Brže od pregledniku!
153 odnosi: Afel, Aluminij, Amonijak, Antika, Aspekt, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Bog, Brzina, Cassini-Huygens, Celzij, Cerera (patuljasti planet), Dan, Deimos (mjesec), Efemeride, Ekliptika, Ekstrasolarni planeti, Ekvator, Elektron, Elipsa, Elongacija, Energija, Ferdinand Magellan, Fobos (mjesec), Galileo Galilei, Geocentrični sustav, Gibanje, Godina, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Grčka mitologija, Grčki jezik, Gustoća, Helij, Heliocentrični sustav, Johann Gottfried Galle, Johannes Kepler, Jovijanski planeti, Jupiter, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisik, Konjunkcija (astronomija), Kozmogonija, Kružnica, Kutna brzina, Latinski jezik, ..., Led, Magnezij, Mariner 10, Mariner 2, Mars, Masa, Mehanika, Merkur, Metan, Metar, Mjesec, Molekula, Nebeska sfera, Neptun, Neptun (mitologija), Newtonov zakon gravitacije, Newtonovi zakoni gibanja, Nikola Kopernik, Nuklearna fuzija, Obujam, Okultacija, Opća teorija relativnosti, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Opportunity, Orbitalna brzina, Organska kemija, Patuljasti planet, Perihel, Pioneer 11, Planetarna putanja, Plin, Plinoviti div, Pluton, Polimer, Površina, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Promjer, Protoplanetni disk, Protozvijezda, Putanja, Radijvektor, Rayleighovo raspršenje, Retrogradno gibanje, Rimska mitologija, Saturn, Saturnovi prsteni, Siderički dan, Sila, Silicij, Silikati, Sinodički dan, Slobodni pad, Spirit, Stijena, Stupanj (kut), Sumporovodik, Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirske letjelice, Svjetlosna godina, Težina, Teleskop, Temperatura, Terestrički planet, Titani, Tlak, Tranzit (astronomija), Tromost, Tycho Brahe, Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Uran, Uran (mitologija), Urbain Le Verrier, Vega, Vektor, Venera, Venera 1, Venera 10, Venera 9, Venerine mijene, Voda, Vodik, Voyager 1, Voyager 2, Vrijeme (fizika), Vrtnja, William Herschel, Zakret perihela, Zemlja, Zemljina putanja, Znanost, Zond 1, Zvijezda, Zvjezdana godina, 136108 Haumea, 136199 Erida, 1846., 1990-ih, 23. rujna. Proširite indeks (103 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Planet i Afel · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Planet i Aluminij · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Planet i Amonijak · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Planet i Antika · Vidi više »
Aspekt
Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.
Novi!!: Planet i Aspekt · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: Planet i Asteroidni pojas · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Planet i Astronomija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Planet i Astronomska jedinica · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Planet i Astronomski objekt · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Planet i Atmosfera · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Planet i Bog · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Planet i Brzina · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: Planet i Cassini-Huygens · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Planet i Celzij · Vidi više »
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Novi!!: Planet i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Dan · Vidi više »
Deimos (mjesec)
Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Planet i Deimos (mjesec) · Vidi više »
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Novi!!: Planet i Efemeride · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Planet i Ekliptika · Vidi više »
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Novi!!: Planet i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Planet i Ekvator · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Planet i Elektron · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Planet i Elipsa · Vidi više »
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Novi!!: Planet i Elongacija · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Planet i Energija · Vidi više »
Ferdinand Magellan
'''Ferdinand Magellan''' Ferdinand Magellan (proljeće 1480. – otok Mactan, 27. travnja 1521.), portugalski pomorac i istraživač.
Novi!!: Planet i Ferdinand Magellan · Vidi više »
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Planet i Fobos (mjesec) · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Planet i Galileo Galilei · Vidi više »
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.
Novi!!: Planet i Geocentrični sustav · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Planet i Gibanje · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Godina · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Planet i Gravitacija · Vidi više »
Gravitacijska konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.
Novi!!: Planet i Gravitacijska konstanta · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Planet i Grčka mitologija · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Planet i Grčki jezik · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Planet i Gustoća · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Planet i Helij · Vidi više »
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Novi!!: Planet i Heliocentrični sustav · Vidi više »
Johann Gottfried Galle
Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.
Novi!!: Planet i Johann Gottfried Galle · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Planet i Johannes Kepler · Vidi više »
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Novi!!: Planet i Jovijanski planeti · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Planet i Jupiter · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Planet i Kilogram · Vidi više »
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Novi!!: Planet i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Planet i Kisik · Vidi više »
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Novi!!: Planet i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Planet i Kozmogonija · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Planet i Kružnica · Vidi više »
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Novi!!: Planet i Kutna brzina · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Planet i Latinski jezik · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Planet i Led · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Planet i Magnezij · Vidi više »
Mariner 10
Mariner 10 je američka automatska svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973. prema Merkuru i Veneri.
Novi!!: Planet i Mariner 10 · Vidi više »
Mariner 2
Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.
Novi!!: Planet i Mariner 2 · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Planet i Mars · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Planet i Masa · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Planet i Mehanika · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Planet i Merkur · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Planet i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Planet i Metar · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Planet i Mjesec · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Planet i Molekula · Vidi više »
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Planet i Nebeska sfera · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Planet i Neptun · Vidi više »
Neptun (mitologija)
Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.
Novi!!: Planet i Neptun (mitologija) · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Planet i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Novi!!: Planet i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Planet i Nikola Kopernik · Vidi više »
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Novi!!: Planet i Nuklearna fuzija · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Planet i Obujam · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Planet i Okultacija · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Planet i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Ophodno vrijeme · Vidi više »
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Novi!!: Planet i Opozicija (astronomija) · Vidi više »
Opportunity
Opportunity (Mars Exploration Rover - B, MER-B), NASA-in robotski rover na Marsu, bio je drugi iz programa Mars Exploration Rovers.
Novi!!: Planet i Opportunity · Vidi više »
Orbitalna brzina
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).
Novi!!: Planet i Orbitalna brzina · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Planet i Organska kemija · Vidi više »
Patuljasti planet
Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.
Novi!!: Planet i Patuljasti planet · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Planet i Perihel · Vidi više »
Pioneer 11
Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.
Novi!!: Planet i Pioneer 11 · Vidi više »
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.
Novi!!: Planet i Planetarna putanja · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Planet i Plin · Vidi više »
Plinoviti div
plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.
Novi!!: Planet i Plinoviti div · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Planet i Pluton · Vidi više »
Polimer
pmid.
Novi!!: Planet i Polimer · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Planet i Površina · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Planet i Prirodni satelit · Vidi više »
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Novi!!: Planet i Prividna magnituda · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Planet i Promjer · Vidi više »
Protoplanetni disk
Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.
Novi!!: Planet i Protoplanetni disk · Vidi više »
Protozvijezda
Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.
Novi!!: Planet i Protozvijezda · Vidi više »
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Novi!!: Planet i Putanja · Vidi više »
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Novi!!: Planet i Radijvektor · Vidi više »
Rayleighovo raspršenje
Rayleighovo raspršenje uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana, i crvenu boju Sunca kod zalaska Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost mW, je vidljiva po noći zbog Rayleighovog raspršenja i prašine u zraku. Rayleighovo raspršenje u staklu: sa strane vidimo plavu boju, ali svjetlost koja prolazi kroz staklo je narančaste boje. http://www.webexhibits.org/causesofcolor/14B.html webexhibits.org Raspršenje nastaje kad se elektromagnetski val sudari s česticama u atmosferi.
Novi!!: Planet i Rayleighovo raspršenje · Vidi više »
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Novi!!: Planet i Retrogradno gibanje · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Planet i Rimska mitologija · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Planet i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: Planet i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Siderički dan · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Planet i Sila · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Planet i Silicij · Vidi više »
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Novi!!: Planet i Silikati · Vidi više »
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Sinodički dan · Vidi više »
Slobodni pad
trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.
Novi!!: Planet i Slobodni pad · Vidi više »
Spirit
Spirit (Mars Exploration Rover – A, MER-A; hrv. Duh), NASA-in robotski rover na Marsu aktivan u razdoblju od 2004.
Novi!!: Planet i Spirit · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Planet i Stijena · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Planet i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Planet i Sumporovodik · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Planet i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Planet i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Planet i Sunce · Vidi više »
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Novi!!: Planet i Svemirske letjelice · Vidi više »
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Novi!!: Planet i Svjetlosna godina · Vidi više »
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Novi!!: Planet i Težina · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Planet i Teleskop · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Planet i Temperatura · Vidi više »
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Novi!!: Planet i Terestrički planet · Vidi više »
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Novi!!: Planet i Titani · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Planet i Tlak · Vidi više »
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Planet i Tranzit (astronomija) · Vidi više »
Tromost
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.
Novi!!: Planet i Tromost · Vidi više »
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Novi!!: Planet i Tycho Brahe · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Planet i Ubrzanje · Vidi više »
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.
Novi!!: Planet i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Planet i Uran · Vidi više »
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Novi!!: Planet i Uran (mitologija) · Vidi više »
Urbain Le Verrier
Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.
Novi!!: Planet i Urbain Le Verrier · Vidi više »
Vega
Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.
Novi!!: Planet i Vega · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Planet i Vektor · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Planet i Venera · Vidi više »
Venera 1
Postanska marka koja komemorira misiju Venera 1 Venera 1 (Ruski: Венера-1) je prva sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.
Novi!!: Planet i Venera 1 · Vidi više »
Venera 10
Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Planet i Venera 10 · Vidi više »
Venera 9
Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Planet i Venera 9 · Vidi više »
Venerine mijene
Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).
Novi!!: Planet i Venerine mijene · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Planet i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Planet i Vodik · Vidi više »
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Novi!!: Planet i Voyager 1 · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Planet i Voyager 2 · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Planet i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Planet i Vrtnja · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Planet i William Herschel · Vidi više »
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Novi!!: Planet i Zakret perihela · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Planet i Zemlja · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Planet i Zemljina putanja · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Planet i Znanost · Vidi više »
Zond 1
Zond 1 je bila prva letjelica iz sovjetske serije Zond.
Novi!!: Planet i Zond 1 · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Planet i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Planet i Zvjezdana godina · Vidi više »
136108 Haumea
136108 Haumea (simbol), patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.
Novi!!: Planet i 136108 Haumea · Vidi više »
136199 Erida
136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.
Novi!!: Planet i 136199 Erida · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Planet i 1846. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Planet i 1990-ih · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Planet i 23. rujna · Vidi više »
