28 odnosi: Apsolutizam, Šah (vladar), Britansko Carstvo, Encyclopædia Britannica, Encyclopædia Iranica, Francuska, Gospodarstvo Irana, Iran, Kadžarsko Carstvo, Kozaci, Muhamed Ali-šah Kadžar, Pahlavi (dinastija), Pariz, Perzijski jezik, Puč, Reza-šah Pahlavi, Rusko Carstvo, Tabriz, Ustavna monarhija, 15. prosinca, 16. srpnja, 1898., 1909., 1921., 1925., 1930., 21. siječnja, 21. veljače.
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Apsolutizam · Vidi više »
Šah (vladar)
Šah (perzijski شاه - kralj) je bio perzijski vladarski naslov, kojeg su upotrebljavale iranske dinastije perzijskih carstava ili kasnije kraljevina.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Šah (vladar) · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Britansko Carstvo · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Encyclopædia Iranica
Encyclopædia Iranica je međunarodni projekt američkog sveučilišta Columbia u New Yorku čiji je cilj stvaranje sveobuhvatne i mjerodavne enciklopedije na engleskom jeziku o povijesti, kulturi i civilizaciji iranskih naroda od prapovijesti do danas.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Encyclopædia Iranica · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Francuska · Vidi više »
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Gospodarstvo Irana · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Iran · Vidi više »
Kadžarsko Carstvo
Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Kadžarsko Carstvo · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Kozaci · Vidi više »
Muhamed Ali-šah Kadžar
Muhamed Ali-šah Kadžar (perz. محمدعلی شاه قاجار; Tabriz, 21. lipnja 1872. – Sanremo, 5. travnja 1925.), šah Irana i sedmi vladar iz kadžarske dinastije.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Muhamed Ali-šah Kadžar · Vidi više »
Pahlavi (dinastija)
Zastava Irana iz vremena dinastije Pahlavi Pahlavi (perz. دودمان پهلوی), iranska vladarska dinastija od 1925. do 1979. godine.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Pahlavi (dinastija) · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Pariz · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Perzijski jezik · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Puč · Vidi više »
Reza-šah Pahlavi
Reza-šah Pahlavi (perz. رضا شاه پهلوی; Alašt, 15. ožujka 1878. – Johannesburg, 26. srpnja 1944.), šah Irana i osnivač dinastije Pahlavi.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Reza-šah Pahlavi · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Rusko Carstvo · Vidi više »
Tabriz
Tabriz (perz. تبریز) je glavni grad iranske pokrajine Istočni Azarbajdžan koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Tabriz · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i Ustavna monarhija · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 15. prosinca · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 16. srpnja · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 1898. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 1909. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 1925. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 1930. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 21. siječnja · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Ahmed-šah Kadžar i 21. veljače · Vidi više »