Brže od pregledniku!
100 odnosi: Ašur, Ahemenidsko Carstvo, Akadski jezik, Amitis od Medije, Anšan, Arijaramn, Arijena, Arsam, Artembar, Babilon, Babilonija, Banket, Beros, Bitka kod Hirbe, Bitka kod Pasargada, Bitka kod perzijske granice, Bliski istok, Diodor Sicilski, Edip, Ekbatana, Ezop, Fars, Focije I., Grčki jezik, Harpag, Herodot, Hrast, Iran, Iranski jezici, Iranski narodi, Kambiz I., Kijaksar, Kir Veliki, Klinopis, Konjica, Koplje, Kralj, Krez, Ksenofont, Ktezije, Kurdski jezik, Legenda, Lidija, London, Mandana, Maslina, Medijci, Medijsko Carstvo, Mojsije, Nabonid, ..., Nabukodonosor II., New York (razdvojba), Nikolaj iz Damaska, Novoasirsko Carstvo, Oebar, Opsada pasargadskog brda, Partija (pokrajina), Pasargada, Perzijanci, Perzijski besmrtnici, Perzijski jezik, Perzijski ustanak, Pješaštvo, Povjesničar, Pustinja, Romul, Satrap, Solon, Srednja Azija, Stara Grčka, Tales, Utvrdno graditeljstvo, Zec, Zoroastrizam, 1881., 1885., 1910., 1993., 2002., 2006., 2007., 3. stoljeće pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 530. pr. Kr., 540-ih pr. Kr., 547. pr. Kr., 549. pr. Kr., 550. pr. Kr., 551. pr. Kr., 552. pr. Kr., 559. pr. Kr., 576. pr. Kr., 577. pr. Kr., 585. pr. Kr., 590. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr., 610-ih pr. Kr., 614. pr. Kr., 625. pr. Kr., 7. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (50 više) »
Ašur
Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime.
Novi!!: Astijag i Ašur · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Astijag i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Novi!!: Astijag i Akadski jezik · Vidi više »
Amitis od Medije
Amitis (perz. Umati, grč. Amytis) je bila medijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Astijag i Amitis od Medije · Vidi više »
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Novi!!: Astijag i Anšan · Vidi više »
Arijaramn
Arijaramn (staroperz. Ariyaramna; „onaj koji je donio mir u Iran“, grč. Ἀριαράμνης, perz. ایرارمنه) bio je kralj Parsumaša (Farsa; „Perzije“), odnosno jedne od tadašnje dvije perzijske kraljevine (druga je bila Anšan) koje su prethodile stvaranju Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Arijaramn · Vidi više »
Arijena
Arijena je bila lidijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr. Prema grčkom povjesničaru Herodotu, bila je kćer kralja Alijata II. odnosno sestra njegovog nasljednika Kreza.
Novi!!: Astijag i Arijena · Vidi više »
Arsam
Arsam (staroperz. Aršāma; „onaj koji ima snagu heroja“, grč. Ἀρσάμης, perz. ارشام) bio je kralj Parsumaša (Farsa; „Perzije“), odnosno jedne od tadašnje dvije perzijske kraljevine (druga je bila Anšan) koje su prethodile stvaranju Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Arsam · Vidi više »
Artembar
Artembar je bio medijski plemić čijeg je sina bičevao 10-godišnji Kir Veliki.
Novi!!: Astijag i Artembar · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Astijag i Babilon · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Astijag i Babilonija · Vidi više »
Banket
srednjem vijeku (1517.) dinastije Sung (960. – 1279.) Banket (fra. banquet) je veliki objed ili gozba, koja uključuje sve oblike serviranja hrane: predjela, glavnog jela i deserta.
Novi!!: Astijag i Banket · Vidi više »
Beros
Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“, grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)Becker, Udo, Leksikon astrologije, str.
Novi!!: Astijag i Beros · Vidi više »
Bitka kod Hirbe
Bitka kod Hirbe (552. pr. Kr.) predstavlja prvu bitku Perzijskog ustanka odnosno prvi oružani sukob Perzijanaca i Medijaca općenito.
Novi!!: Astijag i Bitka kod Hirbe · Vidi više »
Bitka kod Pasargada
Bitka kod Pasargada (550. pr. Kr.) bila je zadnja u seriji bitaka tijekom Perzijskog ustanka (552. – 550. pr. Kr.), koji je završio pobjedom Perzijanaca nad Medijcima, odnosno anektiranjem Medije Kirovom Perzijskom Carstvu. Postoji povijesna dvojba koliko se bitka održalo tijekom ustanka Perzijanaca, naime Herodot spominje samo prvu i zadnju bitku što bi značilo kako se prije ove bitke održala samo bitka kod Hirbe, dok su se prema Nikolaju iz Damaska odigrale tri bitke (kod Hirbe, perzijske granice i pasargadskog brda). Iako je medijski kralj Astijag u nekoliko pohoda uspio prodrijeti u perzijske teritorije i ubiti kralja Kambiza I. (Kirovog oca), nije bio u stanju uništiti perzijsku vojsku pod princem, a kasnije kraljem Kirom Velikim. Mnogi medijski plemići su impresionirani Kirovom ratničkom i političkom vještinom, odlučili preći na perzijsku stranu. Zbog toga je oslabljena medijska vojska konačno poražena u bitci kod Pasargada, a nakon čega su svi preostali medijski plemići priznali Kira Velikog za velikog kralja. Time je stvoreno prvo perzijsko, odnosno Ahemenidsko Carstvo. Astijag je nešto kasnije uhvaćen, no Kir ga je dao poštedjeti. Mlada država nekoliko godina kasnije se našla u novom velikom ratu kada je lidijski kralj Krez na pokrenuo pohod, smatrajući svrgavanje svog rođaka Astijaga neoprostivom uvredom.
Novi!!: Astijag i Bitka kod Pasargada · Vidi više »
Bitka kod perzijske granice
Bitka kod perzijske granice (551. pr. Kr.) bila je drugi obračun između Medijaca i Perzijanaca tokom Perzijskog ustanka.
Novi!!: Astijag i Bitka kod perzijske granice · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Astijag i Bliski istok · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Astijag i Diodor Sicilski · Vidi više »
Edip
Sfingom Kralj Edip (grč.) je lik iz Sofoklove istoimene tragedije.
Novi!!: Astijag i Edip · Vidi više »
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Novi!!: Astijag i Ekbatana · Vidi više »
Ezop
Ezop Ezop (grč., Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima.
Novi!!: Astijag i Ezop · Vidi više »
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Novi!!: Astijag i Fars · Vidi više »
Focije I.
Focije Focije I. (grč. Φώτιος, Phōtios; Carigrad, oko 820. – Bordi u Armeniji, 6. veljače 893.) bio je od 858. do 867. i od 877. do 886. carigradski patrijarh.
Novi!!: Astijag i Focije I. · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Astijag i Grčki jezik · Vidi više »
Harpag
Kira Velikog, u čijoj je vojsci '''Harpag''' bio jedan od glavnih zapovjednika Harpag (grč. Harpagos, Harpagus ili Hypargus; akad. Arbaku ili Arbaces) je bio medijski general u 6. stoljeću pr. Kr., koji je prema Herodotu u bitci kod Pasargada prešao na stranu perzijskog vođe Kira Velikog te mu pomogao da uspostavi Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Astijag i Harpag · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Astijag i Herodot · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Astijag i Hrast · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Astijag i Iran · Vidi više »
Iranski jezici
Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.
Novi!!: Astijag i Iranski jezici · Vidi više »
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Novi!!: Astijag i Iranski narodi · Vidi više »
Kambiz I.
Kambiz I. (staroperz. Kambūjiya „Stariji“, grč. Καμβύσης, lat. Cambyses) bio je kralj Anšana koji je vladao od 580. do 559. pr. Kr. Njegov sin Kir Veliki utemeljio je golemo Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Astijag i Kambiz I. · Vidi više »
Kijaksar
Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Kijaksar · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Astijag i Kir Veliki · Vidi više »
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Novi!!: Astijag i Klinopis · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Astijag i Konjica · Vidi više »
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Novi!!: Astijag i Koplje · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Astijag i Kralj · Vidi više »
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr. Kr. Pad Lidije bio je važan za grčki svijet budući kako je nakon toga došlo do sukoba Jonije i Perzijskog Carstva; odnosno jonskog ustanka te konačno grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Astijag i Krez · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Astijag i Ksenofont · Vidi više »
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Novi!!: Astijag i Ktezije · Vidi više »
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Astijag i Kurdski jezik · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Astijag i Legenda · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Astijag i Lidija · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Astijag i London · Vidi više »
Mandana
Mandana je bila medijska princeza, a potom kraljica i žena perzijskog vladara Kambiza I. kojem je rodila Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Mandana · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Astijag i Maslina · Vidi više »
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Novi!!: Astijag i Medijci · Vidi više »
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Novi!!: Astijag i Medijsko Carstvo · Vidi više »
Mojsije
Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebr. מֹשֶׁה, Mōšæ; starogrč. Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arap. مُوسَى, Mūsâ) je, prema biblijskim starozavjetnim knjigama, bio prorok, duhovni vođa izraelskoga naroda i zakonoša.
Novi!!: Astijag i Mojsije · Vidi više »
Nabonid
Veneri Sîn, British Museum Nabonid (akad. Nabû-nāʾid) bio je posljednji kralj Novobabilonskog Carstva koji je vladao od 556. do 539. pr. Kr. O Nabonidovom podrijetlu se ne zna mnogo.
Novi!!: Astijag i Nabonid · Vidi više »
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Nabukodonosor II. · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Astijag i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nikolaj iz Damaska
Nikolaj iz Damaska (grč. Νικόλαος Δαμασκηνός: Nikolāos Damaskēnos) je bio grčki povjesničar i filozof koji je živio u Rimskom Carstvu u doba vladavine Augusta.
Novi!!: Astijag i Nikolaj iz Damaska · Vidi više »
Novoasirsko Carstvo
Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.
Novi!!: Astijag i Novoasirsko Carstvo · Vidi više »
Oebar
Oebar (grč. Oebares) je bio perzijski vojni zapovjednik koji je sudjelovao u Perzijskom ustanku u službi Kira Velikog.
Novi!!: Astijag i Oebar · Vidi više »
Opsada pasargadskog brda
Opsada pasargadskog brda (550. pr. Kr.) bila je jedna u nizu bitaka između Medijaca predvođenih Astijagom i Perzijanaca pod vodstvom Kira Velikog tijekom Perzijskog ustanka.
Novi!!: Astijag i Opsada pasargadskog brda · Vidi više »
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Partija (pokrajina) · Vidi više »
Pasargada
Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Astijag i Pasargada · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Astijag i Perzijanci · Vidi više »
Perzijski besmrtnici
Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.
Novi!!: Astijag i Perzijski besmrtnici · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Astijag i Perzijski jezik · Vidi više »
Perzijski ustanak
Perzijski ustanak je naziv za rat između Perzijanaca i Medijaca sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Početak ustanka označilo je ujedinjavanje dvaju perzijskih kraljevstva Anšana i Parsumaša, koji su nakon dugogodišnje asirske, odnosno kasnije medijske dominacije proglasili nezavisnost, odnosno odvajanje od Medijskog Carstva.
Novi!!: Astijag i Perzijski ustanak · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Astijag i Pješaštvo · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Astijag i Povjesničar · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Astijag i Pustinja · Vidi više »
Romul
Romul Romul (latinski: Romulus; Alba Longa, 24. ožujka 771. pr. Kr.Eutropije, Breviarium ab Urbe condita – Rim, 5. ili 7. srpnja 716. pr. Kr.) je, uz brata Rema, prema legendi bio osnivač grada Rima, te jedan od sedmorice rimskih kraljeva.
Novi!!: Astijag i Romul · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Astijag i Satrap · Vidi više »
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Novi!!: Astijag i Solon · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Astijag i Srednja Azija · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Astijag i Stara Grčka · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Astijag i Tales · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Astijag i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Novi!!: Astijag i Zec · Vidi više »
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Novi!!: Astijag i Zoroastrizam · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 1885. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 1910. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Astijag i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Astijag i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Astijag i 2007. · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
530. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 530. pr. Kr. · Vidi više »
540-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 540-ih pr. Kr. · Vidi više »
547. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 547. pr. Kr. · Vidi više »
549. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 549. pr. Kr. · Vidi više »
550. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 550. pr. Kr. · Vidi više »
551. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 551. pr. Kr. · Vidi više »
552. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 552. pr. Kr. · Vidi više »
559. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 559. pr. Kr. · Vidi više »
576. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 576. pr. Kr. · Vidi više »
577. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 577. pr. Kr. · Vidi više »
585. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 585. pr. Kr. · Vidi više »
590. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 590. pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
610-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 610-ih pr. Kr. · Vidi više »
614. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 614. pr. Kr. · Vidi više »
625. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 625. pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Astijag i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
