Brže od pregledniku!
120 odnosi: Admiral, Albrecht von Wallenstein, Aristokracija, Arkebuza, Atlantski ocean, Španjolska, Švedska, Švedski jezik, Željezo, Časnik, Bakar, Baltijsk, Baltik, Bavarska, Beč, Bojna, Brigada, Car, Carolus Rex, Danska, Dinastija Vasa, Država, Državna uprava, Društvena klasa, Estonija, Europa, Finska, Göteborg, Gospodarstvo, Grof, Gustav I. Vasa, Hrvati, Industrija, Ingrija, Kalmar, Kapital, Karelija, Karlo IX. Vasa, Katoličanstvo, Kler, Konjica, Kralj, Kristijan IV., Kristina Švedska, Ladoga, Latvija, Leipzig, Livonija, Ljubav, Mecklenburg, ..., Mehanizam, Memel, Moral, More, Mušketa, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njemački kancelar, Novačenje, Novgorod, Obrazovanje, Obrt, Parlament, Pištolj, Plaćenici, Plemstvo, Politika, Poljska, Pomorje, Power metal, Protestantizam, Pruska, Pučanstvo, Pukovnija, Ratna mornarica, Reforma, Riga, Riksdag, Rusija, Sabaton, Sasi, Satnija, Seljaštvo, Senat, Sigismund III. Vasa, Stockholm, Sveto Rimsko Carstvo, Talir, Tallinn, Top, Trgovac, Tridesetogodišnji rat, Uppsala, Usedom, Vatreno oružje, Vojni bjegunac, Vojskovođa, Zapad, Zapadna Virginia, 1594., 1609., 1611., 1613., 1616., 1620., 1621., 1622., 1623., 1624., 1625., 1626., 1629., 1630., 1632., 1653., 1689., 2000., 6. studenoga, 9. prosinca. Proširite indeks (70 više) »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Admiral · Vidi više »
Albrecht von Wallenstein
Albrecht von Wallenstein Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (Hermanice, 24. rujna 1583. – Eger, 25. veljače 1634.), češki vojskovođa i političar, najpoznatiji kao jedan od generala Katoličke lige u vojsci cara Ferdinanda II. tijekom tridesetogodišnjeg rata.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Albrecht von Wallenstein · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Gustav II. Adolf i Aristokracija · Vidi više »
Arkebuza
Španjolski arkebuzir, MalagaArkebuza (eng. arquebus, fr. arquebuse, tal. archibugio, njem. Arkebuse, rus. аркебуза), jedno od prvih vrsta streljačkog (ručnog) vatrenog oružja koje čini prijelaz od samostrela i ručnog topa prema puški.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Arkebuza · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Atlantski ocean · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Švedska · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Švedski jezik · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Željezo · Vidi više »
Časnik
Časnik, u vojnom smislu je vojna osoba, pripadnik oružanih snaga na zapovjedničkom položaju, koji uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Časnik · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Bakar · Vidi više »
Baltijsk
Baltijsk (ruski:Балтийск, poljski: Piława, litvanski: Piliava) – grad prije također znan do 1945.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Baltijsk · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Baltik · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Bavarska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Beč · Vidi više »
Bojna
Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).
Novi!!: Gustav II. Adolf i Bojna · Vidi više »
Brigada
NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Brigada · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Car · Vidi više »
Carolus Rex
Carolus Rex sedmi je studijski album švedske power metal grupe Sabaton.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Carolus Rex · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Danska · Vidi više »
Dinastija Vasa
Grb dinastije Vasa Dinastija Vasa vladala je Švedskom od 1521. do 1654. te Poljskom od 1587. do 1668..
Novi!!: Gustav II. Adolf i Dinastija Vasa · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Država · Vidi više »
Državna uprava
Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Državna uprava · Vidi više »
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Društvena klasa · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Estonija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Europa · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Finska · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Göteborg · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Gospodarstvo · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Grof · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Hrvati · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Industrija · Vidi više »
Ingrija
Ingrija (estonski: Ingeri ili Ingerimaa, ingrijski: Ingermaa, ruski: Ингрия, Ижора ili Ингерманландия, švedski: Ingermanland) povijesna je regija koja se prostire duž južne obale Finskog zaljeva, zapadne obale jezera Ladoga te istočno od rijeke Narve.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Ingrija · Vidi više »
Kalmar
Kalmar je grad u Švedskoj u istoimenoj županiji s bogatom povijesnom baštinom.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kalmar · Vidi više »
Kapital
Kapital je ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, dakle da donese neku dobit.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kapital · Vidi više »
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Karelija · Vidi više »
Karlo IX. Vasa
Karlo IX. (Stockholm, 4. listopada 1550. – Nyköping, 30. listopada 1611.), švedski regent od 1599. do 1604. i kralj od 1604.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Karlo IX. Vasa · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Katoličanstvo · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kler · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Konjica · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kralj · Vidi više »
Kristijan IV.
Kristijan IV. (dvorac Frederiksborg, 12. travnja 1577. – Kopenhagen, 28. veljače 1648.), danski i norveški kralj (1588. – 1648.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kristijan IV. · Vidi više »
Kristina Švedska
Kristina Augusta (Stockholm, 8. prosinca 1626. – Rim, 19. travnja 1689.) kasnije poznata i kao Kristina Aleksandra, švedska kraljica.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Kristina Švedska · Vidi više »
Ladoga
Jezero Ladoga (Ruski: Ладожское озеро, Ladožskoje ozero; Finski: Laatokka) najveće je europsko slatkovodno jezero, a 15.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Ladoga · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Latvija · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Leipzig · Vidi više »
Livonija
Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Livonija · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Ljubav · Vidi više »
Mecklenburg
Karta Mecklenburga 1866. – 1934. Zastava Mecklenburga Mecklenburg (donjonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Mecklenburg · Vidi više »
Mehanizam
podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom. Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj) je mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje gibanje ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Mehanizam · Vidi više »
Memel
* Grad Memel u Istočnoj Pruskoj (Ostpreußen), njemački naziv za Klaipėdu, Litva.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Memel · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Moral · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Gustav II. Adolf i More · Vidi više »
Mušketa
Mušketir Mušketa je vatreno oružje glatke cijevi, koja se ispaljuje s ramena.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Mušketa · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Njemački jezik · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Njemački kancelar · Vidi više »
Novačenje
Prvog svjetskog rata na kojemu britanski feldmaršal Horatio Herbert Kitchener poziva na novačenje. Novačenje ili tuđica regrutiranje označuje popunu oružanih snaga vojnim obveznicima, dragovoljcima u profesionalnoj vojsci za potrebe oružanog sukoba ili zbog nedostatka ljudstva.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Novačenje · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Novgorod · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Obrazovanje · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Obrt · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Parlament · Vidi više »
Pištolj
Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pištolj · Vidi više »
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Plaćenici · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Plemstvo · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Politika · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Poljska · Vidi više »
Pomorje
pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pomorje · Vidi više »
Power metal
Power metal je podžanr heavy metala.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Power metal · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Protestantizam · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pruska · Vidi više »
Pučanstvo
Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pučanstvo · Vidi više »
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Pukovnija · Vidi više »
Ratna mornarica
Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).
Novi!!: Gustav II. Adolf i Ratna mornarica · Vidi više »
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Reforma · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Riga · Vidi više »
Riksdag
Zgrada Riksdaga Unutrašnjost parlamenta Riksdag (službeni švedski naziv: Riksdagen or Sveriges riksdag) je nacionalna zakonodavna skupština i vrhovno tijelo za donošenje odluka u Kraljevini Švedskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Riksdag · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Rusija · Vidi više »
Sabaton
Sabaton je švedski power metal sastav, osnovan 1999. godine u Falunu.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Sabaton · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Sasi · Vidi više »
Satnija
Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Satnija · Vidi više »
Seljaštvo
Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Seljaštvo · Vidi više »
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Senat · Vidi više »
Sigismund III. Vasa
Sigismund Sigismund III.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Sigismund III. Vasa · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Stockholm · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Talir
Dubrovački talir – novi vižlin iz 1771. Srebrni talir kakvog je kovao knez Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća Talir je bio veliki srebreni novac, nazvan po mjestu Jáchymovu (njem. Joachimstal) u Češkoj, gdje se prvi put u Europi počeo kovati 1518. Zbog pada vrijednosti mala srebrenog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Talir · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Tallinn · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Top · Vidi više »
Trgovac
Međimurju Trgovac (lat. mercator) označava osobu koja se bavi trgovinom.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Trgovac · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Uppsala
Uppsala je grad u Švedskoj.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Uppsala · Vidi više »
Usedom
Usedom (do 1945. koristio se naziv Orzna) je otok u Baltičkom moru koji je upravno podijeljen između Njemačke i Poljske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Usedom · Vidi više »
Vatreno oružje
Vatreno oružje je naziv pod kojim se podrazumijeva svaki uređaj koji ispaljuje jedan ili više projektila pri velikim brzinama koristeći plinove koji se razvijaju izgaranjem eksploziva odnosno punjenja, u cijevi.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Vatreno oružje · Vidi više »
Vojni bjegunac
Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Vojni bjegunac · Vidi više »
Vojskovođa
Oznaka čina vojskovođe u kopnenoj vojsci Vojskovođa je bio najviši čin u Domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Vojskovođa · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Zapad · Vidi više »
Zapadna Virginia
Most na rijeci New River. Slapovi Blackwater Falls na rijeci Blackwater River kod Davisa. Zapadna Virginia (izv. West Virginia), 35.
Novi!!: Gustav II. Adolf i Zapadna Virginia · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1594. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1609. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1611. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1613. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1616. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1620. · Vidi više »
1621.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1621. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1622. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1623. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1624. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1625. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1626. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1629. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1630. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1632. · Vidi više »
1653.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1653. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 1689. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 2000. · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 6. studenoga · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Gustav II. Adolf i 9. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gustav Adolf II, Gustav Adolf II..
