Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sjevernogermanski jezici

Indeks Sjevernogermanski jezici

Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.

21 odnosi: Atlantski ocean, Švedska, Bokmål, Dalekarlijski dijalekt, Danska, Danski jezik, Danski-Bokmål jezici, Danski-Riksmal jezici, Ferojski jezik, Germanski jezici, Islandski jezik, Istočnoskandinavski jezici, Jemtlandski dijalekt, Jutski jezik, Norn, Norveška, Nynorsk, Skandinavija, Skonski dijalekt, Staronordijski jezik, Zapadnoskandinavski jezici.

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Atlantski ocean · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Švedska · Vidi više »

Bokmål

Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Bokmål · Vidi više »

Dalekarlijski dijalekt

Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Dalekarlijski dijalekt · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Danska · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Danski jezik · Vidi više »

Danski-Bokmål jezici

Danski-bokmål jezici, jedan od tri ogranaka istonoskandinavskih jezika, čiji je jedini član jezik bokmål ili bokmaal koji se govori u Norveškoj gdje je, uz nynorsk, jedan je od dva službena jezika.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Danski-Bokmål jezici · Vidi više »

Danski-Riksmal jezici

Danski-riksmal jezici (Danski jezici), jedan od tri ogranaka istočnoskandinavskih ili danskošvedskih jezika koji se sastoji od danskog ogranka koji obuhvaća svega dva živa jezika, to su danski, s preko 5.500.000 govornika i jutski čiji broj govornika nije poznat.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Danski-Riksmal jezici · Vidi više »

Ferojski jezik

Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Ferojski jezik · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Germanski jezici · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Islandski jezik · Vidi više »

Istočnoskandinavski jezici

Istočnoskandinavski jezici (dansko-švedski jezici), istočna podskupina sjevernogermanskih jezika kojima se služi nekoliko skandinavskih naroda u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Istočnoskandinavski jezici · Vidi više »

Jemtlandski dijalekt

Jämtland. Jemtlandski (šv. jämtska, ISO 639-3:, povučen), jedan od nekadašnjih 5 zapadnoskandinavskih jezika (danas izbrisan iz popisa) kojim još govori oko 30 000 ljudi (2000 J. Persson) u provinciji Jämtland i drugim dijelovima Švedske.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Jemtlandski dijalekt · Vidi više »

Jutski jezik

Jutski jezik, ponekad jutlandski (eng. jutlandish, dan. jysk; ISO 639-3: jut), dijalekt danskoga jezika iz šire istiočnoskandinavske skupine, kojim govori nepoznat broj ljudi u Danskoj uz njemačko-dansku granicu na jugu Jutlanda (dan. Jylland) i u susjednom dijelu pokrajine Schleswig-Holstein.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Jutski jezik · Vidi više »

Norn

Norn (ISO 639-3: nrn; norrœna), izumrli zapadnoskandinavski jezik šire sjevernogermanske skupine.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Norn · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Norveška · Vidi više »

Nynorsk

Zemljovid službenih inačica norveškoga jezika po općinama u Norveškoj iz 2016. godine. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja. Nynorsk (ISO 639-3: nno; dosl. „novonorveški”) jedan je od dva službena pisana standarda suvremenoga norveškoga jezika.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Nynorsk · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Skandinavija · Vidi više »

Skonski dijalekt

Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm. Šveđani ovaj jezik nazivaju južnošvedski, a Danci, istočnodanski. Ima četiri pod-dijalekta halländska, skånska, blekingska i bornholmsk. Skonski jezik razvio se od staroskonskog pa ima sa starošvedskim, starodanskim i starogotlandskim jezicima zajedničko staronorveško porijeklo. Skonski i dalekarlijski jezici se značajno razlikuju od švedskog i njihove manjine se protive da se ova dva jezika proglašavaju švedskim dijalektima, te traže da se priznaju kao samostalni ugroženi jezici. Oba jezika imala su vlastite kodn oznake, scy za skonski i dcl za dalekarlijski, i vođeni su pod švedskom skupinom jezika, Identifikator je povučen iz upotrebe, a skonski se vodi kao dijalekt Švedskog.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Skonski dijalekt · Vidi više »

Staronordijski jezik

Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Staronordijski jezik · Vidi više »

Zapadnoskandinavski jezici

Zapadnoskandinavski jezici, skupina od nekada (5), danas (2) priznata sjevernogermanska jezika kojim govori nekoliko naroda u Norveškoj, Švedskoj i Islandu.

Novi!!: Sjevernogermanski jezici i Zapadnoskandinavski jezici · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Skandinavski, Skandinavski jezici.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »