Brže od pregledniku!
116 odnosi: Aéroports de Paris, Aeroflot, Air Canada, Air Force One, Air France, Air Serbia, Austrian Airlines, Avion, Baltik, Beč, Beograd, British Airways, Budimpešta, Croatia Airlines, Domovinski rat, Dragutin Novak, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Eduard Slavoljub Penkala, Emirates, Franjo Tuđman, Graz, Hrvatska, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Iberia, Jadransko more, Klagenfurt, KLM, Koncesija, Korean Air, Ljubljana, Lufthansa, Magnetska deklinacija, Međunarodna udruga za zračni prijevoz, Međunarodni aerodrom Skoplje, MiG-21, Milano, Norwegian, Ožujak, Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva, Pilot, Polskie Linie Lotnicze LOT, Prag, Qatar Airways, Raketiranje Zagreba 1995., Republika Srpska Krajina, Sarajevo, Split, Swiss, ..., Trade Air, Trst, Turkish Airlines, Vatrogasci, Velika Gorica, Vlada, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zračna luka, Zračna luka Adem Jashari Priština, Zračna luka Atatürk, Zračna luka Šeremetjevo, Zračna luka „Ruđer Bošković”, Zračna luka Barcelona, Zračna luka Beč, Zračna luka Brač, Zračna luka Bruxelles, Zračna luka Charles de Gaulle, Zračna luka Düsseldorf, Zračna luka Dubai, Zračna luka Frankfurt na Majni, Zračna luka Hamburg, Zračna luka Helsinki-Vantaa, Zračna luka Köln Bonn, Zračna luka London Heathrow, Zračna luka Madrid-Barajas, Zračna luka München, Zračna luka Nikola Tesla, Zračna luka Osijek, Zračna luka Pula, Zračna luka Rijeka, Zračna luka Sarajevo, Zračna luka Stockholm-Arlanda, Zračna luka Stuttgart, Zračna luka Sveti Jeronim, Zračna luka Varšava-Frédéric Chopin, Zračna luka Václava Havela, Zračna luka Zadar, Zračna luka Zürich, Zračni promet, Zrakoplov, Zrakoplovstvo, 11. travnja, 15. veljače, 1909., 1910., 1928., 1959., 1961., 1962., 1966., 1974., 1984., 1986., 2. kolovoza, 20. listopada, 20. travnja, 2007., 2012., 2013., 2016., 2017., 23. lipnja, 28. ožujka, 5. prosinca, 6. studenoga. Proširite indeks (66 više) »
Aéroports de Paris
Aéroports de Paris (ADP) je upravno tijelo zračnih luka koje posjeduje i upravlja s četrnaest civilnih zračnih luka i uzletišta u pokrajini Île-de-France.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Aéroports de Paris · Vidi više »
Aeroflot
Aeroflot - Ruske Avionlinije (IATA: SU, ICAO: AFL) (rus. 'Аэрофлот — Российские авиалинии') je nacionalna aviokompanija Rusije i bivša nacionalna aviokompanija SSSR-a kada je ujedno bila i najveća aviokompanija u svijetu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Aeroflot · Vidi više »
Air Canada
Air Canada je kanadska nacionalna zrakoplovna tvrtka i najveći zračni prijevoznik u toj zemlji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Air Canada · Vidi više »
Air Force One
Zračnoj luci Zagreb (travanj, 2008.) Air Force One je pozivni signal kontrole leta svakog zrakoplova Ratnog zrakoplovstva SAD-a (USAF) koji prevozi Predsjednika SAD-a. Od 1990. godine, predsjednička flota sastoji se od dva posebno uređena zrakoplova serije Boeing 747-200B – repnih kodova "28000" i "29000" – koji nose oznaku Američkog ratnog zrakoplovstva "VC-25A".
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Air Force One · Vidi više »
Air France
Air France je francuska zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Parizu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Air France · Vidi više »
Air Serbia
Air Serbia je srbijanska nacionalna zrakoplovna tvrtka i najveći zračni prijevoznik u toj zemlji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Air Serbia · Vidi više »
Austrian Airlines
Austrian Airlines je glavna austrijska zrakoplovna tvrtka sa sjedištem na području Zračne luke Beč (Schwechat).
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Austrian Airlines · Vidi više »
Avion
Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Avion · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Baltik · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Beograd · Vidi više »
British Airways
British Airways (BA) je nacionalna aviokompanija i glavni zračni prijevoznik Velike Britanije i jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija u Europi.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i British Airways · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Budimpešta · Vidi više »
Croatia Airlines
Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Croatia Airlines · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Domovinski rat · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Dragutin Novak · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Dubrovnik · Vidi više »
Eduard Slavoljub Penkala
Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »
Emirates
Emirates je zračni prijevoznik iz Dubaija, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Emirates · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Franjo Tuđman · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kontrola zračne plovidbe
Zračnoj luci „Franjo Tuđman” Lučko Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. (engleski skraćeni naziv CROATIA CONTROL) je trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske za obavljanje poslova kontrole zračne plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Hrvatska kontrola zračne plovidbe · Vidi više »
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »
Iberia
Iberia, Líneas Aéreas de España, S.A. Operadora, Sociedad Unipersonal, najveći je španjolski zračni prijevoznik.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Iberia · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Jadransko more · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Klagenfurt · Vidi više »
KLM
Koninklijke Luchtvaart Maatschappij N.V. (Royal Dutch Airlines), poznatiji po svojim inicijalima KLM, zračni je prijevoznik iz Nizozemske.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i KLM · Vidi više »
Koncesija
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Koncesija · Vidi više »
Korean Air
Korean Air je najveći zračni prijevoznik iz Južne Koreje sa sjedištem u Seoulu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Korean Air · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Ljubljana · Vidi više »
Lufthansa
Sjedište kompanije u Kölnu Lufthansa je njemačka nacionalna zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Kölnu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Lufthansa · Vidi više »
Magnetska deklinacija
Primjer magnetske deklinacije koja je istočna (pozitivna) u odnosu na zemljopisni sjever. ''Ng'' je zemljopisni ili stvarni (pravi) sjever, ''Nm'' je magnetski sjever, a ''δ'' je magnetska deklinacija. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana. Magnetska deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je kut između magnetskog i zemljopisnog (geografskog) meridijana.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Magnetska deklinacija · Vidi više »
Međunarodna udruga za zračni prijevoz
Međunarodna udruga za zračni prijevoz (skraćeno IATA od engl. International Air Transport Association, fr. Association internationale du transport aérien) je međunarodna trgovinska organizacija koja predstavlja, vodi i služi 300 zrakoplovnih tvrtki koje se bave zračnim prijevozom, odnosno pokriva 94% ukupno ostvarenih redovnih letova u međunarodnom zračnom prometu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Međunarodna udruga za zračni prijevoz · Vidi više »
Međunarodni aerodrom Skoplje
Međunarodni aerodrom Skoplje (makedonski: Меѓународен аеродром Скопје; od 2006. do 2018. Aerodrom »Aleksandar Veliki«), međunarodna i glavna zračna luka Republike Makedonije.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Međunarodni aerodrom Skoplje · Vidi više »
MiG-21
Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i MiG-21 · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Milano · Vidi više »
Norwegian
Norwegian je norveška zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Oslu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Norwegian · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Ožujak · Vidi više »
Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva
Zastava '''ICAO''' Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (engl. International Civil Aviation Organization; kratica ICAO) specializirana je ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana 1944. godine u Chicagu, zadužena je za stalni nadzor uvođenja i provođenja Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Čikaške konvencije).
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva · Vidi više »
Pilot
Pilot (od fra. pilote.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Pilot · Vidi više »
Polskie Linie Lotnicze LOT
'''PLL LOT''' - Embraer 175 Polskie Linie Lotnicze LOT S.A., kratko LOT je najveća poljska zrakoplovna tvrtka.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Polskie Linie Lotnicze LOT · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Prag · Vidi više »
Qatar Airways
Qatar Airways (Arapski: القطرية, Al Qatariyah) je katarska aviotvrtka u državnom vlasništvu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Qatar Airways · Vidi više »
Raketiranje Zagreba 1995.
Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Raketiranje Zagreba 1995. · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Sarajevo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Split · Vidi više »
Swiss
Swiss (Swiss International Air Lines) je glavna švicarska zrakoplovna avio tvrtka.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Swiss · Vidi više »
Trade Air
Trade Air je hrvatska zrakoplovna tvrtka registrirana za čarter prijevoz putnika i teretni prijevoz.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Trade Air · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Trst · Vidi više »
Turkish Airlines
Upravna zgrada Turkish Airlinesa Turkish Airlines (Turski: Türk Hava Yolları) je glavna turska zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Istanbulu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Turkish Airlines · Vidi više »
Vatrogasci
S obuke hrvatskih vatrogasaca u Malezijskoj vatrogasnoj akademiji, 2006. Vatrogasac je osoba koja je obučena za gašenje požara, sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanja tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanja drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Vatrogasci · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Velika Gorica · Vidi više »
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Vlada · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zagreb · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka · Vidi više »
Zračna luka Adem Jashari Priština
Zračna luka Adem Jashari Priština (alb. Aeroporti Ndërkombëtar i Prishtinës Adem Jashari) međunarodna je zračna luka koja se nalazi 16 kilometara od Prištine u Republici Kosovo.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Adem Jashari Priština · Vidi više »
Zračna luka Atatürk
Međunarodna zračna luka Atatürk (turski: Atatürk Uluslararası Havalimanı) (prije 2019. IST) jedna je od međunarodnih zračnih luka u Istanbulu, najvećem gradu Turske.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Atatürk · Vidi više »
Zračna luka Šeremetjevo
Zračna luka Šeremetjevo (SVO) je međunarodna zračna luka u Moskvi i baza kompanije Aeroflot.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Šeremetjevo · Vidi više »
Zračna luka „Ruđer Bošković”
Zračna luka Ruđer Bošković jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka „Ruđer Bošković” · Vidi više »
Zračna luka Barcelona
Zračna luka Barcelona, poznatija kao Zračna luka El Prat, smještena je 10 km jugozapadno od Barcelone u španjolskoj autonomnoj zajednici Kataloniji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Barcelona · Vidi više »
Zračna luka Beč
Međunarodna zračna luka Beč (IATA: VIE, ICAO: LOWW) (njem.: Flughafen Wien-Schwechat), smještena je u Schwechatu, 18 km jugoistočno od središta Beča, Austrija, najveća je i najprometnija zračna luka u Austriji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Beč · Vidi više »
Zračna luka Brač
Zračna luka Brač jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Brač · Vidi više »
Zračna luka Bruxelles
Zračna luka Bruxelles(IATA: BRU, ICAO: EBBR) (također zvan Brussel Nationaal/Bruxelles-National) međunarodna je zračna luka 11 km sjevoroistočno od središta belgijskog glavnog grada Bruxelles.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Bruxelles · Vidi više »
Zračna luka Charles de Gaulle
Zračna Luka Paris Charles de Gaulle (IATA: CDG, ICAO: LFPG), također poznat i kao Zračna luka Roissy (ili na francuskom samo Roissy) je najveća francuska zračna luka i jedan je od vodećih svjetskih zrakoplovnih prometnih centara.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Charles de Gaulle · Vidi više »
Zračna luka Düsseldorf
Međunarodna Zračna luka Düsseldorf (njemački: Flughafen Düsseldorf International) (IATA: DUS, ICAO: EDDL) službeno je ime za Düsseldorfsku zračnu luku koja je po veličini treća u Njemačkoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Düsseldorf · Vidi više »
Zračna luka Dubai
Međunarodna zračna luka Dubai (arapski: مطار دبي الدولي) (IATA: DXB, ICAO: OMDB) zračna je luka u Dubaiju, najvećem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Dubai · Vidi više »
Zračna luka Frankfurt na Majni
Zračna luka Rajna-Majna (njemački Rhein-Main-Flughafen) (IATA: FRA, ICAO: EDDF) službeno je ime za frankfurtsku zračnu luku). Zračnom lukom Frankfurt upravlja prijevoznička tvrtka Fraport, najprometnija je zračna luka po putničkom prometu u Njemačkoj i treća najprometnija u Europi (nakon londonske Zračne luke Heathrow i Paris-Charles de Gaullea) te 2012. godine 11. najprometnija u svijetu. Te godine putnički promet u Zračnoj luci Frankfurt bio je 57,5 milijuna. Od zime 2012./2013., preko ZL Frankfurt se odvija najviše međunarodni promet s 264 odredišta u 113 zemalje. S oko 2,07 milijuna metričkih tona teretnog prometa u 2012. godini jedna je od najprometnija zračna luka u Europi po teretnom prometu. Na južnom dijelu aerodroma od 1947. do 2005. nalazila se zrakoplovna baza Ratnog zrakoplovstva SAD-a u sustavu NATO-a. Zatvaranjem baze vlasništvo nad tim dijelom pripalo je Fraportu. Zračna luka obuhvaća površinu od 5.200 hektara zemljišta. ZL Frankfurt je glavno prometno središte njemačkog nacionalnog prijevoznika Lufthanse i Condora. Radi ograničenog kapaciteta, Lufthansa je uspostavila još jedno prometno središte na Zračnoj luci München, preko koje je dostupno više letova srednjih i dugih ruta. Od svog otvaranja 1936. godine zračna luka je proširivana u više navrata. Danas se na njoj nalaze dva velika terminala (Terminala 1 i Terminal 2) s kapacitetom od oko 65 milijuna putnika godišnje te četiri piste. U posljednjih nekoliko godina ZL je dodatno preuređena, kako bi mogla opsluživati Airbus A380, što uključuje i veliki kompleks za njegovo održavanje. Četvrta pista otvorena je 20. listopada 2011. godine s čim je omogućeno dostizanje predviđenih oko 700.000 slijetanja/polijetanja zrakoplova do 2020. godine. Za predviđeni protok od oko 90 milijuna putnika u 2020. dograđen je i 10. listopada 2012. godine otvoren novi dio Terminala 1 za dodatnih šest milijuna putnika. Treći terminal za oko 25 milijuna putnika planira se graditi u bliskoj budućnosti.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Frankfurt na Majni · Vidi više »
Zračna luka Hamburg
Zračna luka Hamburg poznata i kao Zračna luka Hamburg-Fuhlsbüttel (njemački: Hamburg-Flughafen Fuhlsbüttel), je međunarodna zračna luka koja služi gradu Hamburgu.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Hamburg · Vidi više »
Zračna luka Helsinki-Vantaa
Međunarodna zračna luka Helsinki-Vantaa je zračna luka u Finskoj. Najveća zračna luka u Finskoj može godišnje poslužiti oko 13,5 milijuna putnika i svrstava se kao četvrta po veličini u Skandinaviji. Od ljeta 2009. Blue1 izravno povezuje Dubrovnik i Split s Helsinkijem, dok Dubrovnik Airline povezuje Zagreb i Helsinki.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Helsinki-Vantaa · Vidi više »
Zračna luka Köln Bonn
Zračna luka Köln/Bonn (njemački: Flughafen Köln/Bonn, poznata i kao Konrad-Adenauer-Flughafen ili Flughafen Köln-Wahn) je međunarodna zračna luka koja se nalazi u njemačkoj u naselju Porz blizu granice grada Kölna i okružena je prirodnim rezervatom Wahner Heide.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Köln Bonn · Vidi više »
Zračna luka London Heathrow
Zračna luka London Heathrow ili samo Heathrow (IATA: LHR, ICAO: EGLL) međunarodna je zračna luka smještena u zapadnom dijelu Londona.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka London Heathrow · Vidi više »
Zračna luka Madrid-Barajas
Zračna luka Madrid-Barajas (IATA: MAD, ICAO: LEMD) španjolska je zračna luka, smještena sjeveroistočno od Madrida, u četvrti Barajas, 12 kilometara od središta grada.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Madrid-Barajas · Vidi više »
Zračna luka München
Zračna luka München Franz Josef Strauss (Njemački: Flughafen München-Franz Josef Strauß), nalazi se 28,5 km sjevernoistočno od Münchena i prometno je čvorište Lufthanse i aviotvrtki u sastavu Star Alliancea.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka München · Vidi više »
Zračna luka Nikola Tesla
Zračna luka Nikola Tesla (srp. Аеродром Београд-Никола Тесла - Aerodrom Beograd-Nikola Tesla) najveća je i najprometnija zračna luka u Srbiji.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Nikola Tesla · Vidi više »
Zračna luka Osijek
Zračna luka Osijek jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Osijek · Vidi više »
Zračna luka Pula
Zračna luka Pula jedna je od devet zračnih luka i četvrta najprometnija po broju putnika u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Pula · Vidi više »
Zračna luka Rijeka
Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Rijeka · Vidi više »
Zračna luka Sarajevo
Zračna luka Sarajevo je međunarodna i glavna zračna luka Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Sarajevo · Vidi više »
Zračna luka Stockholm-Arlanda
Zračna luka Stockholm-Arlanda (IATA: ARN, ICAO: ESSA) je međunarodna švedska zračna luka, koja se nalazi na području grada Märsta, 37 km sjeverno od Stockholma te 40 km jugoistočno od Uppsale.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Stockholm-Arlanda · Vidi više »
Zračna luka Stuttgart
Zračna luka Stuttgart (Njemački: Flughafen Stuttgart, (bivši Flughafen Stuttgart-Echterdingen)) je međunarodna zračna luka smještena oko 13 km južno od centra grada Stuttgart a. Zračna luka se nalazi na granici između obližnjih gradova Leinfelden-Echterdingena, Filderstadta i samog Stuttgarta.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Stuttgart · Vidi više »
Zračna luka Sveti Jeronim
Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Sveti Jeronim · Vidi više »
Zračna luka Varšava-Frédéric Chopin
Zračna luka Varšava-Frédéric Chopin (poljski: Lotnisko Chopina w Warszawie) (IATA: WAW, ICAO: EPWA) je međunarodna i glavna zračna luka Varšavi u Poljskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Varšava-Frédéric Chopin · Vidi više »
Zračna luka Václava Havela
Zračna luka Václava Havela (IATA: PRG, ICAO: LKPR; češ. Letiště Václava Havla Praha), ranije Međunarodna zračna luka Prag-Ruzyně (češ. Mezinárodní Letiště Praha-Ruzyně) je zračna luka koja opslužuje Prag.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Václava Havela · Vidi više »
Zračna luka Zadar
Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar Zračna luka Zadar (IATA identifikacijski kod ZAD) jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Zadar · Vidi više »
Zračna luka Zürich
Zračna luka Zürich (IATA: ZRH, ICAO: LSZH) također zvana Zračna luka Kloten, nalazi se u kantonu Zürich, Švicarska.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračna luka Zürich · Vidi više »
Zračni promet
Zemljovid svjetskihzrakoplovnih linija Zračni promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom prostoru.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zračni promet · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zrakoplov · Vidi više »
Zrakoplovstvo
Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i Zrakoplovstvo · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 11. travnja · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 15. veljače · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1910. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1928. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1962. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1966. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1974. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 1986. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2. kolovoza · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 20. listopada · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 20. travnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2007. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 2017. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 23. lipnja · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 28. ožujka · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 5. prosinca · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Zračna luka „Franjo Tuđman” i 6. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Međunarodna zračna luka Zagreb, Zagrebačka zračna luka, Zračna luka Zagreb.
