Brže od pregledniku!
164 odnosi: A Coruña, Arnhem, Auckland, Australija, Šangaj, Švedska, Švicarska, Čehoslovačka, Belgija, Beograd, Bergen, Berkeley, Kalifornija, Berlin, Bern, Bernard Lagat, Bologna, Bratislava, Bruxelles, Budimpešta, Bydgoszcz, Christchurch, Doha, Edinburgh, Emil Zátopek, Finska, Firenca, Francuska, Göteborg, Glasgow, Haile Gebrselassie, Helsinki, Hengelo, Hicham El Guerrouj, Hobart, Italija, IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jugoslavija (razdvojba), Kaapstad, Kazanj, Kenenisa Bekele, Khalid Boulami, Kijev, Kina, Lasse Virén, London, Lyon, Mađarska, Manchester, Meseret Defar, New York (razdvojba), ..., Nizozemska, Norveška, Novi Zeland, Olimpijske igre, Oslo, Ostrava, Paavo Nurmi, Pariz, Paul Bitok, Port Elizabeth, Prag, Rim, Saïd Aouita, Saint-Denis, Seattle, Washington, Seul, Sileshi Sihine, Sjedinjene Američke Države, Sonia O'Sullivan, Stockholm, Stuttgart, Svjetska prvenstva u atletici, Svjetsko prvenstvo u atletici 1983., Svjetsko prvenstvo u atletici 1987., Svjetsko prvenstvo u atletici 1991., Svjetsko prvenstvo u atletici 1993., Svjetsko prvenstvo u atletici 1995., Svjetsko prvenstvo u atletici 1997., Svjetsko prvenstvo u atletici 1999., Svjetsko prvenstvo u atletici 2001., Svjetsko prvenstvo u atletici 2003., Svjetsko prvenstvo u atletici 2005., Svjetsko prvenstvo u atletici 2007., Svjetsko prvenstvo u atletici 2009., Tirunesh Dibaba, Tokio, Ujedinjeno Kraljevstvo, V. Olimpijske igre – Stockholm 1912., Vénuste Niyongabo, VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Ville Ritola, X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIV. Olimpijske igre – London 1948., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., Zaragoza, Zürich, 1912., 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010.. Proširite indeks (114 više) »
A Coruña
A Coruña (španjolski La Coruña; galicijski A Coruña) je grad u Španjolskoj autonomnoj zajednici Galiciji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i A Coruña · Vidi više »
Arnhem
Arnhem (izgovorː /ˈɑrnhɛm/, /ˈɑrnɛm/ (info / uitleg), arnhemski: Ernem) je grad smješten u istočnom dijelu Nizozemske, i središte pokrajine Gelderland. Arnhem ima 150.817 stanovnika (2014.) i nalazi se među 10 najvećih gradova Nizozemske. U blizini grada protječe jedan od rukavaca rijeke Rajne (Nederrijn) i potok St. Jansbeek. Iako u okolici grada postoje mnogi dokazi naseljenosti područja još iz prapovijesti, naziv grada se prvi puta spominje 893.g. i odnosi se na brojne orlove koji su naseljavali okolne brežuljek i šume. Današnje naselje ima svoje porijeklo iz 1233. godine kad je dobilo status grada.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Arnhem · Vidi više »
Auckland
Auckland (maorski: Tāmaki-makau-rau) je najveći grad Novog Zelanda.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Auckland · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Australija · Vidi više »
Šangaj
Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Šangaj · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Švicarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Čehoslovačka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Beograd · Vidi više »
Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bergen · Vidi više »
Berkeley, Kalifornija
Berkeley je sveučilišni grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Berkeley, Kalifornija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Berlin · Vidi više »
Bern
Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bern · Vidi više »
Bernard Lagat
Bernard Kipchirchir Lagat (12. prosinca, 1974. – Kapsabet) je kenijsko-američki srednje-prugaš i dugo-prugaš.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bernard Lagat · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bologna · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bratislava · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bruxelles · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Budimpešta · Vidi više »
Bydgoszcz
Bydgoszcz (njem. Bromberg) je grad na sjeveru Poljske, upravno, kulturno, gospodarsko i prometno središte Kujavsko-pomeranskog vojvodstva.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Bydgoszcz · Vidi više »
Christchurch
Christchurch je najveći grad na Južnom otoku Novog Zelanda i drugi po veličini u državi.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Christchurch · Vidi više »
Doha
Doha (arapski: الدوحة, latinično: Ad-Dawḥah ili Ad-Dōḥah) je glavni grad države Katara.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Doha · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Edinburgh · Vidi više »
Emil Zátopek
Emil Zátopek (Kopřivnice, Moravska, 19. rujna 1922. – Prag, 22. studenog 2000.), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Emil Zátopek · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Finska · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Francuska · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Göteborg · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Glasgow · Vidi više »
Haile Gebrselassie
Haile Gebrselassie (Asela, 18. travnja 1973.) je umirovljeni etiopski trkač na srednje i duge pruge.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Haile Gebrselassie · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Helsinki · Vidi više »
Hengelo
Hengelo je grad na istoku Nizozemske, u pokrajini Overijsselu.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Hengelo · Vidi više »
Hicham El Guerrouj
Hicham El Guerrouj (arapski: هشامالكروج) (Berkane, Maroko 14. rujna 1974.) je marokanski atletičar srednjoprugaš.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Hicham El Guerrouj · Vidi više »
Hobart
Hobart je grad u Australiji na otoku Tasmaniji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Hobart · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Italija · Vidi više »
IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.
IX.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kaapstad
Kaapstad (eng. Cape Town;; Xhosa: iKapa), treći je najveći grad u Južnoafričkoj Republici, dio metropolitanskog područja Grada Cape Towna.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Kaapstad · Vidi više »
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Kazanj · Vidi više »
Kenenisa Bekele
Kenenisa Bekele (Oromo: Qananiisaa baqqalaa, Amarik:ቀነኒሳ በቀለ; Bekoji, 13. lipnja 1982.) etiopski je dugoprugaš.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Kenenisa Bekele · Vidi više »
Khalid Boulami
Khalid Boulami (ara. خالد بولامي) (Safi, Maroko, 7. kolovoza 1969.) je bivši marokanski dugoprugaš i osvajač olimpijske bronce u Atlanti 1996.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Khalid Boulami · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Kijev · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Kina · Vidi više »
Lasse Virén
mini Lasse Virén (Myrskylä, Finska, 22. srpnja 1949.) je umirovljeni finski atletičar, četverostruki olimpijski pobjednik.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Lasse Virén · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i London · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Lyon · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Mađarska · Vidi više »
Manchester
Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Manchester · Vidi više »
Meseret Defar
Meseret Defar (Addis Abeba, 19. studenog 1983.) je etiopska atletičarka i vlasnica svjetskog rekorda u utrci na 5000 m kojeg je istrčala na mitingu Zlatne lige u Oslu 2007. Svoj stari rekord popravila je za skoro 8 sekundi i on sada iznosi 14:16.63.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Meseret Defar · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Nizozemska · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Norveška · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Novi Zeland · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Olimpijske igre · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Oslo · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Ostrava · Vidi više »
Paavo Nurmi
Paavo Johannes Nurmi, (Turku, 13. lipnja 1897. – Helsinki, 2. listopada 1973.), finski atletičar, ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Paavo Nurmi · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Pariz · Vidi više »
Paul Bitok
Paul Bitok (Kilibwoni, Kenija, 26. lipnja 1970.) je bivši kenijski dugoprugaš i osvajač olimpijskih srebra u Barceloni i Atlanti u utrkama na 5.000 metara.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Paul Bitok · Vidi više »
Port Elizabeth
Port Elizabeth je grad u Južnoafričkoj Republici.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Port Elizabeth · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Prag · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Rim · Vidi više »
Saïd Aouita
Saïd Aouita (Kenitra, 2. studenog 1959.), marokanski atletičar, srednjeprugaš (od 800 do 5000 m), Olimpijski pobjednik na 5000 m s Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Saïd Aouita · Vidi više »
Saint-Denis
Saint-Denis je grad u Francuskoj u regiji Île-de-France, u departmanu Seine-Saint-Denis.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Saint-Denis · Vidi više »
Seattle, Washington
Seattle (hrvatski izgovor: sijetl) lučki je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Seattle, Washington · Vidi više »
Seul
Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Seul · Vidi više »
Sileshi Sihine
Sileshi Sihine, (Sheno, Etiopija, rođen 29. siječnja 1983.), etiopski je dugoprugaš.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Sileshi Sihine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sonia O'Sullivan
Sonia O'Sullivan (Cobh, 28. studenog 1969.), bivša irska atletičarka, osvajačica srebrene olimpijske medalje te svjetska i europska prvakinja.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Sonia O'Sullivan · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Stockholm · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Stuttgart · Vidi više »
Svjetska prvenstva u atletici
Svjetska prvenstva u atletici organizira Međunarodni atletski savez (IAAF), čiji je član i Hrvatski atletski savez (HAS).
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetska prvenstva u atletici · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.
1.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1983. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.
2.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1987. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.
3.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1991. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.
4.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1993. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.
5.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1995. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.
6.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1997. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.
7.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 1999. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.
8.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 2001. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.
9.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 2003. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.
10.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 2005. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.
11.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Olimpijski stadion na kojem se održava prvenstvo. Maskota SP 2009. ''"Berlino"''. Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Svjetsko prvenstvo u atletici 2009. · Vidi više »
Tirunesh Dibaba
Tirunesh Dibaba (Chefe, 1. lipnja 1985.) je etiopska dugoprugaška atletičarka, olimpijska pobjednica i svjetska prvakinja.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Tirunesh Dibaba · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Tokio · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.
V.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i V. Olimpijske igre – Stockholm 1912. · Vidi više »
Vénuste Niyongabo
Vénuste Niyongabo, (Vugizo, Makamba, Burundi, 9. prosinca 1973.), je umirovljeni srednje i dugoprugaš iz Burundija.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Vénuste Niyongabo · Vidi više »
VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.
VII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »
VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.
VIII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »
Ville Ritola
Ville Ritola (punim imenom: Vilho ("Ville") Eino Ritola) (Peräseinäjoki, 18. siječnja 1896. – Helsinki, 24. travnja 1982.) - finski atletičar, dugoprugaš i srednjeprugaš, pet puta olimpijski pobjednik.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Ville Ritola · Vidi više »
X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932.
X.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i X. Olimpijske igre – Los Angeles 1932. · Vidi više »
XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.
XI.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »
XIV. Olimpijske igre – London 1948.
XIV.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »
XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.
XIX.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »
XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.
XV.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »
XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.
XVI.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »
XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.
XVII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »
XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.
XVIII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »
XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.
XXI.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »
XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.
XXII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »
XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.
Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
Zaragoza
150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Zaragoza · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i Zürich · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1912. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Utrka na 5000 metara i 2010. · Vidi više »
