Brže od pregledniku!
31 odnosi: Šuma, Šumski rasadnik, Biljke, Bjelogorica, Crnogorična šuma, Dubina, Hrvatska, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatske šume, Jama, Jesen, Korijen (biljke), Krošnja, Lopata, Mač, Mjesec, Motika, Nasip, Oborina, Pitomi kesten, Površina, Proljeće, Prostor, Ruka, Sjeme, Sjetva, Tlo, Trokut, Vjetar, Vlaga, Vrsta.
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Pošumljavanje i Šuma · Vidi više »
Šumski rasadnik
Šumski rasadnik Rasadnik je posebno uređena površina tla, na kojem se kroz sustav tehnološko - tehničkih postupaka, proizvode sadnice za odgovarajuću gospodarsku granu (šumarstvo, pejzažnu arhitekturu, voćarstvo i dr.). Šumski rasadnik služi za proizvodnju sadnica za pošumljavanje goleti, osnivanje plantaža, melioracije degradiranih šuma i šikara, erodiranih terena, jalovišta, i dr.
Novi!!: Pošumljavanje i Šumski rasadnik · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Pošumljavanje i Biljke · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Pošumljavanje i Bjelogorica · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Pošumljavanje i Crnogorična šuma · Vidi više »
Dubina
bušotine. Dubina je mjera vertikalne udaljenosti ispod horizontalne ravnine.
Novi!!: Pošumljavanje i Dubina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pošumljavanje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska gorska služba spašavanja
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja.
Novi!!: Pošumljavanje i Hrvatska gorska služba spašavanja · Vidi više »
Hrvatske šume
Đurđevca. Zgrada Šumarije Ivanska Hrvatske šume d.o.o. je tvrtka koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pošumljavanje i Hrvatske šume · Vidi više »
Jama
Jama blizu sela Lič Jama je okomita šupljina u krškom reljefu nagiba kanala 45°-90°.
Novi!!: Pošumljavanje i Jama · Vidi više »
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Novi!!: Pošumljavanje i Jesen · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Pošumljavanje i Korijen (biljke) · Vidi više »
Krošnja
'''Krošnja''', deblo i korijenje (šematski) Krošnja je onaj dio stabla na kojem rastu iglice ili lišće.
Novi!!: Pošumljavanje i Krošnja · Vidi više »
Lopata
Tri vrste lopata Lopate iz rimskog doba Lopata je alat za ručno kopanje ili premještanje rasutih materijala, kao što su primjerice tlo, ugljen, šljunak, snijeg, pijesak, ili rude.
Novi!!: Pošumljavanje i Lopata · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Pošumljavanje i Mač · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Pošumljavanje i Mjesec · Vidi više »
Motika
Motika je jedan od osnovnih alata u poljoprivredi za kopanje i labavljenje tla.
Novi!!: Pošumljavanje i Motika · Vidi više »
Nasip
Nasipi duž nizozemske obale Nasip predstavlja građevinu ili dio građevine koji je izgrađen izgrađeni od zemljanoga materijala iznad prirodnoga terena.
Novi!!: Pošumljavanje i Nasip · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Pošumljavanje i Oborina · Vidi više »
Pitomi kesten
Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).
Novi!!: Pošumljavanje i Pitomi kesten · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Pošumljavanje i Površina · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Pošumljavanje i Proljeće · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Pošumljavanje i Prostor · Vidi više »
Ruka
Čovječja lijeva šaka su gornji udovi na tijelu čovjeka (ili majmuna).
Novi!!: Pošumljavanje i Ruka · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Pošumljavanje i Sjeme · Vidi više »
Sjetva
Sjetva sijačicom. Sjetva je sijanje sjemena različitih biljnih vrsta.
Novi!!: Pošumljavanje i Sjetva · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Pošumljavanje i Tlo · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Pošumljavanje i Trokut · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Pošumljavanje i Vjetar · Vidi više »
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Novi!!: Pošumljavanje i Vlaga · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Pošumljavanje i Vrsta · Vidi više »
