Brže od pregledniku!
31 odnosi: Ambasador (1984.), Živi i mrtvi (2007.), Čovjek koji je volio sprovode (1989.), Božić u Beču (1997.), Crvena prašina (1999.), Deveti krug (1960.), Hitler iz našeg sokaka (1975.), Hrvatska, Isprani (1995.), Je li jasno, prijatelju? (2000.), Karaula (2006.), Konjanik (2003.), Kotlovina (2011.), Krešimir Mikić, Kužiš stari moj (1973.), Ljubiša Samardžić, Ludi dani (1977.), Luka (1992.), Nije kraj (2008.), Oscar, Pulski filmski festival, Sedma kronika (1996.), Sto minuta Slave (2004.), Tri muškarca Melite Žganjer (1998.), U gori raste zelen bor (1971.), Užička republika (1974.), Velimir Bata Živojinović, Vlak bez voznog reda (1959.), Zvizdan (2015.), 1957., 1962..
Ambasador (1984.)
Ambasador, hrvatski dugometražni film iz 1984. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Ambasador (1984.) · Vidi više »
Živi i mrtvi (2007.)
Živi i mrtvi je antiratni dugometražni igrani film rađen po romanu pisca Josipa Mlakića u koprodukciji Republike Hrvatske i BiH.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Živi i mrtvi (2007.) · Vidi više »
Čovjek koji je volio sprovode (1989.)
Čovjek koji je volio sprovode, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Čovjek koji je volio sprovode (1989.) · Vidi više »
Božić u Beču (1997.)
Božić u Beču, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Božić u Beču (1997.) · Vidi više »
Crvena prašina (1999.)
Crvena prašina, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Crvena prašina (1999.) · Vidi više »
Deveti krug (1960.)
Deveti krug je hrvatska drama o holokaustu slovenskoga redatelja France Štiglica, nastala u produkciji Jadran filma s hrvatskim glumcima i na hrvatskim lokacijama, kao dio uobičajene prakse gostovanja redatelja u drugim republikama Jugoslavije.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Deveti krug (1960.) · Vidi više »
Hitler iz našeg sokaka (1975.)
Hitler iz našeg sokaka, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Hitler iz našeg sokaka (1975.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Hrvatska · Vidi više »
Isprani (1995.)
Isprani je hrvatska drama iz 1995. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Isprani (1995.) · Vidi više »
Je li jasno, prijatelju? (2000.)
Je li jasno prijatelju, hrvatski dugometražni film iz 2000. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Je li jasno, prijatelju? (2000.) · Vidi više »
Karaula (2006.)
Karaula je film hrvatskog redatelja Rajka Grlića.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Karaula (2006.) · Vidi više »
Konjanik (2003.)
Konjanik je hrvatska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Branko Ivanda prema istoimenom romanu Ivana Aralice.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Konjanik (2003.) · Vidi više »
Kotlovina (2011.)
Kotlovina je hrvatski dramski film iz 2011. godine kojeg je režirao Tomislav Radić.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Kotlovina (2011.) · Vidi više »
Krešimir Mikić
Krešimir Mikić (Osijek, 17. travnja 1974.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Krešimir Mikić · Vidi više »
Kužiš stari moj (1973.)
Kužiš stari moj, hrvatski dugometražni film iz 1973. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Kužiš stari moj (1973.) · Vidi više »
Ljubiša Samardžić
Ljubiša Samardžić (Skoplje, 19. studenog 1936. – Beograd, 8. rujna 2017.) je bio srbijanski glumac i filmski redatelj.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Ljubiša Samardžić · Vidi više »
Ludi dani (1977.)
Ludi dani hrvatski je dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Ludi dani (1977.) · Vidi više »
Luka (1992.)
Luka, hrvatski dugometražni film iz 1992. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Luka (1992.) · Vidi više »
Nije kraj (2008.)
Nije kraj je crnohumorna drama-romansa iz 2008. koju je režirao Vinko Brešan u hrvatsko-srpskoj koprodukciji.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Nije kraj (2008.) · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Oscar · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Pulski filmski festival · Vidi više »
Sedma kronika (1996.)
Sedma kronika je hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Sedma kronika (1996.) · Vidi više »
Sto minuta Slave (2004.)
Sto minuta Slave, hrvatski dugometražni film iz 2004. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Sto minuta Slave (2004.) · Vidi više »
Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)
Tri muškarca Melite Žganjer, hrvatski dugometražni film iz 1998. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Tri muškarca Melite Žganjer (1998.) · Vidi više »
U gori raste zelen bor (1971.)
U gori raste zelen bor, hrvatski dugometražni film iz 1971. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i U gori raste zelen bor (1971.) · Vidi više »
Užička republika (1974.)
Užička republika je srpski film iz 1974.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Užička republika (1974.) · Vidi više »
Velimir Bata Živojinović
Velimir Bata Živojinović (Jagodina, 5. lipnja 1933. – Beograd, 22. svibnja 2016.) bio je srbijanski glumac i političar, jedno od najpoznatijih glumačkih imena na prostoru bivše SFRJ.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Velimir Bata Živojinović · Vidi više »
Vlak bez voznog reda (1959.)
Vlak bez voznog reda, hrvatski dugometražni film iz 1959. godine.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Vlak bez voznog reda (1959.) · Vidi više »
Zvizdan (2015.)
Zvizdan je dramski film redatelja i scenarista Dalibora Matanića, premijerno prikazan 2015.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i Zvizdan (2015.) · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i 1957. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu i 1962. · Vidi više »
