH.

Novi!!: Ohrid i Brankovići · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Novi!!: Ohrid i Budva · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ohrid i Bugarska · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Ohrid i Carigrad · Vidi više »

Crkva sv. Sofije u Ohridu

Crkva sv.

Novi!!: Ohrid i Crkva sv. Sofije u Ohridu · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Ohrid i Crna Gora · Vidi više »

Dalian

Dalian (kin: 大连, pinyin: Dàlián Wān; doslovno: „Velika veza”) kineski je glavni grad i luka kineske pokrajine Liaoning, s pogledom na Korejski zaljev.

Novi!!: Ohrid i Dalian · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Ohrid i Dioklecijan · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Ohrid i Drač · Vidi više »

Elbasan

Elbasan (albanski: Elbasan ili Elbasani) je grad u središnjoj Albaniji.

Novi!!: Ohrid i Elbasan · Vidi više »

Episkop (pravoslavlje)

Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.

Novi!!: Ohrid i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »

Evlija Čelebi

Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.

Novi!!: Ohrid i Evlija Čelebi · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Ohrid i Grčki jezik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ohrid i Hrvatska · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Novi!!: Ohrid i Ilirik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Ohrid i Italija · Vidi više »

Izida

Izida, s hijeroglifskim znakom za prijestolje Izida je u egipatskoj mitologiji božica plodnosti, ljubavi i magije i medicine.

Novi!!: Ohrid i Izida · Vidi više »

Jegulja

europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).

Novi!!: Ohrid i Jegulja · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Ohrid i Kanada · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Ohrid i Kina · Vidi više »

Kliment Ohridski

Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Novi!!: Ohrid i Kliment Ohridski · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Novi!!: Ohrid i Kragujevac · Vidi više »

Kraljević Marko

Marko Mrnjavčević, poznatiji kao Kraljević Marko (oko * 1355. – 17. svibnja 1395., Rovine, Vlaška), bio je srpski kralj, koji je vladao u razdoblju 1371. – 1395. u kraju oko Prilepa Kraljević Marko je vremenom izrastao u mitološku figuru, i tako postao nacionalni junak u narodnim predajama i pripovijetkama Bugara, Srba, Makedonaca, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca, Rumunja (i uopće naroda Balkanskog poluotoka).

Novi!!: Ohrid i Kraljević Marko · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ohrid i Kršćanstvo · Vidi više »

Lagadin

Lagadin (mak. Лагадин) je naselje u Republici Makedoniji, u jugozapadnom djelu države.

Novi!!: Ohrid i Lagadin · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Ohrid i Latinski jezik · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Ohrid i Leipzig · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Ohrid i Makedonci · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Ohrid i Makedonski jezik · Vidi više »

Manastir

Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.

Novi!!: Ohrid i Manastir · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Ohrid i Mehmed II. · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Ohrid i Metar · Vidi više »

Mišo Juzmeski

Mišo Juzmeski (mak.: Мишо Јузмески) (Ohrid, 7. travnja 1966.) je makedonski književnik i fotograf.

Novi!!: Ohrid i Mišo Juzmeski · Vidi više »

Nadbiskupija

Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.

Novi!!: Ohrid i Nadbiskupija · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Ohrid i Nizozemska · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Ohrid i Normani · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Ohrid i Novogrčki jezik · Vidi više »

Ohridsko jezero

Ohridsko jezero (albanski: Liqeni i Ohrit) je jezero na granici Makedonije i Albanije.

Novi!!: Ohrid i Ohridsko jezero · Vidi više »

Općina Ohrid

Općina Ohrid (makedonski: Општина Охрид) je jedna od 80 općina Sjeverne Makedonije koja se prostire na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Ohrid i Općina Ohrid · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Ohrid i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Piran

Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.

Novi!!: Ohrid i Piran · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Ohrid i Plovdiv · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Ohrid i Rimljani · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Ohrid i Romi · Vidi više »

Samuilo

Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.

Novi!!: Ohrid i Samuilo · Vidi više »

Samuilova tvrđava u Ohridu

Pogled na Samuilovu tvrđavu u Ohridu Samuilova tvrđava u Ohridu zvana i Ohridsko Kale je utvrda iznad starog dijela grada Ohrida, u Republici Makedoniji.

Novi!!: Ohrid i Samuilova tvrđava u Ohridu · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Ohrid i Sandžak · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Ohrid i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skenderbeg

Gjergj Kastrioti Skenderbegov muzej u utvrdi Krujë Skenderbeg (Skanderbeg, alb. Gjergj Kastrioti, Đurađ Kastriot, Juraj Kastriotić Skenderbeg, Jure Kastriotić, Đuro Kastriotić, Đorđe Kastriotić; Kruja, 1405. – Lezha, hrv. Lješ, 17. siječnja 1468.), povijesni je nadimak albanskoga junaka Gjergja Kastriotija (Gjergj Kastrioti Skënderbeu, Đurađ Kastriot Skenderbeg), kneza Albanije, koji je postao narodnim junakom braneći svoju državu od Osmanlija.

Novi!!: Ohrid i Skenderbeg · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Ohrid i Slaveni · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Ohrid i Slavenski jezici · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Ohrid i Slovenija · Vidi više »

Spomenik kulture

Atenska Akropola Spomenik kulture je svjedočanstvo ljudske povijesti i razvoja, za čije očuvanje postoji javni interes.

Novi!!: Ohrid i Spomenik kulture · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Ohrid i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Ohrid i Srbija · Vidi više »

Stefan Uroš IV. Dušan

Stefan Uroš IV.

Novi!!: Ohrid i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Ohrid i Strabon · Vidi više »

Struga

Struga (albanski: Strugë, makedonski: Струга) je gradić na jugozapadu Republike Makedonije, od 33 376 stanovnika.

Novi!!: Ohrid i Struga · Vidi više »

Sveti Erazmo

Sveti Erazmo ili sveti Elmo († Formia, 303.) je kršćanski svetac i mučenik.

Novi!!: Ohrid i Sveti Erazmo · Vidi više »

Sveti Jovan Kaneo

Sveti Jovan Kaneo (makedonski: Свети Јован Канео) je crkva kod ribarskog sela Kaneo u neposrednoj blizini grada Ohrida, na hridi iznad Ohridskog jezera u Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Ohrid i Sveti Jovan Kaneo · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Ohrid i Svjetska baština · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Ohrid i Trst · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Ohrid i Turci · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Ohrid i Turski jezik · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Ohrid i UNESCO · Vidi više »

Via Egnatia

Trasa ceste Via Egnatia Via Egnatia (ili Via Ignazia) je rimska magistralna cesta podignuta u II.

Novi!!: Ohrid i Via Egnatia · Vidi više »

Vilajet

Vilajet (na turskom, vilayet) predstavlja administrativno upravnu podjedinicu Osmanskog carstva.

Novi!!: Ohrid i Vilajet · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ohrid i Vinkovci · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Ohrid i Vlasi · Vidi više »

Wollongong

Wollongong. Wollongong je grad u Novom Južnom Walesu, Australija.

Novi!!: Ohrid i Wollongong · Vidi više »

1018.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1018. · Vidi više »

1334.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1334. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1337. · Vidi više »

1342.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1342. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1345. · Vidi više »

1346.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1346. · Vidi više »

1394.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1394. · Vidi više »

1466.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1466. · Vidi više »

168. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 168. pr. Kr. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1767. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Ohrid i 1980. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Ohrid i 2002. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ohrid i 2019. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »