Sadržaj
49 odnosi: Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomska jedinica, Bazalt, Carl Friedrich Gauss, Cerera (patuljasti planet), Dan, Dawn (svemirska letjelica), Geologija, HED meteoriti, Heinrich Wilhelm Olbers, Hirajamine obitelji, Jezgra, Julijanska godina (astronomija), Julijanski dan, Kelvin, Kilogram, Kovine, Krater, Lava, Metar, Metar u sekundi, Meteoroid, Mjesec, NASA, Nikal, Njemačka, Obujam, Olivin, Planet, Planetezimal, Protoplanet, Rimska mitologija, Stupanj (kut), Sunčev sustav, Sunce, Terestrički planet, Vulkan, Zemlja, Zemlji bliski asteroidi, 14. srpnja, 16. srpnja, 2 Pallas, 2001., 2004., 2012., 29. ožujka, 5 Astraea, 5. rujna.
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj 4 Vesta i Asteroidi
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj 4 Vesta i Asteroidni pojas
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj 4 Vesta i Astronomska jedinica
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Pogledaj 4 Vesta i Bazalt
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Pogledaj 4 Vesta i Carl Friedrich Gauss
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Pogledaj 4 Vesta i Cerera (patuljasti planet)
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj 4 Vesta i Dan
Dawn (svemirska letjelica)
Dawn je NASA-ina sonda koja je lansirana 27. rujna 2007. godine s ciljem istraživanje asteroida Ceresa i Veste.
Pogledaj 4 Vesta i Dawn (svemirska letjelica)
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj 4 Vesta i Geologija
HED meteoriti
HED meteoriti su podskupina ahondritskih meteorita.
Pogledaj 4 Vesta i HED meteoriti
Heinrich Wilhelm Olbers
Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopada 1758. – Bremen, 2. ožujka 1840.), njemački liječnik i astronom amater.
Pogledaj 4 Vesta i Heinrich Wilhelm Olbers
Hirajamine obitelji
U asteroidnom pojasu postoje područja povećane koncentracije asteroida.
Pogledaj 4 Vesta i Hirajamine obitelji
Jezgra
Jezgra može značiti.
Pogledaj 4 Vesta i Jezgra
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Pogledaj 4 Vesta i Julijanska godina (astronomija)
Julijanski dan
Julijanski dan ili julijanski broj (kratica JDN) je cijeli broj dana koji su protekli od početnog dana (epohe) definirane kao podne, UTC, u ponedjeljak, 1. siječnja 4713.
Pogledaj 4 Vesta i Julijanski dan
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj 4 Vesta i Kelvin
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj 4 Vesta i Kilogram
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj 4 Vesta i Kovine
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Pogledaj 4 Vesta i Krater
Lava
Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.
Pogledaj 4 Vesta i Lava
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj 4 Vesta i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj 4 Vesta i Metar u sekundi
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Pogledaj 4 Vesta i Meteoroid
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj 4 Vesta i Mjesec
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Pogledaj 4 Vesta i NASA
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Pogledaj 4 Vesta i Nikal
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj 4 Vesta i Njemačka
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj 4 Vesta i Obujam
Olivin
thumb Mineral olivin je magnezijsko-željezoviti silikat s formulom (Mg,Fe)2SiO4.
Pogledaj 4 Vesta i Olivin
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj 4 Vesta i Planet
Planetezimal
U kozmogoniji, planetezimali predstavljaju objekte za koje se vjeruje da su postojali unutar solarnih maglica.
Pogledaj 4 Vesta i Planetezimal
Protoplanet
Protoplanet je prethodnik planeta koji obično nastaje iz diska prašine i plina nakon formiranja zvijezde.
Pogledaj 4 Vesta i Protoplanet
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Pogledaj 4 Vesta i Rimska mitologija
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Pogledaj 4 Vesta i Stupanj (kut)
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj 4 Vesta i Sunčev sustav
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj 4 Vesta i Sunce
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Pogledaj 4 Vesta i Terestrički planet
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Pogledaj 4 Vesta i Vulkan
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj 4 Vesta i Zemlja
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje.
Pogledaj 4 Vesta i Zemlji bliski asteroidi
14. srpnja
14.
Pogledaj 4 Vesta i 14. srpnja
16. srpnja
16.
Pogledaj 4 Vesta i 16. srpnja
2 Pallas
2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.
Pogledaj 4 Vesta i 2 Pallas
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj 4 Vesta i 2001.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj 4 Vesta i 2004.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj 4 Vesta i 2012.
29. ožujka
29.
Pogledaj 4 Vesta i 29. ožujka
5 Astraea
5 Astraea (Astræa u ranoj znanstvenoj literaturi) je veliki asteroid glavnog pojasa.
Pogledaj 4 Vesta i 5 Astraea
5. rujna
5.
Pogledaj 4 Vesta i 5. rujna