Brže od pregledniku!
80 odnosi: Akademizam, Alfonz Liguori, Anton Dominik Fernkorn, Antonio Canova, Antun Padovanski, Arhitektura, August, Austrija, Đakovo, Češka, Ćiril i Metod, Beč, Beograd, Bernardin Sijenski, Blagovijest, Ciborij, Crkveni Oci, Demetrije Srijemski, Evanđelist, Franjevci, Friedrich von Schmidt, Gotika, Grgur I., Hermann Bollé, Historicizam, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski biografski leksikon, Ignacije Lojolski, Ikonografija, Ilija prorok, Isus, Italija, Ivan Kapistran, Ivan Nepomuk, Ivan Rendić, Ivan Zlatousti, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Katarina Sijenska, Kiparstvo, Klasicizam, Luneta, Marija (majka Isusova), Mihailo Obrenović, Nazarenci, Osijek, Poncije Pilat, Prag, ..., Propovjedaonica, Raspeće, Realizam, Renesansa, Rijeka, Rim, Romanička arhitektura, Romantizam, Slovenija, Sotin, Srednja Europa, Srijem, Sveta Cecilija, Sveti Ambrozije, Sveti Augustin, Sveti Jeronim, Sveti Josip, Sveti Juraj, Sveti Petar, Sveto Trojstvo, Talijani, Toma Akvinski, Uskrsnuće, Venecija, Veronikin rubac, 1836., 1899., 19. stoljeće, 28. ožujka, 5. srpnja. Proširite indeks (30 više) »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Akademizam · Vidi više »
Alfonz Liguori
Alfonz Marija de Liguori (Marianella, Italija, 27. rujna 1696. – Pagani, 1. kolovoza 1787.), talijanski katolički svećenik, svetac, biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i osnivač crkvenog reda redemptorista.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Alfonz Liguori · Vidi više »
Anton Dominik Fernkorn
Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Anton Dominik Fernkorn · Vidi više »
Antonio Canova
Antonio Canova (Possagno kraj Trevisa, 1. studenog 1757. – Venecija, 13. listopada 1822.), talijanski kipar, slikar i arhitekt; glavni predstavnik neoklasicizma u kiparstvu.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Antonio Canova · Vidi više »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Antun Padovanski · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Arhitektura · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Vatroslav Donegani i August · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Austrija · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Đakovo · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Češka · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ćiril i Metod · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Beograd · Vidi više »
Bernardin Sijenski
Bernardin Sijenski (Massa Marittima, 8. rujna 1380. – L'Aquila, 20. svibnja 1444.), talijanski franjevac i svetac.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Bernardin Sijenski · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Blagovijest · Vidi više »
Ciborij
* Ciborij (arhitektura), element crkvene arhitekture, konstrukcija iznad oltara.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ciborij · Vidi više »
Crkveni Oci
Svjatoslavovom zborniku'' iz 1073. Crkveni Oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Crkveni Oci · Vidi više »
Demetrije Srijemski
Sveti Demetrije Srijemski, također poznat kao Dimitrije, Dimitar, Dmitar i Mitar (Sirmij, oko 270. – 9. travnja 304.), bio je rimski đakon i kršćanski mučenik ranoga 4. stoljeća.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Demetrije Srijemski · Vidi više »
Evanđelist
Evanđelisti, Jakob Jordaens Evanđelisti sa svojim simbolima, Aachenski evangelijar Karla Velikoga Evanđelisti su četiri autora kanonskih evanđelja.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Evanđelist · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Franjevci · Vidi više »
Friedrich von Schmidt
Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Friedrich von Schmidt · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Gotika · Vidi više »
Grgur I.
Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Grgur I. · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Hermann Bollé · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Historicizam · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Ignacije Lojolski
Ignacije Lojolski (pravo ime Íñigo López de Loyola, Azpeitia, 23. listopada 1491. – Rim, 31. srpnja 1556.), španjolski svetac i utemeljitelj Družbe Isusove.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ignacije Lojolski · Vidi više »
Ikonografija
Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ikonografija · Vidi više »
Ilija prorok
Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ilija prorok · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Italija · Vidi više »
Ivan Kapistran
Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Kapistran · Vidi više »
Ivan Nepomuk
Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Nepomuk · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Rendić · Vidi više »
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Zlatousti · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Katarina Sijenska
Sv.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Katarina Sijenska · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Kiparstvo · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Klasicizam · Vidi više »
Luneta
Luneta' (lat. luna - mjesec) je arhitektonski element raščlanjenja zida.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Luneta · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Mihailo Obrenović
Mihailo Obrenović (Kragujevac, 16. rujna 1823. – Beograd, 10. lipnja 1868.) u dva navrata bio je knez Srbije iz dinastije Obrenović.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Mihailo Obrenović · Vidi više »
Nazarenci
Nazarenci su bili romantičarski pokret njemačko - austrijskih slikara koji je početkom 19.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Nazarenci · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Osijek · Vidi više »
Poncije Pilat
Dio kamena s natpisom u kojem se spominje ime Poncija Pilata u Cezareji Primorskoj Poncije Pilat (latinski: Pontius Pilatus) je od 26. do 36. godine bio rimski namjesnik cara Tiberija u provinciji Judeji.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Poncije Pilat · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Prag · Vidi više »
Propovjedaonica
Propovjedaonica Propovjedaonica je govornica koja je odignuta od poda crkve (uglavnom od 1 do 4 m) s koje svećenik propovijeda vjernicima.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Propovjedaonica · Vidi više »
Raspeće
Atos (sredina 16. st.). Raspeće (Mt 27, 33-56; Mk 15, 22-41; Lk 23, 33-49; Iv 19, 17-37).
Novi!!: Vatroslav Donegani i Raspeće · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Realizam · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Renesansa · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Rim · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Romanička arhitektura · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Romantizam · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Slovenija · Vidi više »
Sotin
Sotin (njemački: Sotting) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sotin · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Srednja Europa · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Srijem · Vidi više »
Sveta Cecilija
Sveta Cecilija (lat. Sancta Caecilia; Rim, 3. stoljeće), također i Cecilija Rimska (lat. Caecilia Romana), Rimljanka, katolička svetica, misionarka i mučenica.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveta Cecilija · Vidi više »
Sveti Ambrozije
Sveti Ambrozije (lat. Aurelius Ambrosius; Trier, oko 340. – Milano, 4. travnja 397.), biskup, crkveni naučitelj, vodeći pisac crkvenih himni i svetac.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Ambrozije · Vidi više »
Sveti Augustin
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Augustin · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Jeronim · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Josip · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Juraj · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Petar · Vidi više »
Sveto Trojstvo
* Trojstvo, kršćanski nauk o Bogu jednom i trojstvenom.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveto Trojstvo · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Talijani · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Toma Akvinski · Vidi više »
Uskrsnuće
Mario Minniti: Rane, ''Uskrsnuće Kristovo'' Uskrsnuće je pojam u teologiji koji označava ponovno ujedinjenje duše i tijela nakon smrti ili oživljavanje mrtve osobe.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Uskrsnuće · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Vatroslav Donegani i Venecija · Vidi više »
Veronikin rubac
Hans Memling: Veronika drži rubac. Veronikin rubac (lat. Sudarium) je katolička relikvija.
Novi!!: Vatroslav Donegani i Veronikin rubac · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Donegani i 1836. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Donegani i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Donegani i 19. stoljeće · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Vatroslav Donegani i 28. ožujka · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Vatroslav Donegani i 5. srpnja · Vidi više »
