Brže od pregledniku!
101 odnosi: Antonio Smareglia, Arheološki muzej Istre, Arhivi u Hrvatskoj, Austrija, Austro-Ugarska, Autograf, Benediktinci, CROLIST, Dajla, Disertacija, Fotografija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Inkunabula, Istra, Italija, Klasična glazba, Knjižnica, Kodeks, Labin, Libreto, Magistarski rad, Malo rimsko kazalište u Puli, Mate Balota, Matija Vlačić Ilirik, Matko Rojnić, Monografija, Mornarički kasino u Puli, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nakladništvo, Njemačka, Njemački jezik, Nova Istra, Novine, Opća bolnica Pula, Opera, Partitura, Pergament, Periodične publikacije, Petar Stanković, Pietro Kandler, Pismo, Plakat, Poreč, Povijest, Povijest Istre, Publikacija, Pula, Razglednica, Rovinj, ..., Rukopis, Skladatelj, Sveučilišni kampus, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci, Talijanski jezik, Tone Peruško, Umag, Venecija, Zagreb, Zbirka, 14. stoljeće, 1520., 1575., 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1802., 1850., 1861., 1866., 1870., 1884., 19. stoljeće, 1903., 1908., 1918., 1922., 1930., 1932., 1937., 1943., 1945., 1947., 1949., 1950-ih, 1951., 1956., 1961., 1968., 1975., 1979., 1987., 1989., 1990., 1994., 1995., 1996., 1999., 2003., 2004., 5. svibnja. Proširite indeks (51 više) »
Antonio Smareglia
Antonio Smareglia Antonio Smareglia (5. svibnja 1854. – 15. travnja 1929.), talijansko/hrvatski operni skladatelj.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Antonio Smareglia · Vidi više »
Arheološki muzej Istre
Arheološki muzej Istre je specijalni muzej osnovan 1902. godine u Puli.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Arheološki muzej Istre · Vidi više »
Arhivi u Hrvatskoj
Arhivi u Hrvatskoj mogu biti privatni i javni.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Arhivi u Hrvatskoj · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autograf
Autograf (grč. αὐτόγραφος: vlastoručan) može biti.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Autograf · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Benediktinci · Vidi više »
CROLIST
CROLIST je hrvatski umreženi i u stvarnom vremenu integrirani knjižnični sustav i skupni katalog razvijen na distriburanomu modelu Oracleove relacijske baze podataka.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i CROLIST · Vidi više »
Dajla
Dajla je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Novigrada, Istarska županija.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Dajla · Vidi više »
Disertacija
Disertacija (lat. dissertatio) je znanstvena pismena rasprava, teza, napisana radi postizavanja znanstvenog stupnja, doktorata znanosti u nekom znanstvenom području ili habilitacije.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Disertacija · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Fotografija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Hrvatski jezik · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Inkunabula · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Italija · Vidi više »
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Klasična glazba · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Knjižnica · Vidi više »
Kodeks
Kodeks je pravilnik, skup načela o profesionalnom ponašanju.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Kodeks · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Labin · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Libreto · Vidi više »
Magistarski rad
Magistarski rad, izvorno znanstveno djelo koje magistrand samostalno izrađuje, u suradnji i pod vodstvom mentora, na kraju poslijediplomskog magistarskog znanstvenog studija.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Magistarski rad · Vidi više »
Malo rimsko kazalište u Puli
Malo rimsko kazalište u Puli Malo rimsko kazalište u Puli izgrađeno je vjerojatno u 1. stoljeću na istočnoj padini pulskog brežuljka podno starog Castruma.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Malo rimsko kazalište u Puli · Vidi više »
Mate Balota
Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Mate Balota · Vidi više »
Matija Vlačić Ilirik
Matija Vlačić Ilirik Spomenik u Labinu Matija Vlačić Ilirik (lat. Matthias Flacius Illyricus) (Labin, 3. ožujka 1520. – Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), bio je hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Matija Vlačić Ilirik · Vidi više »
Matko Rojnić
Matko Rojnić (Medulin, 12. svibnja 1908. – Pula, 30. siječnja 1981.), hrvatski knjižničar i publicist Životopis Rođen u Medulinu.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Matko Rojnić · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Monografija · Vidi više »
Mornarički kasino u Puli
Pogled na Mornarički kasino s južne strane, razglednica iz 1901. razglednici iz 1901. Mornarički kasino (njem. Marine-Kasino), palača u centru Pule izgrađena 1913. godine za vrijeme austro-ugarske uprave nad Pulom.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Mornarički kasino u Puli · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Nakladništvo · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Istra
Nova Istra općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Nova Istra · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Novine · Vidi više »
Opća bolnica Pula
Opća bolnica Pula, središnja i najveća istarska zdravstvena ustanova.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Opća bolnica Pula · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Opera · Vidi više »
Partitura
Play Partitura (tal. partitura „dioba“) je okomito uređen zapis svih pojedinih dijelova sastava ili aranžmana tako da dirigent može jednim pogledom vidjeti sva glazbena događanja.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Partitura · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Pergament · Vidi više »
Periodične publikacije
Periodične publikacije (eng. periodicals) su neomeđene publikacije koje izlaze u više svezaka radi informiranja javnosti o nekoj tematici.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Periodične publikacije · Vidi više »
Petar Stanković
'''Luigi Gobatto: Petar Stanković, 1829.''' Pietro Stancovich (Petar Stanković), (Barban, 24. veljače 1771. – Barban, 12. rujna 1852.), talijanski i hrvatski istarski javni djelatnik s konca 18.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Petar Stanković · Vidi više »
Pietro Kandler
Bista Pietra Kandlera u tršćanskom gradskom parku ''Muzio de Tommasini'' Pietro Kandler (Trst, 25. svibnja 1804. – Trst, 18. siječnja 1872.), talijanski povjesničar i arheolog iz vremena austrijske vlasti nad gradom.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Pietro Kandler · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Pismo · Vidi više »
Plakat
Henrija de Toulouse-Lautreca Plakat ili poster je komad papira koji se lijepi na zid, stup ili pano, a može služiti u različite svrhe i biti različitih veličina.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Plakat · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Poreč · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Povijest · Vidi više »
Povijest Istre
Istru naseljava u 11.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Povijest Istre · Vidi više »
Publikacija
Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoženi proizvod u jednom ili više nakladnih svezaka, odnosno na jednom ili više slobodnih listova.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Publikacija · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Pula · Vidi više »
Razglednica
Razglednica Dubrovnika iz 1912. godine. Razglednica Vukovara iz 1917. Velog Lošinja iz 1912. Razglednica je najčešće pravokutni komad debljeg papira ili tanjeg kartona namijenjen za pisanje i slanje poštom bez omotnice.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Razglednica · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Rovinj · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Rukopis · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Skladatelj · Vidi više »
Sveučilišni kampus
Sveučilišni kampus (lat. campus) je zdanje koje okuplja sveučilišne, kulturne, gospodarske, športske i stambene ustanove na jednomu mjestu radi objedinjavanja sveučilišnih sadržaja.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Sveučilišni kampus · Vidi više »
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Talijanski jezik · Vidi više »
Tone Peruško
Tone Peruško (Premantura, 27. veljače 1905. – Pula, 1967.), hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Tone Peruško · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Umag · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Venecija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Zagreb · Vidi više »
Zbirka
Zbirka ili kolekcija skup je predmeta, pjesama, književnih djela, djela s područja prirodnih znanosti prikupljenih u cjelinu prema nekomu smislu ili ideji.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i Zbirka · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 14. stoljeće · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1520. · Vidi više »
1575.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1575. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 17. stoljeće · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1802. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1850. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1861. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1866. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1870. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1884. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1903. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1908. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1922. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1932. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1937. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1949. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1950-ih · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1951. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1961. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1968. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1979. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 2004. · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Puli i 5. svibnja · Vidi više »
