39 odnosi: Žuta, Biljke, Crvena, Cvijet, Dani raštike, pure i pršuta, Gnojivo, Grah, Hektar, Hercegovina, Hrvatska, Kalcij, Karoten, Kilogram, Kolovoz, Korijen (biljke), Krumpir, Kupus, Latinski jezik, List, Ljeto, Metar, Minerali, Ožujak, Obala, Plava, Popis otoka Hrvatske, Povrće, Povrtni grašak, Proljeće, Sjeme, Snijeg, Srpanj, Sumpor, Tehnologija, Temperatura, Travanj, Veljača, Vitamin A, Zima.
Žuta
Žuta boja Žuta boja.
Novi!!: Raštika i Žuta · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Raštika i Biljke · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Raštika i Crvena · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Raštika i Cvijet · Vidi više »
Dani raštike, pure i pršuta
raštike s krumpirom Dani raštike, pure i pršuta je gastronomsko-kulturna manifestacija koja se održava u Tijarici i okolici.
Novi!!: Raštika i Dani raštike, pure i pršuta · Vidi više »
Gnojivo
Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.
Novi!!: Raštika i Gnojivo · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Raštika i Grah · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Raštika i Hektar · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Raštika i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Raštika i Hrvatska · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Raštika i Kalcij · Vidi više »
Karoten
Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.
Novi!!: Raštika i Karoten · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Raštika i Kilogram · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Raštika i Kolovoz · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Raštika i Korijen (biljke) · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Raštika i Krumpir · Vidi više »
Kupus
Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Novi!!: Raštika i Kupus · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Raštika i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Raštika i List · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Raštika i Ljeto · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Raštika i Metar · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Raštika i Minerali · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Raštika i Ožujak · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Raštika i Obala · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Raštika i Plava · Vidi više »
Popis otoka Hrvatske
Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.
Novi!!: Raštika i Popis otoka Hrvatske · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Raštika i Povrće · Vidi više »
Povrtni grašak
Povrtni grašak (sjetveni grašak; lat. Lathyrus oleraceus, sin. Pisum sativum) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki, a kao povrtlarska kultura pripada zrnastim mahunarkama.
Novi!!: Raštika i Povrtni grašak · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Raštika i Proljeće · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Raštika i Sjeme · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Raštika i Snijeg · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Raštika i Srpanj · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Raštika i Sumpor · Vidi više »
Tehnologija
Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.
Novi!!: Raštika i Tehnologija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Raštika i Temperatura · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Raštika i Travanj · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Raštika i Veljača · Vidi više »
Vitamin A
Vitamin A i beta-karoten Vitamin A esencijalni je nutrijent u ljudskom tijelu.
Novi!!: Raštika i Vitamin A · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Raštika i Zima · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Brassica oleracea var. acephala, Rašćika.